Toplije more možda zvuči primamljivo za ljetnje kupanje, ali nedavni toplotni talas u Sredozemnom moru bio je toliko snažan da se naučnici plaše pogubnih posljedica po morski ekosistem, prenosi Index.hr.
Temperatura površine mora krajem juna i početkom jula redovno je prelazila 30 stepeni Celzijusa uz obalu Majorke i na drugim mjestima, što je šest do sedam stepeni iznad uobičajenog prosjeka.
To je vjerovatno toplije nego bazen u vašem lokalnom sportskom centru, piše BBC.
Tokom ekstremnog toplotnog talasa u Evropi od vrućine je preminulo 2300 ljudi.
Prema dostupnim podacima, riječ je o najekstremnijem toplotnom talasu u zapadnom Sredozemlju ikada zabilježenom za ovo doba godine, koji je nedjeljama zahvatao velike djelove mora.
Iako se površina mora sada donekle hladi, brojne vrste teško podnose ovako dugotrajnu i intenzivnu vrućinu, što bi moglo imati posljedice i po riblju populaciju.
Jun najtopliji mjesec u istoriji mjerenja u zapadnoj Evropi
Za poređenje, većina bazena u rekreativnim centrima grije se na oko 28 stepeni Celzijusa, dok su takmičarski bazeni nešto hladniji, između 25 i 28 stepeni.
Dječji bazeni su još topliji, sa preporučenim temperaturama od 29 do 31, pa čak i 30 do 32 stepena za bebe.
Šire se štetne bakterije i alge
Ali prijatne temperature kriju i opasnosti. U toplijoj morskoj vodi, koja se za razliku od bazena ne dezinfikuje hemikalijama, štetne bakterije i alge šire se znatno lakše.
Iako temperature od 30 stepeni više nisu novost u Sredozemlju krajem ljeta, izuzetno su rijetke u junu, pokazuju podaci evropske službe Kopernikus, organizacije Mercator Ocean International i mjerenja u španskim lukama.
„Ove godine je drugačije to što su temperature mora od 30 stepeni stigle mnogo ranije, što znači da možemo očekivati duže i intenzivnije ljeto“, rekla je Marta Markos, vanredna profesorka na Univerzitetu Balearskih ostrva u Španiji. „Ovdje sam odrasla i navikli smo na toplotne talase, ali ovakvi događaji postaju sve češći i jači.“
Morski toplotni talasi postaju sve izraženiji i dugotrajniji jer čovječanstvo i dalje emituje gasove sa efektom staklene bašte koji zagrijavaju planetu, prije svega sagorijevanjem uglja, nafte i gasa.
EK predlaže smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 90 odsto do 2040. godine
Prema istraživanju objavljenom ove godine, broj dana sa ekstremno toplom površinom mora utrostručio se tokom posljednjih 80 godina. „Globalno zagrijavanje je glavni uzrok morskih toplotnih talasa. U suštini, radi se o prenosu toplote iz atmosfere u okean. Vrlo jednostavno“, naglasila je Markos.
Sredozemno more posebno je ranjivo jer je, kako kažu naučnici, poput kade – okruženo kopnom, a ne otvorenim okeanom. Zbog toga voda teže izlazi i brže se zagrijava kada je vazduh topao, nebo vedro, a vjetrovi slabi – upravo kao što se dogodilo u junu.
„Sredozemlje je pravo žarište klimatskih promjena“
„Sredozemlje je pravo žarište klimatskih promjena“, rekla je Karina fon Šukman iz Mercator Ocean Internationala, neprofitne naučne organizacije.
Toplota je dostigla vrhunac krajem juna i početkom jula, nakon čega su jači vjetrovi omogućili miješanje hladnijih dubljih slojeva sa toplom površinom i donekle snizili temperature. Uprkos tome, more je i dalje toplije od prosjeka i to bi moglo imati posljedice po morski život koje još ne poznajemo.
Za većinu organizama postoji temperaturna granica iznad koje ne mogu da prežive, iako se ona znatno razlikuje među vrstama i jedinkama. Međutim, morski organizmi mogu stradati i zbog dugotrajne izloženosti toploti, koja im tokom ljeta iscrpljuje energetske rezerve do tačke u kojoj više ne mogu da opstanu.
„Morski toplotni talasi sve učestaliji i rasprostranjeniji“
„Sjećam se kako smo prije četiri godine ronili u septembru i pronašli skelete mnogih, mnogih populacija“, rekla je Ema Sebrijan, ekološkinja iz Centra za napredne studije u Blanesu, u Španiji.
Morske alge i livade posidonije u Sredozemlju su poput podvodnih šuma – dom stotinama vrsta, a ujedno i skladište ugljen-dioksida koji zagrijava planetu. „Neke su se vrste dobro prilagodile tipično toplom Sredozemlju, ali često ne mogu da izdrže ovako ekstremne uslove morskih toplotnih talasa, koji su sve učestaliji i rasprostranjeniji“, upozorila je dr Cebrijan.
Toplota može izazvati i tzv. subletalne efekte – stanja kada organizmi pređu u režim preživljavanja i prestanu da se razmnožavaju.
„Ako počnemo da primjećujemo ozbiljnije ekološke posljedice, gotovo sigurno će uslijediti i posljedice po ljude – na primjer, smanjenje ribarstva“, upozorio je Dan Smejl, viši naučni saradnik u organizaciji Marine Biological Association u Plimutu.
„Ovo je zaista alarmantno“
„Moraćemo da sačekamo i vidimo, ali s obzirom na to koliko su temperature visoke već na početku ljeta, to je zaista alarmantno. Brzo zagrijavanje Sredozemlja je poput kanarinca u rudniku – upozorenje na klimatske promjene i stanje morskog ekosistema“, kaže Smejl.
Pretjerano toplo more može dodatno pojačati ekstremne vremenske prilike. Više temperature znače i jače isparavanje, što povećava količinu vlage u atmosferi i može doprinijeti obilnim padavinama. Ako su uslovi povoljni, to može dovesti do razornih poplava – poput onih u Libiji 2023. i Valensiji 2024.
Osim toga, toplija mora umanjuju efekat hlađenja koji morski povjetarac inače donosi stanovništvu obalnih područja.
„Ako stigne još jedan toplotni talas kasnije tokom ljeta, sigurna sam da će biti užasno“, zaključila je Markos.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR