Izgradnja termoelektrana u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji podstakli bi klimatske promjene i povećala regionalne troškove za zdravstvo i životnu sredinu, ocijenili su iz Grin houma.
U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je porast klimatskih promjena kao globalnog problema, koji je kulminirao Pariskim sporazumom 2015, doveo do veće potrebe za identifikacijom i razrađivanjem tehničkih šema za nisko-karbonski i održivi razvoj u pojedinačnim državama širom svijeta.
Kako su ocijenili za šest zemalja iz Jugoistočne Evrope, koje su potpisnice Pariskog sporazuma i koje teže članstvu u EU, akcioni plan za smanjenja emisije i očuvanje zdravijeg društva je i dalje na kritičnom nivou.
Ocjenjuje se da su te države predale su fleksibilne planove sa aktivnostima koje namjeravaju da preduzmu u sklopu globalane borbe protiv klimatskih promjena (INDC).
"Primarni cilj EU je smanjenje emisije gasova staklene bašte za 80-95 odsto do 2050. u odnosu na nivo iz 1990., dok je privremeni cilj smanjenja za 40 odsto do 2030. godine. Svaka država Jugoistočne Evrope je potpisnica Pariskog sporazuma i planira ili je na putu da postane članica EU", kazali su iz Grin houma.
Prema njihovim riječima, institucije kao što su Energetska zajednica podržaće regionalni razvoj dok se ne riješe problemi životne sredine i energetike koji imaju direktni uticaj na društvo.
U Grin houma navode da planovi za izgradnju termoelektrana u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji ne samo da podstiču klimatske promjene već će povećati regionalne troškove za zdravstvo i životnu sredinu.
"Glavni cilj današnjice je eliminisanje upotrebe fosilnih goriva i prelazak na čistije izvore energije. Od velikog značaja je da toga budu svjesne stare i nove članice EU kako bi pomogle zemljama kandidatima koje su potpisnice Pariskog sporazuma da ispune kriterijume za ulazak u EU ali i svoje pravne obaveze”, rekao je Helmut Rošeisn, generalni sekretar njemačke lige za očuvanje prirode i životnu sredinu 2014.godine, navodi se u saopštenju Grin houma.
Oni su istakli da trenutno Rošeisn aktivno podržava održivi razvoj Crne Gore i Balkana.
Navodi se da je Rošeisn izrazio zabrinut zbog stanja na polju energetike češkim ministrima spoljnih poslova i zaštite životne sredine, Lubomiru Zaoraleku i Ričardu Brabecu:
“Snažno Vas savjetujem da razmotrite finansiranje insvesticije koja će samo negativno uticati na rješavanje pitanja klimatskih promjena i EU ciljeva, jer bi taj novac mogao bolje da se iskoristi za obnovljive i efikasne izvore enrgije“.
Iz Grin houma su rekli da Rošeisn u pismu naročito naglašava da se Crna Gora obavezala da ispuni kriterijume za članstvo u EU i da je po ustavnom uređenju definisana kao ekološka država i da je skeptičan je prema ekonomskoj isplativosti novog bloka termoelektrane.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR