Američki dolar je bio stabilan jutros nakon što je zabilježio najveći pad u posljednjim trima sedmicama. Ovaj pad je uslijedio po objavljivanju podatka o potrošačkoj inflaciji u SAD, koji je bio manji nego što se očekivalo, što je dodatno podstaklo nade u smanjenje kamatnih stopa Federalnih rezervi, dok su se napetosti u globalnoj trgovini djelimično smirile.
Indeks potrošačkih cijena (CPI) u SAD porastao je 0,2% u aprilu, što je ispod očekivanog povećanja od 0,3%, nakon opadanja od 0,1% u martu. Ovi podaci sugerišu da inflacija ostaje pod kontrolom u kratkom roku, iako se očekuje da će pritisci na cijene porasti u narednim mjesecima kako carine budu povećavale troškove uvoznih proizvoda.
Indeks dolara, koji prati američku valutu u odnosu na šest glavnih valuta, opao je 0,1% na 100,87 nakon što je juče pao 0,8%. Indeks je u ponedjeljak porastao 1%, dostigavši najviši nivo u posljednjih mjesec, jer su se pojavili znakovi smanjenja napetosti između SAD i Kine. Ipak, ostaje oko 3% ispod nivoa od 2. aprila, kada je američki predsjednik Donald Tramp uveo nove carine koje su izazvale masovnu prodaju američke imovine.
Iako postoji prostor za kratkoročni oporavak dolara, tržišna atmosfera ukazuje na dugoročnu slabost. Mnogi globalni investitori i dalje diversifikuju svoja ulaganja oslobađajući se američke imovine, navodeći kao razlog stalnu volatilnost politike.
U odnosu na druge vodeće valute, vrijednost dolara je porasla 0,24% na 7,2122 juana na tržištima van Kine, malo se oporavljajući nakon što je prethodnog dana dostigao šestomjesečni minimum od 7,1791. Nasuprot tome, oslabio je 0,41% u odnosu na jen, pa se njime trgovalo po kursu od 146,89 za dolar, produžujući pad od 0,66% iz utorka. Takođe je pao za 0,1% u odnosu na švajcarski franak, na 0,8384. Euro i britanska funta su bili relativno stabilni, pa se njima trgovalo po kursu od 1,1191 dolara i 1,3307 dolara, respektivno.
Uprkos kratkoročnom oporavku, i dalje postoje razlozi za zabrinutost ulagača. Tržišta sada očekuju povećanje indeksa dolara od 2-3% u narednim sedmicama, ali ne predviđaju potpuni povratak na nivoe blizu 108,5 koji su viđeni ranije ove godine. Nesigurnost u vezi sa američkom ekonomskom politikom i dalje utiče na povjerenje u dugoročnu ulogu dolara kao sigurne valute.
Japanski jen je ojačao, dok je kineski juan vratio ranije dobitke. Nakon oštrog pada u ponedjeljak, koji je bio najveći dnevni pad od marta 2020. godine, dolar je umjereno oslabio u odnosu na jen. Juan, koji je ranije bio pod pritiskom zbog nesigurnosti povezanim sa carinama, pokazuje blagi oporavak, ali ostaje nestabilan kako se pregovori o trgovini nastavljaju.
Zlato
Cijene zlata su opale jutros po otvaranju tržišta, jer je smanjenje napetosti u trgovini između SAD i Kine snizilo tražnju za sigurnim investicijama. Spot zlato je pojeftinilo 0,7% na 3.226,11 dolara po unci, dok su američki fjučersi na zlato pali za 0,6% na 3.229,5 dolara.
Pozitivni signali iz nedavnih trgovinskih pregovora, uključujući 90-dnevno primirje i smanjenje carina, smanjili su kratkoročnu privlačnost zlata. SAD su nedavno najavile smanjenje de minimis carina na proizvode male vrijednosti iz Kine na 30%, u okviru napora da smanje trgovinski sukob.
Učesnici na valutnim tržištima pažljivo prate dodatne podatke o inflaciji, naročito Indeks proizvođačkih cijena koji će biti objavljen sjutra, kako bi procijenili sljedeće korake Federalnih rezervi. Sadašnja očekivanja sugerišu smanjenje kamatnih stopa za 53 bazna poena ove godine, počevši od septembra. Niže kamatne stope obično podržavaju zlato, koje ne donosi prinos, ali ima koristi od slabijeg dolara i zaštite od inflacije.
Cijena zlata bi mogla opasti ako se trgovinski pregovori budu nastavljali. Ključna tehnička podrška nalazi se oko nivoa od 3.200 dolara za uncu. Srebro je takođe pojeftinilo 0,8%, na 32,61 dolara po unci. Platina je ostala nepromijenjena na 988,65 dolara, dok je paladijum izgubio 0,9% vrijednosti, kliznuvši na 948,6 dolara.
Nafta
Cijene nafte su se blago povukle tokom jutrošnjeg trgovanja, iako su ostale blizu dvonedjeljnih maksimuma usljed ponovnog optimizma nakon privremene deeskalacije trgovinskih tenzija između SAD i Kine. Brent nafta je pojeftinila 39 centi ili 0,6%, na 66,24 dolara po barelu, dok je cijena američka WTI nafte snižena 36 centi ili 0,6%, na 63,31 dolara.
Ovaj rast cijena uslijedio je nakon što su dvije zemlje postigle dogovor o privremenoj pauzi u trgovinskom ratu, pri čemu su obje strane značajno smanjile carine. SAD su smanjile carine na uvoz sa 145% na 30%, dok je Kina smanjila carine na američke proizvode sa 125% na 10%.
Ova smirenost podstakla je nadu u povećanje tražnje za naftom. Ipak, tržišni sentiment je bio ublažen očekivanjima da će doći do oštrog povećanja zaliha američke nafte. Preliminarni podaci Američkog instituta za naftu pokazali su rast zaliha od 4,3 miliona barela u sedmici u kojoj je trgovanje završeno 9. maja. Zvanični podaci Uprave za energetske informacije očekuju se danas popodne.
Geopolitički događaji takođe ostaju u fokusu. Tramp, koji ovih dana boravi u posjetu zemalja Bliskog istoka, najavio je ukidanje dugogodišnjih sankcija Siriji i obezbijedio ulaganje od 600 milijardi dolara od Saudijske Arabije. Takođe, postoji spekulacija da bi SAD mogle iskoristiti ovu priliku da povećaju zalihe nafte iz Bliskog istoka za svoje strateške rezerve.
Tržište pažljivo prati rizike u snabdijevanju koji su povezani sa američkim politikama prema Iranu, Rusiji i Venecueli. SAD su juče uvele nove sankcije za oko 20 entiteta koji se optužuju za olakšavanje otpremanje nafte iz Irana u Kinu, dok je u Omanu istovremeno trajala četvrta runda nuklearnih pregovora sa Iranom.
Signali
Tržišta su oprezno optimistična u vezi sa mogućim trgovinskim dogovorom. Nakon što su postigle 90-dnevnu obustavu strogih carinskim mjera sa Kinom i finalizovale sporazum sa Britanijom, SAD sada razmatraju potencijalne dogovore sa Indijom, Japanom i Južnom Korejom. Iako su ovi dogovori još u fazi čekanja, investitori se nadaju da će uskoro uslijediti još diplomatskih pomaka.
Trgovinska politika ostaje ključna za inflaciju. Iako aktuelni podaci o CPI ukazuju na smireni rast cijena, očekuje se da će carine povećati trošak uvoza u narednim mjesecima. Zbog toga, investitori iščekuju dodatne signale na osnovu inflacionih podataka.
Federalne rezerve SAD zauzele su oprezan stav, odgađajući dalja prilagođavanja kamatnih stopa dok procjenjuju ekonomske uticaje carinskih mjera i globalne trgovinske nesigurnosti. Tržišta očekuju smanjenje kamatnih stopa od oko 50 osnovnih poena do kraja godine, s prvim smanjenjem koje se očekuje u septembru.
U međuvremenu, podaci o maloprodaji u SAD za april, koji će biti objavljeni sjutra, pružiće novi trag o snazi potrošnje. Istog dana, pregovori između Ukrajine i Rusije u Istanbulu mogli bi uticati na geopolitički sentiment.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR