Hrda: Mislite li da će Rusija mirno pustiti Crnu Goru - ali moramo biti spremni za to

Da li vi zaista mislite da će neko kao Rusija, mirno pusti da prođe proces ulaska Crne Gore u EU? Ali mi zemlje članice moramo biti spremni na to i raditi naš posao, upitala je i odgovorila u kratkom intervjuu za Antenu M, iskusna diplomatkinja Republike Češke, trenutno na poziciji specijalne izaslanice vlade svoje zemlje za Balkan, ambasadorica Edita Hrda (Hrdá), nakon što je na  trećem Cetinjskom Forumu FORCE 2025, u razgovoru sa profesoricom Oliverom Komar, pokušala da nas uvjeri da je proširenje EU realnost, a ne privid, zbog geopolitičkog konteksta nakon agresije Rusije na Ukrajinu, uprkos brojnim izazovima koje svi vidimo.    

Kao i ostali dužnosnici Evropske unije u posljednje vrijeme - i na panelu na Forumu, ali i u intervju u kojem smo i pored vremenskog ograničenja, pokušali akcenat staviti na neke od konkretnih nedoumica, koje i pored „nikad boljeg“ zvaničnog izvještaja i poruka EK, ipak provijavaju iz intervjua ili nezvaničnih izvora bliskim tim istim zvaničnicima. Nije popuštala pred našim sumnjama: novi uslovi u ovom trenutku nijesu na stolu, a pisanje pristupnog ugovora tek će biti na stolu i akcenat je prije svega da bude urađen kako treba, Rusija se miješala i miješa i unutar EU i naravno da neće mirno posmatrati priključenje Crne Gore bloku, ali i na EU je da uradi svoj dio posla - uvjeravala nas je kao i svaki iskusan i uspješan diplomata ambasadorica Hrda, koja je decenijma obnašala važne pozicije u međunarodnoj zajednici u ime svoje zemlje.

U martu ove godine, vlada Češke, donijela je odluku da uspostavi novu poziciju -  prvog specijalnog  vladinog izaslanika za Balkan. U obrazložnju ministra vanjskih poslova Jana Lipavskija (Lipavský) navedeno je da kreiranje ove pozicije odgovara strateškoj važnosti Balkana u evropskoj i politici bezbjednosti.

„Edita Hrda u svoju novu ulogu donosi vrijedno iskustvo iz visoke diplomatije i vremena provedenog u EU. U vrijeme kada se Balkan približava EU, potrebna nam je snažna i kompetentna osoba. Moje nedavno putovanje u Albaniju i Crnu Goru potvrdilo je da Češka ima dobar glas u regionu. Gospođa Hrda pomoći će da se to pretvori u stvarne rezultate“, obrazložio je Lipavski.

Kao ambasadorica, gospođa Hrda Republiku Češku predstavljala je u više država širom svijeta, kao i u UN-u, a bila je direktor u Evropskoj diplomatskoj službi, kao i stalni predstavnik Češke u EU.

Na dužnosti vladinog specijalnog izaslanika za Balkan, gospođa Hrda koordinara međuresornu saradnju, podržava integraciju zemalja zapadnog Balkana u EU i NATO, traži mogućnosti za učešeće čeških subjekata u projektima finansiranim evropskim instrumentima za region. Balkan je dugo bio prioritet češke vanjske politike. S obzirom na rastuće geopolitičke napetosti, rusku agresiju na Ukrajinu i važnost evropske integracije reagiona, Češka treba da ima jasnu strategiju i alate za promociju te ideje, obrazložilo je češko ministarstvo. 

I zaista i u „off the i on the recordu“ – ambasadorica Hrda, posvećeni diplomata i zagovornik prednosti EU integracija, uvjeravala nas je da proces ide svojim tokom i da će ukoliko svako učini svoj dio posla  - biti okončan uspješno na dobrobit svih, a da su problemi poput ruskog uplitanja očekivani i da Crna Gora nije i neće biti usamljena u borbi sa njima.

Antena M: U posljednjem izvještaju EK o napretku čuli smo veoma pozitivne naznake za Zapadni Balkan, naročito za Crnu Goru i Albaniju, ali i generalno za perspektivu Zapadnog Balkana. I djeluje potpuno jasno da nas EU želi. Međutim, u isto vrijeme komesarka za proširenje Marta Kos, dala je veoma interesantan intervju za Financial Times (FT), gdje je zapravo rekla da iako nas žele, iako smo im važni, zbog određenog kolebanja nekih članica, razmišljaju o nekakavom modelu probnog članstva za buduće nove članice. Možete li nam ovo prokomentarisati?

Hrda: To nijesam čula direktno. Moram reći da to uopšte nije na stolu u ovom trenutku. Države članice EU niti jednom nijesu započinjale da pričaju o tako nečemu. Naravno ima puno izazova, ali s obzirom na rastuće geopolitičke napetosti, rusku agresiju na Ukrajinu i važnost evropske integracije regiona, mi moramo da uskladimo funkcionisanje Evropske unije i Evropskog savjeta na to da će nas biti više, ali mi smo već imali 28 članica u prošlosti, tako da kad Crna Gora postane 28-a ili Albanija 29 -a članica neće to biti tako veliki problem. Naravno, ukoliko bi grupa bila veća mora postojati i veće usklađivanje. Ali definitivno za sada, nijesmo čuli ništa što bi se moglo nazvati probnim periodom ili kako god. Međutim, već i sada, i to je istina, možda sve članice bloka nijesu dio svih politika, što znači da sve članice nijesu dio šengena, imamo euro, ali ne u svim članicama, tako da možda nešto tako može postojati.

Antena M: A šta je sa jednakim pravom glasa? Čuli smo da postoje prijedlozi da se na određeni period uskrati pravo glasa novim članicama?

Hrda: To nikada nije bilo na stolu u Savjetu.

Antena M: U redu, to je ohrabrujuće. Moram Vas upitati i u vezi sa glasinama koje se šire, da postoji namjanje pet država članica koje protive početku pisanja završnog pristupnog ugovora sa Crnom Gorom. Da li znate nešto o tome?

Hrda: Razgovori o tome u Savjetu će početi ovih dana. Ideja o tome je tu već više od godinu dana, da ukoliko Crna Gora ispuni sve uslove do traženog datuma, onda moramo početi pripremni rad za to, ali odluka o tome da li ćemo početi ili ne će biti donijeta na osnovu izvještaja o napretku koji smo upravo dobili (od EK) prije dvije sedmice. Tako da razgovori počinju ovih dana i Republika Češka je potpuno spremna. Mi smo jedna od država koja je to predložila jer to mora biti urađeno dobro. Naglasak na mora biti urađeno dobro, jer je riječ o dijelu veoma ozbiljne legislative i važno je da bude urađen kako treba.

Antena M: Ponovo bih se vratila na intervju gospođe Kos za FT, jer su poruke iz njega za mnoge ovdje znakovite. Prvi put se pominje „ruski trojanski konj“. Obično su ovu formulaciju do sada koristili analitičari, ali ne i zvaničnici u Briselu. Sa ove adrese je prvi put pomenut u kontekstu straha da bi neka od balkanskih zemlja, mada ne samo sa Zapadnog Balkana već i drugi aspiranti poput Moldavije, mogli postati „ruski trojanski konj“ unutar EU i oni ne žele još jednu članicu sličnu Mađarskoj unutar EU, i to je razlog njihovog kolebanja. Da li Vi imate takav strah, naročito imajući u vidu da dio aktuelne crnogorske Vlade, i pored retorike nije suštinski posvećen EU integracijama?

Hrda: Vidite mi smo u ratu, vidimo rusko miješanje u naše izborne procese, vidjeli smo rusko miiješnje u naše teritorije, vidjeli smo što se dogodilo u Republici Češkoj prije neku godinu, taj veliki napad koji smo imali, koji je skoro doveo do zatvaranja Ruske ambasade u Češkoj. Dakle takođe i mi smo imali strano miješanje na našoj teritoriji. Dakle mi svi u EU moramo da znamo kako ga zaustaviti. Moramo biti snažniji kao Evropska unija, i ne smijemo razmišljati na taj način da prihvatajući druge članice to predstavlja još veću opasnost. Apsolutno ne! Već mi svi zajedno moramo učiniti sve da zaustavimo sva ta uplitanja.

Antena M: Ali Republika Češka ima snažne službe sigurnosti – već je dio evropskog sektora bezbjednosti. U Crnoj Gori je situacija znatno drugačija, naročito u posljednjih pet godina od kada su aktuelne političke stranke na vlasti. Imali smo i taj incident sa curenjem podataka iz naših službi u korist Rusije. Kako ćete se nositi sa nekom sličnom situacijom ukoliko se ponovi u periodu pred nama?

Hrda: Crna Gora je naš saveznik, Crna Gora je članica NATO-a...

Antena M : Pouzdana članica NATO- u ovom momentu?

Hrda: Crna Gora je pouzdana članica NATO-a bez bilo kakve sumnje. I znate kada govorimo o strahu od miješanja, o ratu, ruskom ratu, mi takođe uzimamo u obzir da je i jedan od rezulata tog rata vrlo pozitivan - to da su Švedska i Finska postale članice NATO-a, da su sad naši saveznici, isti saveznik kao što je Crna Gora.

Antena M: Da li očekujete u narednih par godina – dvije ili tri u zavisnosti od toga koliko će vremena trebati Crnoj Gori da završi proces priključenja, da će Rusija pokušati da eksploatiše različite vrste ranjivosti koje Crna Gora ima, preko svojih proxy-ja?

Hrda: Svugdje, svugdje će pokušati, ne samo ovdje.  Upravo sam govorila o tome. Da bi imali stvarno proširenje, potrebno je da zemlja pregovara, završi proces pregovora, mora postojati i saglasnost njene populacije i mora takođe postojati saglasnot svih država članica da će ova zemlja biti dio EU. I da li vi zaista mislite da će neko kao Rusija pusti da to tako prođe, lagano, da ništa niko ne radi i vi postanete članica?

Antena M: Ali pitanje je kako ćemo se zaštiti?

Hrda: Moramo svi biti spremni za to, moramo znati šta da radimo i to je isto dio priprema. Kad vidimo da se približava, kad budemo imali jasnu sliku kada će Crna Gora biti spremna, i mi svi zemlje članice EU moramo da odradimo naš posao.

Razgovarala: Biljana Jovićević