4 °

max 15 ° / min 0 °

Četvrtak

26.11.

15° / 0°

Petak

27.11.

16° / 1°

Subota

28.11.

15° / 1°

Nedjelja

29.11.

13° / 6°

Ponedjeljak

30.11.

10° / 3°

Utorak

01.12.

11° / 0°

Srijeda

02.12.

11° / 2°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
185 godina od Njegoševe "Gvardije": Nijedan razbojnik nije mogao uteći crnogorskim policajcima

Istorija

Comments 0

Autor: Milena Aprcović

  • Viber

185 godina od Njegoševe "Gvardije": Nijedan razbojnik nije mogao uteći crnogorskim policajcima

Crna Gora slavi 2. oktobar kao Dan policije, jer je na ovaj datum osnovana Narodna straža, odnosno Gvardija 1831.

Sami počeci žandarmerijsko-policijskih poslova datiraju iz vremena Petra I Petrovića.

Glavari nahija zaklinjali su se na vjernost otadžbini, a od 1798. najugledniji među njima vodili su računa o zajednici u sklopu Praviteljstva suda crnogorskog i brdskog, kao stalnog organa centralne upravne, sudske, ali i izvršne vlasti. 

Prvu policiju u smislu čisto represivnog organa izvršne vlasti, predstavljala je garda. Vladika Petar I je 1829. godine ustanovio sopstvenu tjelesnu stražu, koju je činilo 25 gardista.

Prema nekim istorijskim izvorima, svaki gardista bio je visok 2 aršina i 12 vrškova do aršina odnosno po današnjim mjerama – između 1,95 i 2,13 m, piše Zoran Talović u knjizi "Iz istorije crnogorske policije".

Korijeni policije, u pravom smislu te riječi, nastaju međutim u vrijeme Petra II Petrovića Njegoša.

Godine 1831. vladika Rade je na Cetinju sazvao Sabor na kojem je potvrđeno osnivanje Praviteljstvujušćeg senata crnogorskog i brdskog i “Narodne straže” (Gvardije).

Njegoš je odabrao 156 vrsnih mladića, koji su činili Gvardiju. Oni su radili za 33 talira mjesečno i nešto namirnica.

Vladika tada piše ruskom vicekonzulu Jeremiji Gagiću: "Imam čest Vama objaviti... sada je suviše stavljeno upravlenije narodnje, od sovjetnika i ispolintelja (polizia)."

Njihov zadatak bio je da „svim silama paze na red, stišavaju razmirice među pojedinim plemenima i pojedincima, prikupljaju globu koja je išla u državnu kasu…“

S obzirom na to da je krvna osveta uzimala maha u Crnoj Gori, vrlo brzo je broj "policajaca" udvostručen.

"Sačuvani su mnogi dokumenti koji govore o obimnoj djelatnosti gvardije, iz kojih se može zaključiti da je gvardija putem sile gušila otpor zavođenju državnog poretka u Crnoj Gori", navode Talović i Čedo Baćović o prvoj crnogorskoj policiji.

Zajedno sa stražom koja je čuvala vladiku, pripadnici Gvardije bili su veoma efikasni.

Austrijski kapetan Fridrih Orešković 1840. piše:

"Ni jedan razbojnik ne može tamo izbjeći zasluženoj kazni; gvardija i perjanici noću opkole njegovu kuću, i nema još slučaja da je neko utekao, kadkada se doduše desi da se progonioc brani i da tako neko bude iz gvardije ranjen, ali se razbojnik u svakom slučaju živ ili mrtav pronađe.

Ja sam uvjeren da nema ni u jednoj državi policije koja je tako budna i okretna i u isto vrijeme tako smjela i odvažna kao što su Vladičini perjanici i njegova gvardija…”.

Ovaj dokument je značajan jer potiče iz pera funkcionera jedne zemlje u kojoj je policijska vlast bila vrlo jaka, zaključuju istoričari.

Istorijat crnogorske policije nastavlja se jačanjem administracije za vrijeme Danila, a zatim Upravom za unutrašnja djela odlukom knjaza Nikole I.

Ministar unutrašnjih djela je u januaru 1907. godine verifikovao prvi Policijski pravilnik u Knjaževini Crnoj Gori.

Nakon ratova, iskristalisaće se "milicija" kakve se već sjećamo, odnosno čiji razvoj pratimo.

U dvorcu Petrovića na Kruševcu možete pogledati izložbu „Iz istorijata policije Crne Gore“.

Postavka se sastoji od nekoliko zbirki oružja, uniformi, fotografija, sredstava veze, dokumentacije, kriminalističke tehnike i drugih predmeta koji prate 185 godina dugu istoriju policijske službe u Crnoj Gori.

 

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR