Šef UN-a kritikovao vođe država: Milijarde se troše na obmanu javnosti o klimi

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš kritikovao je države svijeta zbog njihovog neuspjeha da ograniče zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijevih, dok se svjetski čelnici okupljaju na samitu u Brazilu uoči klimatske konferencije COP30 u amazonskom gradu Belemu.

Naučnici su potvrdili da će svijet premašiti granicu od 1,5 Celzijevih oko 2030. što bi moglo dovesti do nepopravljivih posljedica.

"Previše korporacija ostvaruje rekordne profite od klimatske devastacije, pri čemu se milijarde troše na lobiranje, obmanu javnosti i opstruiranje napretka", rekao je Gutereš u svom govoru.

"Previše vođa je i dalje zarobljeno tim utaborenim interesima".

Zemlje svijeta troše oko milijardu dolara svake godine na fosilna goriva. Čelnici imaju dva jasna izbora, rekao je Guteres: "Možemo odabrati da vodimo ili biti odvedeni u propast".

My message to leaders at the #COP30 Climate Conference:

We can choose to lead – or be led to ruin.

Choose speed, scale & solidarity.

Choose to make this the turning point.

Stand with science.

Stand for justice & future generations. pic.twitter.com/WRztSxIUlE

— António Guterres (@antonioguterres) November 6, 2025

Alarmantan niz vanredno visokih temperatura

Konferencija COP30 predstavlja tri decenije svjetskih pregovora o klimi. U tom razdoblju, zemlje su djelimično smanjile predviđeni porast emisija, no nedovoljno kako bi se spriječilo ono što naučnici smatraju ekstremnim globalnim zagrijavanjem u narednih nekoliko desetljeća.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je objavila da će ova godina vjerojatno biti druga ili treća najtoplija ikada zabilježena, a da su prosječne temperature u avgustu, nakon rekordne vrućine 2023. i 2024. bile 1,42 stepena više od predindustrijskog razdoblja.

"Alarmantan niz vanredno visokih temperatura se nastavlja", kazala je šefica WMO-a Celesta Saulo pri objavi izvještaja.

 Pred zgradom konferencije, koja se još uvijek gradi uoči početka samita manja grupa domorodaca je hodala ukrug pjevajući i pozivajući na zaštitu svjetskih šuma i njihovih ljudi.

Flotila s vođama domorodaca i aktivistima koja je do konferencije trebala stići rijekama u Amazonskoj prašumi neće doći do iduće sedmice.

Odsutnost ključnih svjetskih zagađivača

Na samitu čelnika u četvrtak i petak, oko 150 šefova država, regionalnih čelnika i međunarodnih organizacija će održati govore koji će se emitovati širom svijeta.

Vođe četiri od pet najvećih zagađivača u svijetu, Kine, Sjedinjenih Američkih Država, Indije i Rusije, neće biti prisutni za razliku od čelnice Evropske unije.

Američka administracija je za razliku od ostalih odlučila da neće nikoga poslati na konferenciju. Umjesto toga, glavni američki zvaničnici su bili u Grčkoj zajedno s predstavnicima naftne kompanije Exxon Mobil koja je potpisala novi sporazum o istraživanju podmorja radi pronalaska prirodnog plina.

Neki tvrde da će odsustvo SAD na konferenciji potaknuti zemlje da raspravljaju o djelovanju bez jednog aktera koji će prednjačiti.

"Bez SAD , zaista možemo vidjeti stvaran, multilateralan razgovor", kazao je Pedro Abramovay iz Fondacije Otvoreno društvo i bivši brazilski ministar pravosuđa u vladi predsjednika Luiza Injacija Lule da Silve.

Nov prostor za multilateralizam

Lula je u četvrtak namjeravao da održi bilateralne sastanke s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Friedrihom Merzom nakon što se u srijedu sastao sa zamjenikom kineskog premijera i čelnicima Finske i Evropske unije.

"U trenutku u kojem mnogi ljudi proglašavaju smrt multilateralizma, mislim da postoji nov prostor za multilateralizam koji nije izgrađen odozgo, od moćnih zemalja prema siromašnim zemljama", rekao je Abramovay.

Brazil se nada da će samit svjetskih vođa osigurati najmanje 10 milijardi dolara od svog ukupnog cilja koji iznosi 125 milijardi za novu inicijativu "Tropske šume zauvijek" za zaštitu svjetskih prašuma jer procjenjuje da bi to bilo dovoljno da se počnu prikupljati sredstva za konzervaciju.

Očekuje se da će Kina, Norveška i Njemačka najaviti svoje doprinose u Belemu nakon što je Brazil ponudio prvu donaciju, a njemu se pridružila Indonezija.

Međutim, Velika Britanija, koja je pomogla osmišljavanju inicijative, u srijedu je saopštila da neće pomoći u finansijskom smislu.