Od 28. do 30. septembra, Crnogorska kinoteka će, u okviru Dana evropske baštine, u Knjižari Karver prikazati četiri filma nastala po djelima Mihaila Lalića, koji do sada nijesu prikazivani u Podgorici.
Projekcije se organizuju u sklopu “Audience development”programa, od 20 sati, a ulaz je slobodan.
Mihailo Lalić je autor čija su djela na ovim prostorima najčešće ekranizovana, a Kinoteka je povod osmogodišnjice njegovog rođenja napravila nove kopije filmova: „Lelejska gora“(1968), režija: Zdravko Velimirović; „Hajka“(1977), režija: Živojin Pavlović; „Svadba“(1973), režija: Radomir Šaranović; „Pustazemlja“(1980), režija: Gojko Kastratović.
Mihailo Lalić je pisac koji se na samom početku književnog rada opredijelio za jasan tematski krug (NOR), određeno geografsko podneblje (Crna Gora), specifičan i zbog karaktera događaja i romanesknih priča.
Započeo je zbirkom pjesama „Stazama slobode”(1948), ali se brzo okrenuo prozi, koja će postati isključiva forma umjetničkog sagledavanja vremena, događaja i ljudskih sudbina.
Objavio je veliki broj knjiga pripovijedaka: “Izvidnica”, „Prvi snijeg”, „Na mjesečini”, „Poslednje brdo”, kao i romana: “Svadba”, „Zlo proljeće”, „Raskid”, „Lelejska gora”, „Hajka”, „Pramen tame”, „Ratna sreća”, „Zatočenici”, „Dokle gora
zazeleni”, „Gledajući dalje na drumove”, „Odlučan čovjek”. Prvi je dobitnik "Njegoševe nagrade" 1963. za roman "Lelejska gora". Dobio je NIN-ovu nagradu 1973. za roman "Ratna sreća"; nagradu "21. jul", najviše priznanje opštine
Berane, 1962., kada je nagrada i ustanovljena. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 5. decembra 1963, a za redovnog člana 7. marta 1968.
Crnogorska kinoteka je treću godinu zaredom jedan od organizatora Podgorica film festivala.
Kinoteka nastavlja s prikupljanjem i prezentacijom filmske baštine, ali i s realizacijom projekata koji se odnose na revitalaizaciju filmova i filmskih materijala.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR