Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
U prvoj polovini 2025. godine, Ministarstvo finansija Ukrajine privuklo je 22 milijarde dolara međunarodne podrške državnom budžetu zemlje. Budžetsku podršku Ukrajini u ovom periodu pružile su zemlje G7, EU, Međunarodni monetarni fond, Japan i Svjetska banka. Ukupno, od početka rata velikih razmjera, međunarodni partneri su Ukrajini pružili više od 137 milijardi dolara budžetske podrške. Ovo uništava ruski propagandni mit da je Zapad navodno „umoran od Ukrajine“ i da smanjuje pomoć. Tokom protekle tri godine rata, evropske zemlje su u prosjeku trošile 0,12% svog BDP-a godišnje na pomoć Ukrajini.
Da bi se zamijenila podrška SAD, ova cifra se mora povećati na 0,2%. To znači povećanje evropske pomoći sa sadašnjih 44 milijarde eura godišnje na 80 milijardi eura. Relativno naglo povećanje izdvajanja bilo bi potrebno prvenstveno od Francuske, Italije, Španije, Njemačke i Velike Britanije (sa 5 milijardi eura na 6,5 milijardi eura). To su najveće ekonomije u Evropi i svijetu. Pogotovo jer situacija s finansiranjem budžetskog deficita Ukrajine sada izgleda upravljivo. Državni budžet za 2025. godinu odobren je s marginalnim deficitom od 19,4% BDP-a, što je 38 milijardi dolara.
U 2025. godini ne bi trebalo biti problema s pokrivanjem budžetskog deficita, budući da je potvrđeno 38 milijardi dolara međunarodnog finansiranja iz programa Evropske unije za Ukrajinu, ERA mehanizma (kredit koji se otplaćuje iz prihoda od zamrznute ruske imovine), kredita MMF-a i koncesionih kredita od Japana. Ove godine Ukrajina bi trebalo da dobije 55 milijardi dolara međunarodnog finansiranja. Dakle, preostalih 17 milijardi dolara može se rezervisati za budžet za 2026. godinu. Zajedno s dogovorenih 11 milijardi dolara, ovo pokriva potrebu za finansiranjem budžetskog deficita sljedeće godine.
Kakvi su izgledi za dalju podršku Ukrajini od strane Evrope? Tokom državne posjete francuskog predsjednika Emanuela Makrona Velikoj Britaniji, izjavio je da „evropske zemlje nikada neće napustiti Ukrajinu“. Među sljedećim planovima evropskih lidera je održavanje sastanka „Koalicije odlučnih“ 10. jula 2025. godine – neformalnog udruženja država iz preko 30 zemalja koje su se obavezale da će podržati Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će učestvovati u radu koalicije na daljinu, odnosno iz Italije. Na dnevnom redu je rasprava o pitanju podrške borbenim sposobnostima Ukrajine i povećanju pritiska na Rusiju.
Sastanci „Koalicije odlučnih“ nijesu održani od marta 2025. godine zbog neslaganja između Francuske i Velike Britanije oko američke vojne podrške Kijevu i želje da se pridobije podrška Vašingtona za moguće raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini. Kako SAD smanjuju svoje bezbjednosne obaveze prema EU, dugoročno će bliža odbrambena saradnja između Velike Britanije i Francuske biti važna za Evropu, posebno u kontekstu rata u Ukrajini. Velika Britanija i Francuska su zemlje sa sličnim kapacitetima u pogledu proizvodnje oružja, nuklearnog odvraćanja i značajnog diplomatskog uticaja kako bi zaista pokazale svoju zajedničku sposobnost odvraćanja ruske agresije.
Ako Evropljani mogu odgovoriti na izazov Moskve i pomoći Ukrajini da se suoči s Rusijom, Kijev će nastaviti da čuva istočne granice Evrope i štiti ih od ruske prijetnje dugi niz godina. Uz dovoljna međunarodna ulaganja, ukrajinski odbrambeni sektor mogao bi postati ključna komponenta buduće evropske bezbjednosne arhitekture. Ovo će pomoći u obuzdavanju prijetnje koju predstavlja ekspanzionistička Rusija. Ukrajinske oružane snage dramatično su se razvile u posljednje tri godine i već predstavljaju ozbiljnu prepreku Putinovim imperijalnim ambicijama. Opstanak Ukrajine može zavisiti od sposobnosti Evrope da potkrijepi svoju trenutnu proukrajinsku retoriku konkretnim djelovanjem. Putin računa na slabljenje odlučnosti Zapada, nadajući se da će „nadživjeti“ demokratski svijet u pomaganju Ukrajini. Bilo kakvi znakovi nejedinstva ili neizvjesnosti u EU mogli bi uvjeriti Putina da je vrijeme na njegovoj strani i smanjiti šanse za smislene mirovne pregovore.
Sjedinjene Američke Države su potvrdile nastavak vojne pomoći Ukrajini nakon kratke pauze. To je izjavila portparolka američkog Stejt departmenta Tami Brus: „Bili smo i ostali smo najveći saveznici Ukrajine. Brine nas što se dešava sa ukrajinskim narodom i želimo da imaju sve što im je potrebno“, naglasila je. Osim toga, portparolka je istakla da je američki predsjednik Donald Tramp „odlučan“ da Ukrajini obezbijedi sve što joj je potrebno za odbranu, posebno s obzirom na masovna ubistva i potrebu za postizanjem primirja.
U međuvremenu, u noći 9. jula, Ruska Federacija je lansirala rekordan broj dronova i raketa na Ukrajinu u tri i po godine. Rusija je tokom noći lansirala više od 740 borbenih dronova i raketa, a najveća razaranja zabilježena su u gradu Lucku na zapadu Ukrajine, oko 100 kilometara od poljske granice. Napad je prisilio poljske i savezničke avione da se podignu u vazduh kako bi zaštitili poljski vazdušni prostor. Ukrajina je oborila većinu dronova i sve krstareće rakete Iskander lansirane preko svoje teritorije.
Međutim, šest najnovijih ruskih aerobalističkih „Kinžala“ promaklo je protivvazdušnoj odbrani, dok se Ukrajina suočava s velikim nedostatkom američkih Patriot raketa potrebnih da ih zaustave. Nedostatak Patriota, uzrokovan povećanjem broja dronova i raketa koje je Rusija rasporedila protiv Ukrajine tokom ljeta, pogoršan je odlukom Pentagona prošle sedmice da zaustavi isporuku nekih protivvazdušnih raketa Kijevu. Ipak, američki predsjednik Donald Tramp obećao je da će nastaviti isporuku oružja Ukrajini. Istovremeno, Sjedinjene Države se pripremaju za uvođenje novog zakona o sankcijama koji bi mogao biti najoštriji u godinama.
Očekuje se da će dokument usmjeren na sistematsko slabljenje ekonomske i političke mašinerije Kremlja kroz novi talas ograničenja biti predstavljen u Kongresu 9. jula. Inicijativa, koju podržavaju predstavnici obje partije, predviđa ne samo dodatna ograničenja protiv ruskih državnih struktura, već i uvođenje sekundarnih sankcija protiv kompanija i zemalja koje olakšavaju zaobilaženje postojećih zabrana. Ovaj pristup ima za cilj da „presiječe kiseonik“ sjenovitoj mreži finansiranja agresije.
Među mogućim odredbama zakona su: zamrzavanje imovine ruskih državnih banaka u Sjedinjenim Američkim Državama, zabrana izvoza tehnologija dvostruke namjene trećim zemljama koje ih reizvoze u Rusku Federaciju, ograničenja pristupa SWIFT-u i dolarskim transakcijama za institucije koje sarađuju s Kremljom. Prema riječima autora inicijative, republikanskog senatora Lindzija Grejema, „pritisak sankcija treba biti totalan“. Bijela kuća je već signalizirala spremnost da podrži dokument pod uslovom da bude efikasan. Novi zakon mogao bi biti važan korak u jačanju globalne koalicije protiv ruske agresije, budući da nije usmjeren samo na samu Rusiju, već i jasno signalizira međunarodnim partnerima: saučesništvo u finansiranju rata je takođe zločin.
U međuvremenu, EU razmatra ideju o stvaranju posebnog fonda od 100 milijardi eura za dugoročnu pomoć Ukrajini. Ovaj finansijski mehanizam mogao bi biti uključen u novi sedmogodišnji budžet EU, koji se očekuje da će biti predstavljen krajem jula. Ukoliko države članice odobre prijedlog, isplate bi trebalo da počnu 2028. godine. Pitanje formiranja fonda trenutno je u fazi rasprave i biće dio širih pregovora o budžetu unutar EU.
Kao što je poznato, EU je od početka ruske invazije pružila Ukrajini gotovo 160 milijardi eura razne podrške. Ovaj iznos uključuje inicijativu G7 za izvanredno ubrzanje prihoda za Ukrajinu (ERA), koja predviđa dodjelu 50 milijardi dolara Ukrajini, od čega će 20 milijardi dolara obezbijediti EU na račun ruske imovine. EU je već počela koristiti prihode od zamrznute ruske imovine. Ova sredstva postala su osnova za kredite G7, od kojih je EU ove godine već isplatila 7 milijardi eura. Osim toga, 3,6 milijardi eura je već dodijeljeno ili će biti dodijeljeno za kupovinu odbrambene opreme za Ukrajinu putem Evropskog mirovnog fonda.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR