Što Crna Gora mora da uradi da bi u junu dobila IBAR: Rezultati istraga, oduzimanje nezakonito stečene imovine, zaštita novinara

Pozitivan izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 – IBAR, prekretnica je na evropskom putu Crne Gore, a sudeći prema riječima glavnog pregovarača Predraga Zenovića do dobijanja IBAR-a u junu moglo bi se doći svojevrsnom prečicom.

To bi, prema njegovim riječima, moglo da se dogodi na način što će pojedina neispunjena privremena mjerila, kojih ukupno ima 31, biti pretočena u završna zbog svoje specifičnosti i vremena koje je neophodno da bi ona bila ispunjena.

Uprkos ovom potencijalnom ustupku od strane Evropske komisije, Zenović naglašava važnost ispunjavanja preostalih mjerila kojih ima 18 u poglavlju 23 i 13 u poglavlju 24.

"Ukazao bih da su određene aktivnosti, koje vode do ispunjena preostalih privremenih mjerila, složene prirode i zahtijevaju duži period za realizaciju, a pored toga, nakon dodatne procjene svih okolnosti i društveno-političkih reperkusija, postoji mogućnost da će zahtijevati i izmjene Ustava u određenom dijelu, što je korak koji bismo ostavili za narednu fazu pristupnih pregovora. Procjena o kojoj je riječ je u toku i u ovom momentu ne možemo sa sigurnošću konstatovati da li će i konkretno koja mjerila, na osnovu obrazloženja naše strane, Evropska komisija pretočiti u završna", rekao je Zenović za Pobjedu.

On je kazao da je izuzetno ponosan na činjenicu da sve crnogorske institucije iz domena svoje nadležnosti ulažu maksimalne napore kako bi se realizovale posljednje aktivnosti koje vode do ispunjenja preostalih privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24.

"To je, prije svega, opšti interes crnogorskog društva i na liniji je vanjskopolitičkog prioriteta o punopravnom članstvu u Evropskoj uniji", ističe Zenović.

Crna Gora bi, prema najavama koje stižu iz EU, ali i od strane čelnika vlasti, na Međuvladinoj konferenciji sa EU u junu trebalo da dobije IBAR, što se poklapa sa završnicom belgijskog predsjedavanja EU.

Takve nagovještaje dao je nedavno komesar EU za proširenje Oliver Varhelji, prilikom zvanične posjete Podgorici.

EK: Crna Gora je i te kako svjesna što mora da uradi

Odgovarajući na pitanja Pobjede o zadacima i obavezama Crne Gore na putu ka dobijanju IBAR-a, iz Evropske komisije navode da je Crna Gora ,,i te kako svjesna šta treba da uradi u narednom periodu“.

"To uključuje, na primjer, reviziju i usvajanje medijskog zakonodavstva u skladu sa evropskim standardima i zaštitom novinara, usvajanje nove strategije i akcionog plana za reformu pravosuđa i dalje poboljšanje rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda", kazali su iz EK.

Kao važne stavke napominju i izradu zakona o oduzimanje imovine, kao i unapređenje sistemskog okvira u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, što je, podsjećaju, notirano u izvještaju o proširenju za 2023. godinu.

"Čim se postigne odlučujući napredak, Komisija bi mogla izraditi privremeni izvještaj o referentnoj procjeni ([IBAR) sa pozitivnom ocjenom i predstaviti ga vijeću", saopštili su Pobjedi iz EK.

Upodobiti pravosuđe sa evropskim standardima

Zenović je saglasan sa ocjenama EK kada su u pitanju najvažnija preostala mjerila na čijem ispunjavanju treba predano raditi u narednom periodu.

"Privremena mjerila, na čijoj realizaciji se intenzivno radi, tiču se nekoliko sistemskih zakona u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao što su zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu i zakon o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću", kazao je Zenović.

Kako kaže, ovim zakonskim rješenjima želi se dodatno upodobiti zakonodavni okvir u dijelu pravosuđa, kao i krivično zakonodavstvo, s najvišim evropskim standardima i najboljim praksama.

"Sve to kako bi se u krajnjoj liniji stvorile pretpostavke za maksimalan nivo efikasnosti krivičnog pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao neizostavnog segmenta ukupnog sistema vladavine prava", navodi glavni pregovarač Crne Gore sa EU.

U prilog naporima ka ispunjavanju privremenih mjerila iz pomenutih oblasti, Zenović ističe aktivnosti Ministarstva pravde koje, kako kaže, na svakodnevnom nivou, zajedno sa radnim grupama i uz intenzivne

konsultacije s Evropskom komisijom, daje svoj maksimum kako bi se do kraja aprila od strane Vlade utvrdili ovi sistemski zakoni.

"A na taj način ispunila bi se većina mjerila koja do sada nijesu realizovana", zaključuje Zenović.

Što je IBAR i zašto je presudan

Crna Gora za članstvo u EU pregovara po novoj metodologiji koja u fokus stavlja poglavlja 23 i 24. To znači da nijedno preostalo poglavlje, od ukupno 35, ne može biti zatvoreno sve dok se ne dobije izvještaj o ispunjavanju privremenih mjerila za pomenuta dva poglavlja, što podrazumijevamo pod pojmom – IBAR.

Poglavlje 23 nosi naziv pravosuđe i temeljna prava, dok je poglavlje 24 poznato kao - pravda, sloboda i bezbjednost, a zbirno imaju 83 privremena mjerila, od kojih smo ispunili 52.

Kada EK procijeni da smo ispunili sva zadata privremena mjerila u poglavljima 23 i 24, onda priprema Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (Interim Benchmark Assessment Report – IBAR). Taj izvještaj daje sliku o tome što je Crna Gora napravila u oblastima od značaja za vladavinu prava.

Dobijanje IBAR-a je direktan signal da je Crna Gora napravila značajne pomake u svom pregovaračkom procesu i da može da nastavi dalje sa usklađivanjem sa zakonima i standardima EU kako bi se spremila za članstvo.

To dalje otvara put za zatvaranje preostalih poglavlja gdje je Crna Gora ispunila mjerila i dostigla dobar nivo spremnosti.

Poglavlja 23 i 24 se zatvaraju posljednja, takođe, sa ispunjenjem završnih mjerila.