Predsjednik Kine Si Đinping upozorio je da se svijet suočava sa izborom između mira i rata dok je jutros predvodio najveću vojnu paradu u istoriji zemlje, okružen Vladimirom Putinom iz Rusije i Kim Džong Unom iz Sjeverne Koreje.
Raskošni događaj kojim je obilježeno 80 godina od poraza Japana na kraju Drugog svjetskog rata uglavnom su ignorisali zapadni lideri, dok su Putin i Kim – izolovani na Zapadu zbog rata u Ukrajini i Kimovih nuklearnih ambicija – bili gosti od posebne časti.
Parada je osmišljena da pokaže vojnu snagu i diplomatski uticaj Kine, a održana je u trenutku kada trgovinske carine i nepredvidiva politika predsjednika SAD Donalda Trampa zatežu odnose i sa saveznicima i sa rivalima.
„Danas se čovječanstvo suočava sa izborom mira ili rata, dijaloga ili konfrontacije, obostrane koristi ili igre nulte sume“, rekao je Si pred više od 50.000 gledalaca na Trgu Tjenanmen, dodajući da kineski narod „čvrsto stoji na pravoj strani istorije“.
Vozeći se u otvorenoj limuzini, Si je potom pregledao trupe i najsavremeniju vojnu opremu poput raketa, tenkova i dronova.
Helikopteri sa velikim transparentima i lovci u formaciji letjeli su iznad parade koja je trajala 70 minuta i bila ispunjena simbolikom i propagandom, a završena puštanjem 80.000 golubova mira i šarenih balona.
U odijelu kakvo je nosio bivši lider Mao Cedung, Si je ranije na crvenom tepihu dočekao više od 20 lidera, među njima i predsjednika Indonezije Prabovo Subiantoa, čije je iznenadno pojavljivanje uslijedilo uprkos masovnim protestima kod kuće. Si-jeva supruga Peng Lijuan mogla se čuti kako na engleskom gostima govori „Nice to meet you“ i „Welcome to China“.
Sjedeći između Putina i Kima, Si je više puta započinjao razgovore sa obojicom dok su pred njima prolazile trupe i vojna tehnika.
„Molim vas, prenesite moje najtoplije pozdrave Vladimiru Putinu i Kim Džong Unu, dok kujete planove protiv Sjedinjenih Američkih Država“, napisao je Tramp na Truth Socialu kada je događaj počeo. On je takođe podsjetio na ulogu SAD u oslobađanju Kine od Japana.
Tramp je ranije rekao novinarima da paradu ne vidi kao izazov Sjedinjenim Državama. Glavni portparol japanske vlade odbio je da komentariše paradu, dodajući da dvije najveće azijske ekonomije grade „konstruktivne odnose“.
Si je Drugi svjetski rat predstavio kao ključnu prekretnicu u „velikom preporodu kineske nacije“, u kojem je prevazišla poniženje japanske invazije i izrasla u ekonomsku i geopolitičku silu.
Ranije ove nedjelje, Si je na regionalnom bezbjednosnom samitu predstavio svoju viziju novog svjetskog poretka, pozivajući na jedinstvo protiv „hegemonizma i politike sile“, u prikrivenoj poruci rivalu preko Pacifika.
„Si je uvjeren da se situacija okrenula. Sada je Kina ta koja drži volan u rukama“, rekao je Ven-Ti Sung iz Global China Huba Atlantskog savjeta, sa sjedištem na Tajvanu.
„Kada se govori o glavnom izvoru nesigurnosti u međunarodnom sistemu, više se misli na Trampov unilateralizam nego na kinesku vuk-diplomatiju“, dodao je on.
Iza sve te pompe, analitičari prate da li bi Si, Putin i Kim mogli najaviti bliže odbrambene veze nakon što su Rusija i Sjeverna Koreja u junu 2024. potpisale sporazum, kao i nakon sličnog saveza Pekinga i Pjongjanga – ishoda koji bi mogao promijeniti vojni balans u Azijsko-pacifičkom regionu.
Putin je već iskoristio priliku da učvrsti energetske sporazume sa Kinom, dok je okupljanje Kimovom režimu dalo priliku da stekne prećutnu podršku za zabranjeni nuklearni program.
Kim, koji je ovim debitovao na svom prvom velikom multilateralnom događaju, postao je prvi iz Sjeverne Koreje koji je prisustvovao kineskoj vojnoj paradi u posljednjih 66 godina.
Na put u Peking poveo je ćerku Džu Ae, koju južnokorejska obavještajna služba vidi kao njegovu najvjerovatniju nasljednicu, iako se ona nije pojavila pored njega tokom parade.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR