22 °

max 22 ° / min 15 °

Četvrtak

24.10.

22° / 15°

Petak

25.10.

21° / 16°

Subota

26.10.

22° / 16°

Nedjelja

27.10.

21° / 15°

Ponedjeljak

28.10.

21° / 15°

Utorak

29.10.

24° / 15°

Srijeda

30.10.

22° / 14°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Foto-priča iz Njeguša (1902): Od Ivana gospodara…

Istorija

Tag Gallery
Comments 3

Foto-priča iz Njeguša (1902): Od Ivana gospodara…

Autor: Antena M

  • Viber

Priredio: Vladimir Jovanović

Ruski autor, M. Petrovič, objavio je u Moskvi 1903. godine „Po Crnoj Gori”, putopisno izdanje s fotografijama napravljenim godinu ranije na licu mjesta, uključujući Njeguše — zavičaj Petrovića-Njegoša. 

Njeguši su arhicrnogorsko pleme, sa selima: Dugi Do, Herakovići, Kopito, Majstori, Mali Zalaz, Mirac, Rajićevići, Velji Zalaz, Vrba, Žanjev Do. Kako je onomad blizu Njeguša državna granica s Austro-Ugarskom, prethodno i Mletačkom republikom, tuda je vodila za trgovinu i putnički saobraćaj vitalna komunikacija ka Kotoru. 

U Herakovićima se Rus Petrovič zatekao 1902. dok je održavan godišnji parastos (na slici gore) ktitoru tamošnje crkve Svetoga Đorđija, ali i glavnome ktitoru sabornoga hrama Pješivaca na Bogetićima — Filipu Petroviću-Njegošu. Pretpostavljam da je na slici i Anđelija, supruga Filipa, šćer Marka Miljanova Popovića…

Opisujući crnogorsku mušku nošnju, Petrovič piše:

„Glava je ukrašena niskom kapicom s ravnim dnom izrađenim od crvenoga sukna; a traka je izvana presvučena crnom svilenom tkaninom, tako da joj ivice idu ka vrhu završavajući se u blagi nabor. Od ovoga nabora, na crvenoj pozadini vrha ide zlatom izvezena duga, od nekoliko pruga; a unutar te duge je šifra knjaza Nikole — H. I.”

Ruski putopisac fotografiše neke od njeguških crkava — to područje ima srazmjerno najviše pravoslavnih hramova uopšte u cijeloj Crnoj Gori — zatim čuveno gumno, kafanu i gostionicu Mitra Vrbice… Upoznao je i uslikao plemenskoga kapetana Njeguša, ime mu ne navodi; po prilici to je bio Savo Radonjić (1848-1903).

Opisao je Petrovič crnogorski „oro”, a od izvjesnoga Tomice bilježi, među još nekim, i pjesmu „Od Ivana gospodara”. Iako s ne baš tačno prenijetim tekstom izvornika na crnogorskome jeziku, Rus ostavlja dragocjen zapis, uključujući notni. Ta stara pjesma kao da je u novija vremena dobila omaž s hitom Merime Njegomir „Ivanova korita”.

U objašnjenju za rusku publiku, Petrovič navodi: „Pod imenom Ivana gospodara, podrazumijeva se Ivan-beg Crnojević, osnivač Crne Gore, koji se, podobno našemu Aleksandru Nevskome, smatra crnogorskim nacionalnim herojem”…

.

.

.

.

.

.

.

.

.

Komentari (3)

POŠALJI KOMENTAR

Ilija

@Njeguš / Koju su nošnju imali i nosili preci ove Mršulje i Božovićke baš bi me interesovalo?

krsto

vjerovatno nijesam dobro shvatio,pomen u Herakovićima,spominju se i Pješivci,Filip i Anđaa su imali imanje kod Orje Luke,nemogu naći podatak đe su sahranjeni,Filip,brat Vojv.Šaka nije sahranjen u Šakovoj grobnici u NK,

Njeguš

Gospodski parastos. Svi u crnogorsku nošnju nju sa skinutim crnogorskim kapama, baš dostojanstveno. Hvala vam na fotografijama. E sad će neka Božovićka ili Mršulja da mijanju crnogorska znamenja i tražiti decentralizaciju a Crnogorci će uče novu istoriju od onih koji i ne znaju što su i ko su!