Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i njemu naklonjeni mediji u Srbiji ponovo su počeli žestoku kampanju protiv Hrvatske. Povod im je navodna hrvatska blokada otvaranja “klastera 3” u pristupnim pregovorima Srbije s EU. Taj klaster, ili grupa poglavlja, tehnički je spreman za otvaranje već više od tri godine.
Da je Srbija ispunila “tehničke uslove” za otvaranje, ponovila je i Evropska komisija ove godine. Ali, za otvaranje ili zatvaranje poglavlja odlučuje se jednoglasno u Savjetu EU. A tamo je, bez obzira na snažnu podršku koju Srbiji daje Evropska komisija, Italija, Francuska, Mađarska i neke druge države, i dalje najmanje osam zemalja koje su rezervisane ili se protive otvaranju tih poglavlja. Te zemlje upozoravaju da je za napredak u svim poglavljima za Srbiju uslov i vladavina prava te normalizacija odnosa sa Kosovom. A tu nema napretka.
Prema diplomatskim izvorima iz EU, s kojima je razgovarao Jutarnji, u tijelima Savjeta tokom rasprava o proširenju, protiv otvaranja “klastera 3” sa Srbijom su i Njemačka, Belgija, Holandija, sve tri baltičke zemlje, Švedska i Bugarska.
Nisu pretjerano “za” ni Finska i Luksemburg, dok se Danska ne izjašnjava jer trenutno predsjedava EU, pa se mora ponašati neutralno. Sastanci tijela EU su zatvoreni za javnost i ne može se baš precizno prenijeti ko je za, a ko protiv, jer se tamo ne glasa kao na takmičenju za pjesmu Evrovizije. Ali kontakti s nekoliko diplomata koji prenose poruke s takvih sastanaka daju jasnu sliku o tome kako stvari stoje.
Dakle, izvući samo Hrvatsku kao nekog ko “blokira Srbiju” služi domaćoj propagandi u Srbiji, iako vjerovatno ni Hrvatska nije pretjerano za otvaranje tog klastera u ovom trenutku. Hrvatska na raznim sastancima spominje pitanje nestalih, ali i neprihvatljivu retoriku u Srbiji prema susjedima. Ali daleko od toga da je Hrvatska jedina koja koči Srbiju prema EU.
I dalje postoji teoretska mogućnost da Srbija otvori ovaj klaster i time odblokira pregovore koji su stali još prije tri godine. No, vjerovatnoća za to je mala, osim ako Vučić i Srbija odjednom ne naprave neki krupni korak oko Kosova i vladavine prava.
Jutarnji je imao uvid u nacrt zaključaka o proširenju, koji bi trebalo da usvoje ministri na sastanku Savjeta opštih poslova EU 16. decembra. Pripremljeni tekst zaključaka o Srbiji daje jasnu sliku koliko je ta država zapravo daleko od EU, ali i da su stavovi Evropske komisije u korist Srbije daleko od realnosti.
– Savjet podsjeća da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom nastaviti određivati ukupnu dinamiku pristupnih pregovora – piše u tekstu. Zatim, u dijelu gdje se spominje otvaranje klastera 3, podsjeća se da je i to vezano uz vladavinu prava i Kosovo. Dakle, to što je Srbija tehnički ispunila uslove za poglavlja koja inače nemaju direktnu vezu s vladavinom prava i odnosima s Kosovom ne znači da se zbog političkih razloga ta poglavlja ne mogu blokirati, jer to omogućava i pregovarački okvir EU.
Nadalje, isti tekst podsjeća na potrebu usklađivanja Srbije s EU oko pitanja vanjske politike, što uključuje i sankcije protiv Rusije. Ovo je razlog zašto su, na primjer, baltičke zemlje protiv.
U tekstu nacrta zaključaka, Savjet izražava žaljenje što je Srbija nazadovala u oblasti slobode izražavanja. Upozorava da nije bilo napretka u oblasti sudstva i da je napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ograničen. Savjet izražava i zabrinutost što Srbija daje državljanstvo ubrzanom procedurom Rusima, što smatraju “potencijalnom opasnošću za bezbjednost EU”, s obzirom na to da kao državljani Srbije mogu putovati bez viza u EU.
Savjet takođe upozorava da Srbija mora učiniti više u suočavanju s prošlošću, u otkrivanju istine o nestalima tokom rata, u procesuiranju ratnih zločina te da ne veliča ratne zločince i njihove zločine.
Puno je kritika prema Srbiji i zbog nepoštovanja obaveza iz dijaloga s Kosovom. To što EU o istom pitanju kritikuje i Kosovo ne umanjuje kršenja dogovora sa strane Srbije. Posebno se spominje potreba da Srbija, shodno sporazumu iz 2023., prizna dokumente i simbole Kosova i prestane se protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama. Savjet izražava “duboku zabrinutost” što Srbija nije preduzela mjere protiv odgovornih za nasilje na sjeveru Kosova tokom 2023. godine.
– Nema opravdanja za nasilje. Savjet izražava duboku zabrinutost što Srbija još nije ispunila očekivanja za punu odgovornost i duboko žali što nije preduzela dovoljne korake u ovom pitanju, uključujući i kršenje procedura iz dijaloga o međusobnoj pravnoj pomoći – piše u nacrtu dokumenta.
Ovo pitanje je izuzetno važno za brojne zemlje EU, iako neke pokušavaju to ublažiti. Napad u selu Banjska u jesen 2023. visoki predstavnik EU nazvao je “terorističkim napadom”. Glavni odgovorni za taj napad, Milan Radojčić, nalazi se u Srbiji, priznao je da je vodio taj napad, ali dosad nije procesuiran.
Srbija nije kaznila ni one koji su u maju 2023. napali pripadnike KFOR-a, građane i medije na sjeveru Kosova. Odgovarali su samo oni koje je uspjela uhapsiti kosovska policija. EU ove događaje smatra najtežim incidentima za bezbjednost regiona i zato od Srbije očekuje da učini sve kako bi krivci odgovarali. No, od Srbije do sada nisu dobili ništa.
EU od Srbije traži i nezavisne istrage o napadima na građane i medije tokom protesta u Srbiji.
Iako ima nekih oblasti gdje se vide poboljšanja, poput povećanja usklađenosti sa spoljnom politikom, finansija, ekonomskih kriterijuma i korištenja sredstava iz plana rasta, ukupna slika Srbije je daleko od toga da bi mogla omogućiti napredak na putu prema EU. Štaviše, neki diplomati upozoravaju da Evropska komisija ruši sopstveni ugled kada se toliko snažno zauzima za Srbiju. Zato još postoje brojne zemlje članice koje smatraju da Srbija mora mnogo više da učini u ispunjavanju uslova ako želi uspjeti na putu prema EU. Hrvatska je za to najmanje kriva.
Da Hrvatska nema ništa protiv članstva Srbije u EU, kada ispuni uslove, govori i podatak da bi danas podrška ulasku Srbije u EU bila veća među građanima Hrvatske nego među građanima Srbije. A za takvu lošu reputaciju u Srbiji zaslužni su i predstavnici vlasti i njihovi mediji, koji nastavljaju negativnu retoriku. I na to upozorava EU i traži od Srbije da objektivno i nedvosmisleno komunicira o EU.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR