26 °

max 35 ° / min 19 °

Subota

27.07.

35° / 19°

Nedjelja

28.07.

38° / 23°

Ponedjeljak

29.07.

38° / 25°

Utorak

30.07.

35° / 22°

Srijeda

31.07.

38° / 19°

Četvrtak

01.08.

38° / 22°

Petak

02.08.

37° / 23°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Crnogorac Filip Premović (1876) & nepoznata Crnogorka (1874)

Istorija

Tag Gallery
Comments 1

Crnogorac Filip Premović (1876) & nepoznata Crnogorka (1874)

Autor: Antena M

  • Viber

Priredio: V.J.

„ЦРНОГОРАЦЪ” — stari ratnik śedi i puši iz čibuka u živopisnoj nošnji s medaljma na grudima, kuburom i sabljom za pojasom.

Slika, pod novijim, rusifikovanim naslovom „ЧЕРНОГОРЕЦ” u katalozima digitalnih kopija, nije na internetu nepoznata, ali reklo bi se da o njoj za našu publiku fale konkretniji podaci.

Autor je VASILIJ DMITRIJEVIČ POLENOV (1844-1927), Rus, akademski slikar. On je, kao dopisnik-illustrator časopisa „Пчела” iz Sankt Peterburga, potom u štabu ruskih trupa — svjedok ratova na Balkanu 1876-1878. godine. Od Knjaževine Crne Gore odlikovan medaljom „Za hrabrost”.

U dnu slike je natpis Polenova, koji iščitavamo:

- „Црногорацъ Филипъ Премовичъ”.

Za portretisanog, Rus navodi — četovođa; zatim, ispod (za nas nečitko) upisano je vjerovatno mjesto nastanka slike; u produžetku datum: 5. oktobar 1876. Ruski istoričari umjetnosti vjeruju da je, na osnovu skice, Polenov, po povratku u svoju zemlju 1877, konačno uobličio istoimenu sliku.

Premovići su: 1) iz Gornjih Pješivaca, Bogetići; 2) iz Bratonožića, Pelev Brijeg; 3) iz Vasojevića, „u Asu kod Berana”.

Karakteristike slike „ЦРНОГОРАЦЪ”: - veličina (procjena): 60 x 50 cm; - materijal: drvo; - tehnika: ulje.

Osim u Crnoj Gori, Polenov boravi i u Srbiji, da bi 1877-1878, na poziv carevića Aleksandra Aleksandroviča — budućeg cara Aleksandra III — služio kao umjetnik pri štabu jednog od odreda u rusko-turskome ratu na frontu u Bugarskoj.

Po povratku s Balkana, Polenov pravi seriju slika za Aleksandra Aleksandroviča. Radovi su našli mjesto u palatama u Sankt Peterburgu, Gatčini i Carskome Selu. Iz opusa Polenova s Balkana preovlađuju pejzažne, etnografske skice i scene iz svakodnevnog života i bivaka. Bilo je mnogo manje prikaza borbe, ranjenih i mrtvih. Polenov je to objasnio da su teme „ljudskog sakaćenja i smrti previše jake da bi se mogle prenijeti na platnu”.

Poslije Oktobarske revolucije 1917. njegovi su radovi prenijeti u razne muzejske zbirke. Većina ovih slika i skica sada je u Državnom ruskom muzeju.

Istorija

Crnogorske kape u muzejima Rusije

13.05.2024. 09:49

Ali, ne i original djela „ЦРНОГОРАЦЪ”!

Ruski istoričari umjetnosti navode da je ova slika pripadala velikome knezu Vladimiru Aleksandroviču. Đe se danas nalazi originalni „ЦРНОГОРАЦЪ” — ne zna se…

A prije nastanka ovoga djela, godine 1874-te, V. D. Polenov je naslikao „ЧЕРНОГОРКА”.

„ЧЕРНОГОРКА”, ulje na platnu s portretom nama nepoznate Crnogorke, 55,2 x 45,7 cm, pohranjena je u Muzeju ličnih kolekcija „ГМИИ имени А. С. Пушкина”, Moskva.

Nekada je „ЧЕРНОГОРКА” bila dio privatne zbirke dr Ilje Samojloviča Ziljberštejna (1905-1988), sovjetskog istoričara umjetnosti i književnog kritičara. 

Komentari (1)

POŠALJI KOMENTAR

sičija

Polenov je bio veliki i plodni slikar, a bio je i ratni slikar (Rusko-turski rat). Interesantno bi bilo prezentovati i podatke o tragično stradalom, plodnom i čuvenom slikaru Sibirskom, koji je crnogorskog porijekla. Dobro bi došli i tekstovi o skulptoru, "Ruskom Mikelanđelu", takođe Crnogorcu.