Ljudi će 2100. godine biti mlađi u Africi, a znatno stariji u Istočnoj Aziji i Evropi, dok se globalna moć snažno pomjera ka globalnom Jugu, pokazuju najnovije globalne projekcije stanovništva Američkog zavoda za popis stanovništva.
Ova radikalna demografska transformacija, u kojoj u Africi nastaju megadržave, dok Kina rizikuje najveći pad broja stanovnika u zabilježenoj istoriji, uzdrmaće današnji geopolitički poredak.
Ova promjena može učiniti afričke zemlje nekim od najbrže rastućih ekonomija na svijetu, ili dovesti do niza humanitarnih kriza koje bi mogle obilježiti početak narednog vijeka.
Afrika će postati svjetsko demografsko težište, jer će više nego udvostručiti broj stanovnika između 2030. i 2100. godine, predviđa Međunarodna baza podataka Američkog zavoda za popis stanovništva, objavljena prošle sedmice.
Dok se očekuje da će stanovništvo Afrike porasti za 155 odsto, stanovništvo Azije će se smanjiti za devet odsto, a Evrope za 16 odsto, jer starenje stanovništva i dugotrajno niska stopa rađanja ubrzavaju dugoročni pad, pokazuje analiza podataka koju je uradio Axios.
Predviđa se da će se stanovništvo Južne Amerike smanjiti za 12 odsto, dok će Sjeverna Amerika zabilježiti samo umjeren rast od četiri odsto, uglavnom zahvaljujući migracijama, a ne broju rođenih.
Očekuje se da Demokratska Republika Kongo postane megadržava, sa rastom stanovništva sa 139 miliona u 2030. godini na 584 miliona do narednog vijeka, što predstavlja najveći apsolutni porast stanovništva na Zemlji, navodi analiza Axiosa.
Predviđa se da će Nigerija u istom periodu dobiti još 283 miliona stanovnika. Tanzanija, Etiopija, Uganda, Angola i Niger trebalo bi da dobiju po oko 100 miliona stanovnika svaka.
Kina će doživjeti drastičan pad broja stanovnika, sa sadašnjih 1,4 milijarde na 662 miliona, što predstavlja najveći pad stanovništva neke države u zabilježenoj demografskoj istoriji, prema analizi Axiosa.
Evropa i ostatak Istočne Azije ući će u dugotrajno smanjenje broja stanovnika, što će preoblikovati tržišta rada, vojne kapacitete i političke sisteme.
Stanovništvo Sjedinjenih Američkih Država će umjereno rasti, prvenstveno zahvaljujući migracijama, navodi se u procjenama zavoda za popis. Predviđa se da će SAD porasti na 370 miliona stanovnika, sa oko 343 miliona danas.
Indija će zadržati prvo mjesto po broju stanovnika, sa oko 1,5 milijardi ljudi, iako će njen rast usporavati, procjenjuje se u projekcijama.
To je jedina među tri najveće svjetske populacione sile za koju se ne očekuje pad broja stanovnika u ovom vijeku.
Rusija, Japan, Južna Koreja, Ukrajina, Italija i Španija suočavaju se sa strukturnim demografskim slomom izazvanim starenjem stanovništva i dugotrajnim natalitetom ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju.
Afrika u snažnom demografskom rastu obezbijediće većinu buduće svjetske radne snage, ali i sve veći dio potrošača, vjerskih zajednica i urbanih centara.
Istovremeno, starenje i smanjenje stanovništva u Evropi i Istočnoj Aziji ograničiće vojne kapacitete, usporiti ekonomski rast i pojačati konkurenciju za migrante, čak i dok automatizacija i vještačka inteligencija ubrzavaju promjene.
Mnogo toga se može desiti u narednih 75 godina. Neplanirani svjetski rat, klimatska katastrofa, ekonomski kolaps ili velike vjerske promjene mogli bi izmijeniti ove demografske trendove.
Brzorastuće zemlje, naročito Nigerija, Etiopija i Demokratska Republika Kongo, moraće da pretvore demografski zamah u političku stabilnost, razvoj infrastrukture i trajnu ekonomsku snagu.
Stareće ekonomije Istočne Azije i Evrope mogle bi pojačati napore da privuku migrante, što bi moglo dovesti do globalne borbe za talente i promijeniti migracione politike širom svijeta.
Rast ogromnih afričkih megagradova poput Lagosa, Kinšase i Dar es Salama mogao bi ih pretvoriti u nova središta kulture, trgovine i inovacija, ili u žarišta humanitarnih kriza koje bi mogle pokrenuti globalne sukobe.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR