Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Kina pokušava da poveća svoj uticaj u Evropi putem Zapadnog Balkana. Dana 16. jula 2025. godine, portparol Evropske komisije pozvao je Srbiju, kao zemlju kandidata za članstvo u EU, da se pridržava zajedničke vanjske politike, komentarišući namjeru Beograda da održi zajedničke vojne vježbe s Kinom. Uoči događaja, kinesko Ministarstvo odbrane najavilo je zajedničke vježbe specijalnih jedinica kineske i srpske vojske "Mirotvorac 2025", koje će se održati u provinciji Hebei, na sjeveru Kine, u drugoj polovini jula ove godine. Planirani zajednički vojni manevri biće kvalitativno novi korak za dvije zemlje, barem na nivou produbljivanja vojne saradnje.
Portparol Evropske komisije podsjetio je da je Brisel više puta izrazio rezerve prema politici Beograda usmjerenoj na približavanje Pekingu i Moskvi. "Srbija bi trebalo da se suzdrži od postupaka i izjava koje su u suprotnosti sa stavom EU u oblasti vanjske politike", rekao je. EK je naglasila da EU želi računati na Srbiju kao pouzdanog evropskog partnera koji dijeli zajedničke principe, vrijednosti i zajedničku sigurnosnu politiku. Međutim, tokom godina, Srbija i NR Kina su konstantno jačale svoje trgovinske, ekonomske i političke odnose. Prema rezultatima iz 2024. godine, NR Kina je pretekla Njemačku i postala najveći spoljnotrgovinski partner Srbije po pitanju uvoza.
Srbija takođe aktivno kupuje kinesko oružje, posebno dronove i protivvazdušne sisteme. U okviru realizacije svog geostrateškog i makroekonomskog projekta "Jedan pojas, jedan put", Kina nastoji da stekne snažnu poziciju u Evropi. Međutim, većina evropskih zemalja nije oduševljena ovom kineskom globalnom inicijativom, i u vezi s tim, niz evropskih zemalja namjerno blokira kineske investicije u svoje nacionalne ekonomije.
S obzirom na ovu situaciju, Peking je odabrao pojedinačne države za pojačanu saradnju na bilateralnom nivou, pokušavajući preko njih da se učvrsti u Evropi. Danas postoji visok nivo saradnje između Kine i Mađarske i Srbije. Do sada je ta saradnja bila ograničena na sfere ekonomije, trgovine, razvoja infrastrukture i industrijskih projekata. U tom kontekstu, zajedničke vojne vježbe NR Kine i Republike Srbije predstavljaju kvalitativno novi korak u promociji interesa Pekinga u Evropi. Generalno, Kina nastoji stvoriti neku vrstu "autonomnog ostrva" u Evropi, koje će biti manje zavisno od odnosa sa EU i SAD, a ujedno i otvorenije za saradnju sa Pekingom.
Istovremeno, niz zemalja, posebno Srbija i Mađarska, već su se u potpunosti pretvorile u svojevrsnu "ulaznu kapiju" za kineski uticaj u Evropi. Kineske kompanije postale su najveći investitori u ekonomije Srbije i Mađarske, ulažući milijarde eura u industriju i infrastrukturu, autoputeve, mostove, fabrike električnih automobila itd. Kina koristi "meku moć" - diplomatske posjete, kulturne razmjene i ekonomske preferencije kako bi ojačala svoje veze sa drugim lojalnim vladama u Evropi. Sveukupno, postoji ozbiljan rizik da bi kineski uticaj mogao potkopati jedinstvo Evropske unije, posebno ako pojedinačne zemlje blokiraju antikineske inicijative na nivou EU.
Kina širi svoj uticaj na Balkanu, uglavnom kroz ekonomsku saradnju i investicije. Srbija je ključni partner Kine u regionu, nakon što je primila značajna ulaganja u infrastrukturu i energetiku, kao što su željeznička pruga Beograd-Budimpešta i termoelektrana Kostolac. Srbija zauzima centralno mjesto u strategiji Kine na Balkanu zbog svojih bliskih političkih i ekonomskih veza. Kinesko prisustvo ovdje je i od interesa i od zabrinutosti. S jedne strane, kineske investicije mogu doprinijeti ekonomskom razvoju regiona, s druge strane, postoji zabrinutost zbog tereta duga i prekomjernog rasta kineskog političkog uticaja.
Kina nema vojno prisustvo na Balkanu, za razliku od drugih glavnih igrača, njen uticaj u regionu je uglavnom u ekonomskoj i političkoj sferi. U Srbiji, Peking je u posljednje dvije decenije stalno produbljivao ne samo svoje ekonomske veze, već i svoje obrazovne veze. Trenutno su tri srpska univerziteta – Beograd, Novi Sad i Niš – potpisala sporazume o saradnji sa Šangajskim univerzitetom Jiao Tong, što otvara vrata produbljivanju obrazovnih i kulturnih veza. Srbija takođe planira da otvori dva Konfucijeva instituta u Beogradu i Novom Sadu. Beograd je ojačao svoje odnose s Pekingom, sarađujući u infrastrukturnim, turističkim i tehnološkim projektima koji su od 2005. godine privukli više od 10 milijardi dolara stranih direktnih investicija.
Nedostatak jasnog koraka Evrope po pitanju članstva Srbije u EU tokom jedne decenije približio je Beograd Pekingu i Moskvi. Srbija je vodila politiku balansiranja, održavanja i proširenja ekonomskih, političkih i društvenih odnosa s Kinom, a istovremeno je nastavila pregovore s EU. Kineske kompanije posluju u zemlji u mnogim oblastima, kao što su proizvodnja čelika, gume, energetika i obnovljivi izvori energije. Huawei, jedna od najvećih kompanija u Kini, ima ozbiljan napredak u Srbiji. Otvaranje najvećeg kulturnog centra Kine u Beogradu takođe se može smatrati pokazateljem postignutog nivoa bilateralne saradnje.
Srbija je 2022. godine dobila moćan sistem protivvazdušne odbrane kineske proizvodnje, što je uznemirilo Zapad. Riječ je o protivavionskim raketnim sistemima zemlja-vazduh HQ-22. Evropa strahuje da bi takvo oružje iz Kine moglo izazvati novi rat u toj balkanskoj zemlji. Kineski raketni sistem se često poredi sa američkim kompleksom Patriot i ruskim S-400, iako ima kraći domet. Srbija je postala prvi korisnik kineskih raketa u Evropi. Naoružavanje Srbije Kinom, potresanje situacije na Zapadnom Balkanu, korisno je za Rusiju. Kremlj bi mogao pokušati otvoriti drugi front i eskalirati sukob sa Evropom.
Faktor NATO takođe zbližava Kinu i Srbiju. Tokom vojne operacije NATO-a protiv Jugoslavije, jedna od bombi pogodila je kinesku ambasadu u Beogradu, ubivši tri kineska novinara. Uprkos zvaničnom izvinjenju SAD, kineske vlasti su i dalje uvjerene da je to učinjeno namjerno, budući da je Kina već jasno podržavala jugoslovenske vlasti u sukobu sa Zapadom.
Srbija i Kina imaju Sporazum o slobodnoj trgovini, koji olakšava uvoz 8.930 artikala srpske robe u Kinu i 10.412 vrsta kineske robe na srpsko tržište. Ali u proteklih 10 godina, dug Srbije prema Kini se povećao 13 puta, na skoro 4 milijarde eura u 2025. Kineske kompanije privlači kvalifikovana i relativno jeftina radna snaga, energetski, poljoprivredni i industrijski potencijal, investicione mogućnosti u putnu infrastrukturu, kao i bezvizni režim za kineske građane. Srbija je jedina evropska zemlja sa sporazumima o slobodnoj trgovini sa EU, Rusijom, Turskom, CEFTA-om i Kinom, što je čini potencijalnim centrom za bescarinski izvoz većine ključnih industrijskih proizvoda za preko 2,5 milijarde ljudi. Kineski investitori vide Srbiju kao platformu za dalji izvoz, a ne samo kao odvojeno tržište.
Različiti pristupi Kine i Evropske unije prema Srbiji pružaju Beogradu stratešku priliku da iskoristi svoje rivalstvo u svoju korist, uravnotežujući ih. Kao najveća zemlja na Zapadnom Balkanu, Srbija ima dug i složen istorijski odnos sa svojim susjedima i Evropskom unijom. Ona je ključni igrač za velike sile u regionu, ponekad nazivana "dvorištem" Evrope zbog svoje ključne geostrateške uloge. Važnost Srbije u ovoj geopolitičkoj slagalici ne može se podcijeniti. To se objašnjava njenim statusom najveće zemlje na Zapadnom Balkanu, ali njen značaj prevazilazi geografiju. Beograd i Peking ne smatraju potrebnim da se ograničavaju u toksičnim vanjskopolitičkim odnosima i ne samo da se nisu pridružili sankcijama protiv Ruske Federacije, već i dalje aktivno pomažu Moskvi. Nakon 2022. godine, većina zemalja formata 17 plus 1, pod pritiskom EU i SAD, smanjila je saradnju s Pekingom, ali ne i Mađarska i Srbija, koje su veoma cijenjene u NR Kini. Osim toga, Bjelorusija i Republika Srpska i dalje ostaju prijateljski nastrojene. To jest, svi prijatelji Moskve, koji su i međusobno prijatelji.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR