Kako su crnogorski komunisti proslavili 150. godišnjicu rođenja Petra II Petrovića Njegoša

“Ustvari, proslava 150-godišnjice rođenja Njegoša, treba da da određeni, što je moguće veći i trajniji umjetnički, naučno-estetski i drugi doprinos u osvjetljavanju Njegoša (da održava naš odnos prema Njegošu, kao jednoj od najvećih ličnosti crnogorske istorije i posebno kulture).

Za Antenu M piše: Jadranka Selhanović                                  

Sa planiranjem proslave 150. godišnjice Njegoševog rođenja koja se obilježavala 1963. godine, otpočelo se dvije godine ranije. O namjeri crnogorskog rukovodstva da proslavu ovog Njegoševog jubileja uzdigne na najviši nivo, svjedoči Nacrt programa proslave, koga je krajem 1961. godine, sačinio  Inicijativni odbor za organizovanje proslave naimenovan od Savjeta za kulturu NR Crne Gore.

Svečano otvaranje Njegoševog spomenika na Lovćenu istakunto je kao centralni čin proslave od koga je zavisila njena cjelokupna koncepcija. 

Bez spomenika, kako je navedeno u Nacrtu, proslava ostaje bez vrhunskog, najvažnijeg i najtrajnijeg poduhvata. Brojni izvještaji, zapisnici i zabilješke svjedoče da je definisanje karaktera i sadržaja proslave bilo „vruća“ tema  o kojoj se raspravljalo na sjednicama državnih i partijskih organa. Ukazivano je da proslavu Njegoševog jubileja treba sačuvati od nacionalističkih tumačenja.

U partijskim preporukama  iskazana je potreba za isticanjem  jugoslovenskog karaktera proslave, ali i naznačeno da Njegoša treba naučno-umjetnički rasvjetljavati kao jednu od najvećih ličnosti crnogorske istorije i kulture. Shodno partijskim preporukama, formiran je 10. oktobra 1962. godine,  i Odbor za proslavu 150. godišnjice Njegoševog rođenja.

Cirkularno pismo koje je upućeno predloženim članovima ukazuje da su u  Odbor, pored predstavnika  iz političkog i kulturnog života iz Crne Gore, predložene i istaknute kulturne i javne ličnosti sa jugoslovenskog prostora. Krajem 1962. godine donešen je  Prijedlog programa proslave koji je predviđao: ustanovljenje Njegoševe nagrade za književnost, izdavanje cjelokupnih Njegoševih djela, preuređenje Njegoševog muzeja na Cetinju, organizovanje izložbe o razvoju prosvjete i kulture u Crnoj Gori za posljednjih 150 godina i održavanje simpozijuma  „Njegoš u svom i našem vremenu“. 

.

.