Strategija za borbu protiv korupcije i Akcioni plan za Poglavlje 23 jesu dobri i ambiciozni dokumenti, ali česte izmjene zakona u ubrzanim procedurama, kao i izostanak presuda u predmetima visoke korupcije, pokazuju da i dalje nema vidljivih sistemskih efekata koji bi ojačali antikoruptivnu kulturu i povjerenje javnosti u institucije.
To je poručeno sa konferencije Centra za monitoring (CeMI) Prekretnice u borbi protiv korupcije, na kojoj je predstavljen Izvještaj o sprovođenju antikorupcijskih politika i reformi u Crnoj Gori za period 2024–2025.
Foto: PR Centar
Nemanja Stankov, šef odeljenja za istraživanje javnih politika u CeMi-ju, je rekao da je „u prethodnom periodu usvojen ambiciozan plan kroz Strategiju za borbu protiv korupcije i Akcioni plan za Poglavlje 23, ali veliki broj ključnih zakonskih rješenja i dalje je na čekanju. Posebno se to odnosi na novi zakon o sprečavanju korupcije i prvi zakon o zaštiti zviždača“, naveo je Stankov.
On je podsjetio da je Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja jedini koji je izmijenjen, ali da ni on nije u potpunosti usklađen sa preporukama GRECO-a i ODIHR-a, što potvrđuje i Evropska komisija.
Stankov je rekao da će "Crna Gora vjerovatno završiti planirane zakonodavne procese, ali da bi bilo nerealno očekivati da će samo usvajanje zakona do kraja 2026. godine dovesti do stvarnih i mjerljivih promjena u sistemu borbe protiv korupcije".
Foto: PR Centar
On je upozorio i na problem čestih izmjena zakona u ubrzanim procedurama, navodeći da je Zakon o sprečavanju korupcije usvojen u junu prošle godine, a da je već nakon pet mjeseci započet rad na njegovoj novoj verziji.
„Takva praksa dovodi u pitanje kvalitet zakonodavnih rješenja i njihovu dugoročnu primjenu“, kazao je on.
Govoreći o Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), Stankov je naveo da je vidljiv kvantitativni napredak u radu Agencije, ali da on ne rezultira jačanjem poštovanja zakonskih obaveza.
„ASK funkcioniše sa oko 50 odsto predviđenih kapaciteta, uz hroničan problem neizvjesnog budžeta, što onemogućava ozbiljno planiranje i efikasniji rad“, rekao je Stankov.
On je problematizovao i dugotrajno neimenovanje direktora ASK-a u punom mandatu, ocjenjujući da zakonska rješenja omogućavaju produženo stanje vršioca dužnosti, što slabi institucionalnu stabilnost Agencije.
"Sudski postupci u predmetima visoke korupcije, koji se često završavaju oslobađajućim presudama ili dugotrajnim procesima, značajno utiču na negativnu percepciju javnosti o funkcionisanju pravosuđa", rekao je Stankov.
„To ne mora nužno govoriti o kvalitetu sudstva, ali jasno utiče na povjerenje građana u sistem“, istakao je Stankov.
Kada je riječ o Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije, Stankov je naglasio da je nužno otvoriti njegov rad prema javnosti.
„Ako Savjet ima koordinacionu ulogu u ključnim antikoruptivnim procesima, onda je neprihvatljivo da njegov rad ostaje netransparentan i teško dostupan javnosti“, rekao je on.
Jevto Eraković predsjesnik Odbora za antikorupciju, je rekao da "ulazak Crne Gore u Evropsku uniju ostaje programski cilj Demokratske partije socijalista, ali je jačanje domaćih institucija i dosljedna, neselektivna primjena zakona još važniji zadatak za državu" .
On je istakao da će DPS, kao i do sada, pružiti podršku svim zakonskim rješenjima i reformskim procesima koji vode ka članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji.
„Međutim, ključno je da paralelno sa tim procesom ojačamo naše institucije i pokažemo da se zakoni primjenjuju jednako na sve, bez izuzetaka“, kazao je Eraković.
Foto: PR Centar
Prema njegovim riječima, upravo institucionalna snaga i neselektivnost u postupanju predstavljaju osnovu funkcionalne države i preduslov za stvarne, a ne samo formalne reformske iskorake.
„To je ono što donosi dobro Crnoj Gori, bez obzira na dinamiku evropskih integracija“, zaključio je Eraković.
On je ocijenio je da je formiranje novih specijalnih sudova i institucija u Crnoj Gori često motivisano političkim interesima, umjesto stvarnom potrebom za jačanjem vladavine prava.
„Svrha izmišljanja novih institucija nerijetko je da one postanu politička batina u rukama onih koji žele da realizuju određene ciljeve. Prvi bismo podržali njihovo formiranje kada bi zaista bile nezavisne i oslobođene političkog uticaja“, poručio je Eraković.
On je upozorio da se bezbjednosni sektor sve više stavlja pod kontrolu jedne političke grupacije, dok su sudije i tužioci izloženi snažnim političkim i medijskim pritiscima.
Kao ilustrativan primjer naveo je proces izbora sudija Ustavnog suda.
„Danas je ključno pitanje kandidatima da li bi do kraja sproveli odluku u predmetu ‘državni udar’. Ukoliko se izjasne da bi postupali u skladu sa odlukama suda, nemaju podršku parlamentarne većine. Ako kažu suprotno, postaju prihvatljivi kandidati. To je porazno za najvišu sudsku instituciju u državi“, rekao je Eraković.
Prema njegovim riječima, Crna Gora može krenuti naprijed tek onda kada sudstvo i tužilaštvo budu oslobođeni političkog pritiska.
„Nikada nijesmo imali veći politički pritisak na pravosuđe nego danas. U takvim okolnostima, priča o vladavini prava tek počinje, umjesto da bude završena“, ocijenio je on.
„Naš strateški cilj mora biti istinska vladavina prava, a ne formalno članstvo u EU“, naglasio Eraković.
Jevrosima Pejović, članica Odbora za antikorupciju, poručila je da borba protiv korupcije zahtijeva izgradnju funkcionalnog sistema koji građanima obezbjeđuje dostojanstvo i povjerenje u institucije.
"Važno je razumjeti okolnosti u kojima se donose odluke", rekla je Pejović i podsjetila da zakoni i Agencija za sprečavanje korupcije imaju ulogu da podsjećaju nosioce vlasti da su zakoni jednaki za sve.
"Zadatak države nije samo da sankcioniše korupciju, već da gradi sistem koji omogućava slobodu izbora bez pritiska i straha, a dobri zakoni su prije svega mehanizam zaštite dostojanstva, kako građana, tako i donosilaca odluka", rekla je Pajović.
Foto: PR Centar
Ona je kritikovala praksu ubrzanog donošenja zakona bez suštinskog dijaloga, podsjećajući na iskustvo sa Zakonom o sprečavanju korupcije, za koji je, kako je navela, bilo jasno da ima ozbiljne nedostatke već u trenutku usvajanja.
„Mi smo političari plaćeni da razgovaramo. Kada dijalog izostane, kada nema sagovornika, onda dobijamo loša rješenja i snosimo posljedice“, rekla je ona.
Govoreći o evropskim integracijama, Pejović je istakla da „nemamo luksuz da isključujemo ljude koji imaju znanje i iskustvo. Ukoliko smo svi za stolom Odbor za borbu protiv korupcije, Odbor za bezbjednost i Odbor za politički sistem, dobićemo kvalitetnija rješenja i manje političkih sukoba u plenarnoj sali“, navela je ona.
Pejović je izrazila povjerenje u zaposlene u Agenciji za sprečavanje korupcije, naglašavajući da institucije počivaju na „malim ljudima“ koji svakodnevno rade u složenim i često otežanim uslovima.
„Važno je da ti ljudi znaju da ih vidimo i da smo svjesni da sistem bez njih ne postoji“, poručila je ona.
Osvrćući se na pravosuđe, Pejović je upozorila da se zbog pojedinačnih slučajeva korupcije često marginalizuje veliki broj sudija i tužilaca koji svoj posao obavljaju časno i profesionalno, čime se dodatno urušava povjerenje građana u institucije.
„Naš zadatak nije da a priori sumnjamo u sve sudije, već da identifikujemo slabe tačke sistema i odgovorne pojedince“, naglasila je Pejović.
Članica Odbora za antikorupciju Maja Vučelić, ocijenila je da "Crnu Goru u narednom periodu očekuje najzahtjevnija faza u oblasti vladavine prava, imajući u vidu zatvaranje poglavlja 23 i 24, koja predstavljaju temelj procesa evropskih integracija".
„Crna Gora je ušla u fazu u kojoj se borba protiv korupcije ne svodi samo na izvještaje, već postoje konkretne istrage i rad nezavisnih institucija. Sada se s pravom očekuju i valjane, pravosnažne presude“, istakla je Vučelić.
Foto: PR Centar
Ona je naglasila da je neophodna puna saradnja sve tri grane vlasti, zakonodavne, izvršne i sudske, kako bi se stvorila stvarna atmosfera vladavine prava.
„Parlament mora da donosi kvalitetne zakone, Vlada da obezbijedi tehničke i logističke uslove za rad pravosuđa, a sudska vlast da pokaže odgovornost, efikasnost i viziju“, kazala je Vučelić, podsjećajući da se sudski postupci često odlažu zbog nedostatka osnovnih tehničkih uslova.
„Novim zakonom Agencija za sprečavanje korupcije mora dobiti veće nadležnosti, naročito kada je riječ o kontroli imovine javnih funkcionera. Ne možemo govoriti o borbi protiv visoke korupcije ako funkcioneri koji ne prijavljuju imovinu prolaze sa minimalnim novčanim kaznama“, poručila je Vučelić.
Ona je ukazala i na potrebu uspostavljanja ažurnog i preciznog registra javnih funkcionera, ističući da borba protiv korupcije ne zavisi isključivo od zakona, već i od tehničke spremnosti institucija.
Govoreći o Agenciji za sprečavanje korupcije, Vučelić je podsjetila da je zakonom predviđeno izdvajanje 0,2 odsto budžeta za njen rad, te da su sredstva obezbijeđena kroz budžetsku rezervu, ali da je ključno pitanje kapacitet same Agencije da ih iskoristi.
„Izbor direktora Agencije u punom mandatu je od presudnog značaja, naročito zbog koordinacije GRECO, ODIHR i preporuka Ujedinjenih nacija. Ukoliko se to ne desi, Odbor za borbu protiv korupcije ima obavezu da reaguje“, naglasila je ona.
Foto: PR Centar
Vučelić je dodala da se paralelno radi na zakonu o zaštiti zviždača i zakonu o oduzimanju imovine stečene nelegalnim putem, uz podršku Savjeta Evrope, ističući da je važno izbjeći pravne praznine koje bi mogle proizvesti kontraefekte.
Zaključujući, Vučelić je poručila da je uvjerena da Crna Gora može ispuniti obaveze iz evropske agende, ali da taj proces ne smije biti opterećen identitetskim i političkim pitanjima koja skreću fokus sa suštinskih reformi.
„Naš zadatak je jasan, vladavina prava mora postati realnost, a ne samo politička fraza“, zaključila je Vučelić.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR