Susreti u Ovalnom kabinetu nikad nijesu bez rizika, ali ova dvojica bogataša, protivnika imigracije i ljubitelja golfa možda se ipak saglase, ocjenjuje se u današnjoj analizi lista Politico.
Njemački kancelar Fridrih Merc moraće da bude spreman na neugodne situacije slične onima koje su doživjeli lideri Ukrajine i Južne Afrike kada se danas sastane s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući.
Tramp je poznat po svojoj netrpeljivosti prema „lošim, veoma lošim“ Njemcima, pa se očekuje da će Merc pred kamerama odgovarati na nezgodna pitanja o njegovim izjavama iz februara, kada je rekao da Evropa mora da „postigne nezavisnost od SAD“ i da je Trampova administracija „u velikoj mjeri ravnodušna prema sudbini Evrope“.
Merc će takođe morati pažljivo da izbjegne „minsko polje“ tema kao što su izvoz njemačkih automobila, podrška NATO-u i Ukrajini, a posebno nezgodna bi mogla biti i tema simpatija Trampove administracije prema krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD), koja je druga po snazi politička opcija u zemlji.
Ipak, nema razloga da Merc zbog ovoga ne spava noću. Postoje nagovještaji da bi se njih dvojica, kao imućni biznismeni i strastveni golferaši, mogli odlično razumjeti. Novi kancelar, koji se javno zalaže za jačanje odnosa sa Amerikom, najavljuje veliku promjenu pravca njemačke politike u oblastima koje su Trampu posebno važne – drastično povećanje vojnih izdvajanja i strožu kontrolu migracija. Posjeta se poklapa i s evropskom inicijativom da se pronađe kompromis po pitanju carina na automobile, čime bi se spriječio trgovinski rat sa SAD.
Poziv da odsjedne u „Bler hausu“, zvaničnoj rezidenciji za goste Bijele kuće, koji se nalazi preko puta sjeverne kapije, dodatno je ohrabrio njemačke zvaničnike, makar u uvjerenju da Merc nije namamljen u zamku.
Jedan zvaničnik Bijele kuće, koji je želio da ostane anoniman jer nije ovlašćen da javno govori o ovim pitanjima, pokušao je da umanji tenzije, nazvavši sastanak sa Mercom „samo još jednom posjetom stranog lidera“.
Dvojica lidera su već nekoliko puta razgovarala telefonom, a Merc je pokušao da pridobije Trampa pozivajući ga da posjeti selo iz kojeg potiče njegov djed Fridrih Tramp.
Kancelar tvrdi da su ti razgovori prošli prilično dobro: „Moj prvi razgovor s njim je bio lično dobar, imamo nekoliko zajedničkih poznanika... čestitao sam mu na američkom papi... pa smo malo pričali o Čikagu, jer papa dolazi odatle. Često sam bio tamo poslovno“. Potom je, imitirajući Trampa, dodao: „‘O, odakle ti znaš za Čikago? To je sjajan grad! Čikago je stvarno sjajan grad.’ Tako je to otprilike zvučalo“.
Ta opuštena atmosfera uliva nadu i portparolu njemačke vlade Stefanu Kornelijusu da će dvojica lidera nastaviti da grade „vrlo dobar odnos“ i tokom sastanka u Vašingtonu. Ipak, i on je ostavio prostor za mogući obrt: „Svi znamo da su stvari u Bijeloj kući ponekad prilično nepredvidive“.
Težak početak
Njemcima nije teško da zamisle kako bi stvari mogle lako da izmaknu kontroli, kao, recimo, kada je Tramp tokom majske posjete predsjednika Južne Afrike, Sirila Ramafose, iznio neprovjerene tvrdnje o “genocidu” nad bijelcima u toj zemlji, ili kada su Tramp i potpredsjednik SAD Džej Di Vens ranije te godine otvoreno napali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, dok se njegova zemlja i dalje bori u ratu.
Vensov govor na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji u februaru, svega nekoliko dana prije nego što su konzervativci Fridriha Merca pobijedili na vanrednim izborima, mogao bi poslužiti kao model kako bi odnosi mogli krenuti nizbrdo. U tom govoru, Vens je kritikovao glavne evropske lidere da “bježe od svojih birača”, a posebno se osvrnuo na Njemačku zbog toga što je stvorila “zaštitni zid” prema desničarskoj partiji AfD, kako bi spriječila centrističke partije da sa njima prave koalicije.
Američki državni sekretar, Marko Rubio, takođe se uključio u ovu raspravu, optužujući njemačku obavještajnu službu da sprovodi “tiraniju pod maskom demokratije” kada AfD označava kao ekstremističku partiju.
Vensove izjave očigledno su iznenadile Merca, koji je na izbornoj noći otvoreno izrazio sumnju da NATO može da opstane u sadašnjem obliku, imajući u vidu sve veću nesigurnost u vezi sa ulogom SAD. To je izjavio samo nekoliko dana nakon što je istakao da Njemačka mora ući pod nuklearni štit Velike Britanije i Francuske.
Od tog burnog početka, odnosi Berlina i Vašingtona znatno su se popravili.
Mercova vlada se ozbiljno potrudila da pridobije Trampa, koji je tokom svog prvog mandata više puta kritikovao Njemačku da ne izdvaja dovoljno za odbranu i prijetio da će povući 12.000 američkih vojnika stacioniranih u zemlji, obećanjem da će izgraditi “najjaču konvencionalnu vojsku” u Evropi. Takođe su po prvi put javno otvorili mogućnost da se odbrambeni izdaci povećaju na čak 5% BDP-a, što bi bio ogroman skok u odnosu na sadašnjih nešto više od 2%.
Merc je u međuvremenu prestao da govori o “nezavisnosti”.
Tokom posjete sjedištu NATO-a u Briselu u maju, izjavio je da se stav Trampove administracije prema Evropi “očigledno promijenio” u svjetlu napora EU da ojača sopstvenu odbranu, i dodao da je “optimističniji kada je riječ o budućnosti NATO saveza”.
Sjedinjene Države, kako je rekao, “nezamjenjive su za bezbjednost Evrope, danas i još dugo vremena”.
Postoje naznake da Amerikanci tu poruku počinju da prihvataju.
Na konferenciji u Singapuru prošlog vikenda, američki ministar odbrane Pit Hegset pohvalio je Njemačku kao primjer koji bi druge zemlje trebalo da slijede, čak se i našalio rekavši: “Teško mi je da povjerujem… da ovo uopšte izgovaram”.
Što se tiče AfD-a, Merc može biti mirniji jer je najvatreniji pristalica te partije u američkoj administraciji, milijarder Ilon Mask, sada van vlade.
Veliki ulog
Dok predstavnici Trampove administracije nemaju mnogo toga da izgube, za Merca je sastanak u Ovalnom kabinetu od ogromne važnosti.
Evropska sposobnost da se sama odbrani, zajednička strategija zaustavljanja ruske agresije na Ukrajinu, kao i kraj trgovinskog rata koji potresa ekonomiju Evropske unije, sve to u velikoj mjeri može zavisiti od toga hoće li Merc i Tramp „kliknuti“.
Mercov tim stiže u Vašington upravo u trenutku kada Evropa počinje da nudi konkretne ustupke kako bi sastanak protekao u što boljoj atmosferi. Prema riječima jednog upućenog sagovornika, Brisel priprema plan da ublaži stroga pravila o autonomnim vozilima i prihvati blaže standarde za automobile, u pokušaju da ubijedi Trampovu administraciju da povuče carine koje je uvela na uvoz automobila i auto-dijelova.
Ipak, ljudi bliski Mercu vjeruju da takvi tehnički detalji vjerovatno neće biti ključni u ovom susretu.
Kako je rekao Jirgen Hart, konzervativni poslanik koji se bavi spoljnopolitičkim pitanjima: „Imaće možda nekoliko zabilješki uz sebe, ako išta, ali će se prije svega osloniti na svoju intuiciju da pronađe pravi ton.“
I sam Merc je svjestan koliko razgovori s Trampom mogu biti nepredvidivi.
„Ko god da je gledao Trampa na televiziji i pratio njegove nastupe zna kako ti razgovori mogu da izgledaju“, priznao je.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR