CRNOGORSKI JEZIK – ruska korespondencija iz 1846. godine

Piše: Vladimir Jovanović

U povodu obilježavanja 200-te godišnjice rođenja vladike Petra II Petrovića Njegoša, Državni arhiv Crne Gore je 2013. priredio izložbu dokumenata u saradnji sa Ruskim državnim istorijskim arhivom (Российский государственный исторический архив).

Rusi su, za tu priliku, izdvojili klaster dokumenata, a među njima i tri akta u vezi rukopisâ „Crnogorski zakonik i Zavještanje vladike Petra Prvoga, sa njegovim odobrenjem za štampanje”. Akta su preveli dr Zdravko Babić i dr Tatjana Jović, sa Odśeka za ruski jezik Filozofskoga fakulteta u Nikšiću. Objavljeni su u našem časopisu „Arhivski zapisi” (XX, 1, 2013).

Za „Crnogorski zakonik i Zavještanje vladike Petra Prvoga” u maju i junu 1846. Rusi tri puta notiraju da su napisani na CRNOGORSKOME JEZIKU, a u jednom navratu na CRNOGORSKO-SRPSKOME JEZIKU.

Prethodno, rječ-dvije o pomenutim dokumentima. Crnogorski zakonik je vjerovatno Законикъ общи црногорскiй и брдскiй, a zavještanje je testament Petra I Petrovića-Njegoša.

Prvih 16 članova Zakonika, poznatih u tradiciji i literaturi i kao Zakonik Petra Prvoga, usvojeni su 18. oktobra 1798, a 17 preostalih članova 17. avgusta 1803. godine. Testament je vladika Petar I, kako se vjeruje, izdiktirao na samrti (†18. oktobar 1830), ali nije sačuvan u originalu; danas poznati prijepis je sumnjive autentičnosti.

Inače, Sveti vladika Petar Cetinjski pisao je na crnogorskome jeziku sa oko četrdesetak slova i grafema. Iznad naslova ovoga teksta, eto njegova rukopisa iz zaglavlja jednoga pisma iz 1817. u kojem „od nas, vladike Petra”, šalje „svijema Crnogorcima koji se nahodє na brod u Porto Roze pozdrav” – cjelokupno pismo, pohranjeno u Nacionalnoj biblioteci na Cetinju, objavljujem na kraju...

Elem, dva crnogorska istorijska dokumenta su maja-juna 1846. u Sankt Peterburgu (Petrogradu) u fokusu službene korespondencije, dostavljene „gospodinu vanrednome profesoru Imperatorskoga Sanktpeterburškoga univerziteta, dvorskome savjetniku Kastorskom”, prethodno „na razmatranju kod gospodina cenzora istoričara, profesora Nikitenka”, a sve koordinira predśednik Cenzorskoga komiteta, M. Musin-Puškin. U „Arhivskim zapisima” nema pobližih napomena o njima, pa ih sada objavljujem.

Istoričar Mihail I. Kastorski (1809–1866), doktor je filozofije, a na Univerzitetu u to vrijeme predaje slovensku filologiju na Katedri slovenskih dijalekata (Кафедра славянских наречий). Aleksandar V. Nikitenko (1805–1877), istoričar, ruski je akademik, takođe univerzitetski profesor. Cenzor Mihail N. Musin-Puškin (1795–1862), počasni je akdemik, senator, obavljao visoke državničke dužnosti.

Sanktpeterburški cenzorski komitet je ustrojen 1796. pri Ministarstvu narodne prosvjete. Liše ostaloga, djelokrug obavezne cenzure u Ruskoj carevini je obuhvatao prethodni pregled i odobrenje svih rukopisa za štampanje…

To nas dovodi do akata iz korespondencije. Musin-Puškin 23. maja 1846. piše prof. Kastorskom:

„Na razmatranje je Sanktpeterburškome cenzorskome komitetu došao rukopis na CRNOGORSKOME JEZIKU, koji je sadržao Crnogorski zakonik i Zavještanje vladike Petra Prvoga, sa njegovim odobrenjem za štampanje. Međutim, kako među članovima Komiteta nema lica koje zna CRNOGORSKI JEZIK, proslijeđujući Vam ovaj rukopis, milostivi gospodine, predlažem Vam da ga razmotrite i donesete mišljenje da li u njemu postoji nešto što je protiv pravila Cenzorskoga Statuta”.

Zatim:

„Na śednici Komiteta 28. maja 1846. godine odlučeno je: proslijediti ovaj dio rukopisa vanrednome profesoru Imperatorskoga Sanktpeterburškoga univerziteta, dvorskome savjetniku Kastorskom, radi adekvatne procjene, pošto među članovima Komiteta nema lica koje zna CRNOGORSKI JEZIK”.

Još jedan, posljednji objavljen akt iz ove korespondencije, datiran je na 11. jun 1846. godine:

„Sanktpeterburški komitet za cenzuru, No. 43. predmet, 1846. g. U vezi s dozvolom za štampanje rukopisa na CRNOGORSKO-SRPSKOME JEZIKU, koji sadrži Crnogorski zakonik i Zavještanje vladike Petra Prvoga. Započeto 23. maja, završeno 11. juna”.