Oprez ulagača bio je vidljiv i tokom jutrošnjeg trgovanja čije je prve sate obiljžilo slabljenje američke u odnosu na većinu vodećih valuta, rast cijene zlata, uz blage pomake na tržištu nafte, dok se procjenjuje uticaj geopolitičkih tenzija, najavljenih odluka centralnih banaka i sve izraženijih strahova od globalne recesije.
Valute
Vrijednost američkog dolara jutros je ponovo snižena u odnosu na većinu vodećih valuta, nakon što je dan ranije zabilježen blagi rast pod uticajem upozorenja Federalnih rezervi na povećane rizike inflacije i nezaposlenosti. Indeks dolara pao je 0,2%, na 99,682, čime je poništio veći dio rasta iz prethodnog dana od 0,3%. U odnosu na japanski jen, dolar je oslabio 0,1% i iznosio je 143,63 jena, dok je u odnosu na švajcarski franak pao 0,2%, na 0,8229 franaka.
Euro je nadoknadio dio ranijih gubitaka, ojačavši 0,2% na 1,1327 dolara, nakon što je dan ranije zabilježio pad od 0,56%, najveći u posljednje dvije sedmice. Oporavak eura odražava oprezni optimizam, budući da ekonomija eurozone bilježi skroman rast, uprkos pogoršanju pokazatelja ekonomskog raspoloženja.
Britanska funta je tokom jutrošnjeg trgovanja porasla 0,4%, na 1,3341 dolara, podržana očekivanjima da će SAD objaviti trgovinski sporazum s Velikom Britanijom. Najave moguće odluke Banke Engleske o sniženju kamatne stope nijesu oslabile vrijednost funte. Australski dolar je porastao 0,6%, dok je novozelandski ojačao 0,5%, zahvaljujući poboljšanom apetitu investitora za rizikom, podstaknutom nadama u trgovinski dogovor.
Bitcoin
Cijena vodeće kriptovalute bitcoina porasla je u protekla 24 sata 2,6%, dostigavši cijenu od 98.940 dolara, nastavljajući snažan uzlazni trend i približavajući se simbolično važnom nivou od 100.000 dolara. Tokom dana se trgovalo u rasponu između 95.959 i 99.835 dolara.
Rastuća zainteresovanost institucionalnih investitora i pozitivno tržišno raspoloženje dodatno su podstakli uzlet. Eventualni proboj iznad 100.000 mogao bi da bude signal za novu fazu u dinamici tržišta digitalnih valuta.
Zlato
Cijena zlata porasla je 0,9%, na 3.392,9 dolara po unci u ranim jutarnjim časovima, dok su terminski ugovori u SAD zabilježili rast od 0,2%, na 3.399,8 dolara. Skok cijene uslijedio je nakon odluke Federalnih rezervi da zadrže kamatne stope nepromijenjene, ali uz naglašavanje inflacionih i tržišnih rizika, što je povećalo atraktivnost zlata kao sigurnog utočišta.
Iako se i dalje nalazi ispod rekorda od 3.500,05 dolara iz aprila, zlato ima podršku u blažoj globalnoj monetarnoj politici i rastućim tenzijama između Indije i Pakistana. Cijena srebra je porasla 1,2% na 32,85 dolara po unci, platine 0,9% na 982,81 dolar, dok je paladijum blago pao 0,3%, na 969,93 dolara.
Nafta
Nakon pada većeg od jednog dolara prethodnog dana, cijene nafte su se umjereno oporavile. Cijena barela američke WTI nafta porasla je 0,5% na 58,34 dolara, dok je barel Brent nafte poskupio 0,4%, na 61,34 dolara.
I pored tog skoka, cijene nafte su i dalje niže oko 16% u odnosu na početak godine. Pad odražava očekivanja povećane ponude zemalja članica OPEC-a, ali i smanjenu tražnju zbog usporavanja globalnog privrednog rasta.
Signali
Banka Engleske je odložila objavu odluke o kamatnim stopama u znak poštovanja prema Danu pobjede u Evropi. Očekuje se da će smanjiti referentnu kamatnu stopu za četvrtinu procenta, u sklopu postepenog ciklusa monetarnog popuštanja. Ovo se događa dok centralne banke širom svijeta vagaju između inflatornih pritisaka i znakova slabljenja ekonomskog rasta.
Federalne rezerve su u srijedu zadržale kamatne stope na nivou od 4,25% do 4,5%, ali su usvojile oprezan ton, ističući povišene rizike po pitanju inflacije i zaposlenosti. Tržišna očekivanja za smanjenje stope u junu pala su sa 30% na 20%, dok se potez u julu sada vidi kao vjerovatniji i to 70%, što je manje u odnosu na gotovo sigurnih 100% prošle sedmice.
Tržišta sada očekuju tri smanjenja kamata američke centralne banke do kraja godine, a naredno bi moglo uslijediti u julu ili septembru. Kao odgovor na ublažen ton Fed-a, prinosi na desetogodišnje američke obveznice pali su za sedam baznih poena, na 4,275%, dok su dvogodišnji prinosi ostali na 3,785%.
Trgovci sada predviđaju ukupno oko 80 baznih poena smanjenja do decembra, te 115 poena do sredine 2026, smanjujući ranije agresivne prognoze nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp privremeno pauzirao najavljene carine. U Evropi, tržišta očekuju 60 baznih poena smanjenja kamata Evropske centralne banke do kraja godine.
Kina je nedavno snizila kamate kako bi ublažila ekonomske posljedice trgovinskog sukoba. Moguće je da će tenzije između SAD i Kine oslabiti nakon planiranih razgovora u Švajcarskoj, gdje će se sastati visoki zvaničnici obje strane. Tramp je izjavio da je Kina inicirala sastanak, ali je ponovio da američke carine ostaju na snazi dok Peking ne ponudi konkretne ustupke.
U međuvremenu, Tramp bi uskoro mogao da objavi trgovinski sporazum sa „velikom i veoma cijenjenom državom“, za koju se vjeruje da je Velika Britanija. On je nagovijestio da bi to bio prvi u nizu dogovora, uključujući potencijalne sporazume sa Indijom, Japanom i Južnom Korejom. Ovi sporazumi bi mogli da donesu izvjesnost, ali i da posluže kao model za buduće pregovore.
Geopolitičke tenzije
Napetosti u Južnoj Aziji i dalje rastu. Indija je izvela vazdušne napade na Pakistan i dio Kašmira pod kontrolom Pakistana, nakon prošlomjesečnih smrtonosnih napada na turiste u Kašmiru. Pakistan je obećao odgovor i tvrdi da je oborio pet indijskih aviona. Sukob izaziva strah od eskalacije između dviju nuklearnih sila. Tenzije je dodatno pojačala i Sjeverna Koreja, lansiranjem raketa u more.
Uprkos svemu, azijska berzanska tržišta ostala su stabilna. Kineske najjače kompanije i hongkonški Hang Seng indeks porasli su 0,4%, produžavajući prethodni rast zahvaljujući kineskom smanjenju kamata i dodatnim injekcijama likvidnosti. Japanski Nikkei blago je porastao za 0,2%.
Strah od recesije
Tržišta sve više strahuju od moguće globalne recesije. Privremena 90-dnevna pauza u međusobnim carinama između SAD i drugih zemalja smanjila je kratkoročne rizike, ali povjerenje potrošača i privrede i dalje je poljuljano.
„Meki“ ekonomski pokazatelji, poput anketa o raspoloženju, sve više odstupaju od „čvrstih“ podataka poput statistike zaposlenosti. Tržište rada u SAD i dalje pokazuje otpornost, ali je potrošačko povjerenje palo na najniži nivo u gotovo pet godina. Istovremeno, raspoloženje investitora u eurozoni ostaje negativno, i pored nedavnog oporavka.
Prognoze su posljednjih mjeseci znatno snižene. Među ulagačima na tržištima vlada očekivanje da bi i SAD i eurozona mogli ući u blagu recesiju ove godine, čak i ako se rast kasnije nastavi. Očekuje se da će niže kamate i potrošnja podržana rastom plata ublažiti pad u Evropi.
Tržišta roba već pokazuju slabiju tražnju. Pad cijene nafte od 16% od početka godine ukazuje na slabiju globalnu potrošnju, dok se cijena bakra, ključnog industrijskog metala, oporavila nakon aprilske korekcije, ali je i dalje ispod martovskih nivoa. Slabljenje industrijske aktivnosti, posebno u Kini, i trgovinske barijere doprinose ovom trendu.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR