Zahvaljujući dramatičnom poboljšanju u stopi preživljavanja nakon srčanih udara, ukupna smrtnost od srčanih bolesti u SAD-u i Evropi značajno je opala. Ipak, nova studija pokazuje da hronična oboljenja poput visokog pritiska i srčane slabosti postaju sve smrtonosnija.
Prema istraživanju objavljenom u Journal of the American Heart Association, smrtnost od srčanih bolesti opala je 66% u posljednjih 50 godina, što je uglavnom rezultat 89% manjeg broja smrtnih slučajeva od srčanog udara.
Međutim, u istom periodu, broj umrlih od srčane slabosti i povišenog krvnog pritiska više nego se udvostručio, dok su smrtni slučajevi usljed srčanih aritmija porasli čak 450%.
Iako niže stope pušenja, bolji dijagnostički alati i efikasnije terapije jesu poboljšali izglede za preživljavanje, to je samo dio šire slike, kaže glavna autorka studije dr Sara King, ljekarka interne medicine na Univerzitetu Stanford.
„Djeluje da se teret smrtnosti od srčanih bolesti pomjera ka srčanoj slabosti i drugim hroničnim stanjima“, ističe ona za Everyday Health.
Velike promjene u uzrocima smrti u vezi sa srcem
Tim dr King analizirao je podatke o smrtnosti kod odraslih Amerikanaca starijih od 25 godina u periodu od 1970. do 2022. godine. Proučavani su svi oblici kardiovaskularnih bolesti – od srčanog udara do aritmija.
Opšti broj umrlih od srčanih bolesti pao je sa 761 na 258 na 100.000 stanovnika, dok je smrtnost od srčanog udara pala sa 354 na svega 40 na 100.000.
Međutim, neki drugi uzroci bilježe oštar porast:
- Smrtnost od srčane slabosti porasla je sa 13 na 32 na 100.000.
- Visok krvni pritisak – sa 16 na 33.
- Srčane aritmije – sa 2 na 11 na 100.000.
Jedno ograničenje studije jeste oslanjanje na bolničke izvještaje i umrlice, koji ponekad ne bilježe precizno sve faktore i medicinske uslove koji su doveli do smrti.
Zašto je smrtnost od srčanog udara toliko pala?
Iako studija nije analizirala uzročno-posljedične veze, medicinski napredak je svakako imao značajan uticaj, kaže dr Ju Čen, profesor populacionog zdravlja na NYU Grossman School of Medicine.
„Još od 1960-ih, tretmani poput reanimacije, defibrilatora, operacija na srcu i ljekova značajno su smanjili broj smrtnih slučajeva“, kaže Čen.
„Današnji alati i ljekovi – od snimanja i stentova, do statina i brže hitne pomoći – dodatno poboljšavaju preživljavanje.“
Ipak, sve više Amerikanaca živi sa rizicima poput gojaznosti, fizičke neaktivnosti, dijabetesa tipa 2 i visokog pritiska – faktori koji ne samo da povećavaju šanse za srčani udar, već vode i ka hroničnim oboljenjima srca.
„Zahvaljujući boljem liječenju, ljudi danas žive duže – prosječni životni vijek porastao je sa 71 godine 1970. na 77,5 godina u 2022“, navodi Čen.
„Ali samim tim, više ljudi živi sa dugotrajnim srčanim problemima, što doprinosi porastu smrtnosti od stanja poput srčane slabosti i aritmija.“
Možemo li smanjiti smrtnost od hroničnih srčanih bolesti?
Da bi se zaustavio ili preokrenuo ovaj trend rasta smrtnosti od hroničnih bolesti srca, potrebno je više istraživanja, posebno kada je riječ o uticaju ovih bolesti na žene i nedovoljno proučene populacije, kaže dr Džoan Briler, profesorka kliničke medicine sa Univerziteta Ilinois u Čikagu.
„Tužno je što, uprkos napretku u liječenju srčanih udara, bilježimo sve više smrti usljed hroničnih bolesti srca“, navodi dr Briler.
Da bi se situacija poboljšala, neophodno je baviti se uzrocima bolesti, uključujući:
- razlike u simptomima i dijagnostici između muškaraca i žena
- edukaciju o zdravim životnim navikama
- rješavanje socijalnih faktora rizika
- bolji i ravnomjerniji pristup zdravstvenoj zaštiti
čitalac
Danas od srca umiru samo budale koje ne idu kod doktora. Kardiologa ima svuda, a ljekovi su jeftini. Pg ima i vrhunski kardio centar, ko dođe do toga, a to su opet oni koji nijesu na vrijeme išli kod doktora. Nova su pojava infarkti izazvani kokainom i viagrom, ali i to je kategorija neodgovornih.