Sjedinjene Američke Države završile su dvodnevne razgovore sa ukrajinskim i evropskim pregovaračima u Berlinu, a zatim su uslijedile dodatne diskusije među liderima u Evropi – sve je završeno pozitivnim signalima o budućem mirovnom sporazumu.
Razgovori su se fokusirali na bezbjednosne garancije za Ukrajinu koje bi odvratile potencijalnu rusku agresiju u budućnosti, pitanje koje, uprkos pozitivnim izjavama, i dalje predstavlja ključni problem u pregovorima sa Moskvom. Drugi veliki kamen spoticanja je budućnost Donbasa, regiona Ukrajine, čiju kontrolu Rusija traži da Kijev preda kao uslov sporazuma.
Svjetski lideri u ponedjeljak uveče su istakli „značajan napredak“. Njemačka je rekla da postoji mala, ali stvarna šansa za dogovor uskoro, uz mogućnost primirja tokom božićnog perioda, dok je američki predsjednik Donal Tramp rekao da je „sada bliže nego ikada“. Ali gdje stvari zapravo stoje?
Šta se desilo na razgovorima u Berlinu?
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegov glavni pregovarač Rustem Umerov sastali su se sa Stivom Vitkofom, Trampovim specijalnim izaslanikom, i Džaredom Kušnerom, zetom američkog lidera, u njemačkoj prijestonici. Njemački kancelar Fridrih Merc takođe je prisustvovao razgovorima, u kojima su pregovarači razmatrali najnoviju verziju američkog mirovnog plana.
„Ovo ne znači da sada imamo savršen plan, ali je ovo veoma praktična verzija,“ rekao je Zelenski novinarima u Berlinu. „Amerikanci žele brzo rješenje; nama je važno održati kvalitet čak i u ovom tempu. Ako se brzina i kvalitet poklope, u potpunosti smo za to.“
Zelenski je juče rekao da je detaljno radio sa SAD „na dokumentima koji bi mogli zaustaviti rat i garantovati sigurnost“ tokom mirovnih razgovora. „Svaki detalj je važan jer nijedan detalj ne smije postati nagrada za rusku agresiju,“ rekao je nizozemskom parlamentu u Hagu.
Sada se raspravlja o pet različitih dokumenata unutar predloženog mirovnog sporazuma – oni uključuju „pravno obavezujuće“ bezbjednosne garancije koje bi glasao Kongres SAD, kao i planove za finansiranje postratnog oporavka Ukrajine.
Lideri Evropske unije, Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Norveške, Poljske, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva okupili su se u Berlinu na odvojenim diskusijama, nakon kojih su se obavezali da će raditi sa SAD kako bi „obezbijedili čvrste bezbjednosne garancije i mjere ekonomske podrške Ukrajini.“
Kremlj je juče rekao da još nije vidio tekst najnovijih prijedloga za bezbjednosne garancije Ukrajini u NATO stilu.
„Mi želimo mir; ne želimo primirje samo da Ukrajina dobije predah i pripremi se za nastavak rata. Mi želimo zaustaviti ovaj rat i postići naše ciljeve, osigurati naše interese i garantovati mir u Evropi za budućnost,“ rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima na pitanje o mogućem „božićnom primirju.“
Koje mjere su istakli evropski lideri?
Obaveze iz evropske zajedničke izjave uključuju:
Evropsku „multinacionalnu silu Ukrajina“ predvođenu Evropom, sa doprinosom trupa saveznika iz Koalicije voljnih i „uz podršku SAD.“ Ta sila će pomagati u osiguranju ukrajinskog neba i mora, „uključujući djelovanje unutar Ukrajine.“
Mehanizam za nadzor primirja predvođen SAD, sa međunarodnim učešćem.
„Značajnu podršku Ukrajini za izgradnju njenih oružanih snaga, koje bi trebalo da ostanu na nivou od 800.000 u mirnodopskom periodu.“
Buduće investicije u Ukrajinu, uključujući trgovinske sporazume i „obezbjeđivanje velikih resursa za oporavak i rekonstrukciju.“ Izjava dodaje: „U tom kontekstu, ruska suverena imovina u Evropskoj uniji je imobilisana.“
Hoće li Rusija pristati?
To je veliko pitanje. Kremlj je rekao da se protivi bilo kojem scenariju koji uključuje raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini.
Ruska vlada je ranije insistirala da Ukrajina u svojoj ustavu navede da neće pristupiti NATO-u niti dozvoliti da se snage transatlantskog vojnog saveza stacioniraju na njenoj teritoriji. U novembru je Moskva takođe tražila da Kijev ograniči broj svojih oružanih snaga.
Zvaničnici SAD tvrde da je oko 90% problema između Rusije i Ukrajine riješeno, dok pitanje teritorijalnih ustupaka ostaje ključni problem.
Jedan američki zvaničnik rekao je da je njihova strana ponudila „provokativne“ ideje kako prevazići taj zastoj, uključujući razvoj slobodne ekonomske zone u djelovima Donbasa.
Američki pregovarački tim predložio je da ta zona bude demilitarizovana, iz koje bi se povukla Ukrajina, ali ruske snage ne bi ulazile. Ipak, nije jasno da li bi ruski predsjednik Vladimir Putin odustao od maksimalističkih ratnih ciljeva da bi se složio sa tim.
Ukrajina je postavila pitanja ko bi upravljao tom zonom i ko bi osigurao recipročno povlačenje trupa.
„Amerikanci pokušavaju da nađu kompromis… Želim još jednom naglasiti: ‘slobodna ekonomska zona’ ne znači pod kontrolom Ruske Federacije. Ovo su za mene ključne karakteristike u bilo kojem formatu vezanom za Donbas,“ rekao je Zelenski u ponedjeljak, dodajući da Ukrajina neće priznati privremeno okupirani dio istočnog Donbasa ni pravno ni de fakto kao ruski.
Američki zvaničnici opisali su bezbjednosne garancije kao „slično članu 5“, pozivajući se na princip NATO ugovora da je napad na jednog člana napad na sve. Zvaničnici nijesu ulazili u detalje uloge SAD, osim da neće uključivati američke vojnike na tlu Ukrajine.
„Prije nego što napustimo bojno polje, moramo biti apsolutno sigurni šta te bezbjednosne garancije podrazumijevaju,“ rekao je Zelenski.
Koji su naredni koraci?
Zelenski je nastavio diplomatske razgovore, uključujući posjetu Nizozemskoj juče radi razgovora o kompenzacijama od Rusije za štetu nastalu tokom rata.
„Razgovori nijesu samo o primirju, već o bezbjednosnim garancijama,“ rekao je Zelenski. „Ovo nije samo fizička sigurnost, već i kako Rusiju konačno naučiti da živi po zakonu. To će funkcionisati samo ako postoji stvarna odgovornost, ako kažnjavanje agresora postane neizbježno.“
Tramp, koji se telefonom uključio na sastanak evropskih lidera, rekao je da „stvari izgledaju dobro, ali to govorimo već dugo, i ovo je težak proces.“ Rekao je da je razgovor bio „veoma dobar“ i da je imao „dug razgovor“ sa Zelenskim, napominjući i da su SAD bile u kontaktu sa Putinom.
„Mislim da smo sada bliže nego ikada, i vidjećemo šta možemo uraditi,“ rekao je Tramp u ponedjeljak u Ovalnoj kancelariji. „Problem je što oni [Rusija] žele da završe, a onda odjednom neće, i Ukrajina će htjeti da završi, a onda odjednom neće. Dakle, moramo ih dovesti na istu stranu.“
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR