17 °

max 17 ° / min 11 °

Utorak

27.02.

17° / 11°

Srijeda

28.02.

18° / 11°

Četvrtak

29.02.

18° / 12°

Petak

01.03.

13° / 10°

Subota

02.03.

14° / 9°

Nedjelja

03.03.

12° / 9°

Ponedjeljak

04.03.

10° / 5°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Crnogorska narodna nošnja – simbol nacionalnog identiteta kroz vjekove

Istorija

Comments 2
PODŚETNICA

Crnogorska narodna nošnja – simbol nacionalnog identiteta kroz vjekove

Autor: Antena M

  • Viber

U crnogorsku narodnu nošnju utkane su minule epohe i istorija jednog malobrojnog slobodarskog naroda. Svečano ruho kojim su se kroz vjekove zorile Crnogorke i Crnogorci, vjerodostojano je svjedočanstvo autentičnog kulturnog identiteta i neizbrisiv trag koji sija iz dubina nacionalne prošlosti.

U stručnim krugovima dominira mišljenje da je crnogorska narodna nošnja ponikla na dvoru Crnojevića u 15. vijeku, jer se od tog doba na osnovu arhivskih izvora i druge dostupne građe može u kontinuitetu pratiti njen trag. I laici zagledani u gravure cetinjskih inkunabula i kapitele nekadašnje manastirske crkve na Ćipuru mogu naslutiti elemente koji su pretočeni u zlatovez vlastelinske odežde, čija će obilježja ukrasiti i crnogorsku svitnu nošnju.

Nakon pada države Crnojevića pod osmansku vlast, teška vremena donekle mijenjaju i narodnu nošnju, koja postaje oskudna i prošarana uticajem Istoka. No, kad je na čelo nacionalno-oslobodilačkog pokreta i crnogorske borbe za obnovu države krajem 17. vijeka stao cetinjski mitropolit Danilo, rodonačelnik vladarske loze Petrović - Njegoš, narod je i svojom nošnjom iskazivao jedinstvenost i odlučnost u borbi za slobodu.

 

Neporeciva svjedočanstva o osobenosti i sveprisutnosti crnogorske narodne nošnje datiraju iz vladarskih vremena dinastije Petrović – Njegoš. Rodonačelnik dinastije vladika Danilo prikazan je u Gorskom vijencu, štampanom 1847. u narodnom ruhu. Nema likovnih izvora ni prikaza mitropolita Save, Vasilija i Petra I u narodnoj nošnji, ali o tome kako je svečano ruho pristajalo mitropolitu Petru II Petroviću svjedoče njegovi portreti, ali i zapisana sjećanja brojnih putopisaca koji su pohodili Crnu Goru. U Pismima iz Italije Ljuba Nenadović je opisao kako je gorostasni crnogorski vladika, ne samo duhom, već i impoznatnom pojavom u narodnom odijelu, plijenio pažnju aristokratije u Napulju.

I prvi svjetovni vladar iz dinastije Petrović – Njegoš knjaz Danilo dičio se raskošnim crnogorskim narodnim odijelom. Ljepotu i sklad u tradicionalnom odijevanju Crnogorki uočila je i knjaginja Darinka, koja je iz Trsta u cetinjsku prijestonicu donijela birane toalete po evropskoj modi toga doba, ali je prihvatila i rado nosila i crnogorski nacionalni kostim.

Na slikarskim platnima, fotografijama i filmskim zapisima knjaz i kralj Nikola Petrović prikazan je najčešće u crnogorskoj nošnji. Tradicionalna narodna odora bila je najmilija i kraljici Mileni i potomcima, posebno muškim, posljednje vladarske porodice iz dinastije Petrović – Njegoš.

Na proslavi povodom uzdizanja knjaževine Crne Gore u rang kraljevine, 1910. godine i vladarski par i narod je i svojim dres kodom iskazao poštovanje tradiciji i viševjekovnoj istoriji crnogorske države.

 

U svečanoj nošnji kralj Nikola se oprostio od Crne Gore u januaru 1916, odlazeći u izgnanstvo. I prvih godina u egzilu u Francuskoj, tradicionalna nošnja bila je iskaznica njegove nacionalne pripadnosti i obilježje države koja je nestajala u mraku istorije. Prema pisanju Glasa Crnogorca 16. februara 1921. posljednji crnogorski kralj položen je na samrtni odar obučen u crnogorsko odijelo, sa kamičkom zemlje sa Carevog laza u rukama. 

 Nakon smrti kralja Nikole i nestanka crnogorske države svečana crnogorska narodna nošnja gubi atribute vladarske odore. Ostalo je zabilježeno da se 1925. godine, tokom prve i jedine posjete kralja Aleksandra Karađorđevića svojoj đedovini koju je pretvorio u bezimenu oblast Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kraljica Marija specijalno za tu priliku preobukla u crnogrsko narodno ruho.  Sačuvan je i filmski zapis sa prve proslave Dana ustanka na Cetinju 1945, kada se predsjednik prve crnogorske poslijeratne Vlade Blažo Jovanović pojavio u crnogorskoj nošnji, koja je krasila i brojne učesnike velike svečanosti u Prijestonici. U gradu pod Lovćenom tog je 13. jula ponovo zablistalo nacionalno znamenje.

Pored skupocjene svečane crnogorske narodne nošnje, od čoje, pliša i svile izvezene zlatnom žicom, koja je tokom minulih vjekova bila statusni simbol vladajućih krugova i zaštitni znak bogatih pojedinaca i porodica, široku primjenu u Crnoj Gori imala je i svakodnevna narodna nošnja. O tradicionalnoj nošnji bez koje se nije moglo zamisliti ni crnogorsko Oro, ni odlazak na pazar, ni radost, ni žalost – čitajte u Podśetnici naredne neđelje.

(Rubrika Podśetnica realizuje se u saradnji s Prijestonicom Cetinje)

Komentari (2)

POŠALJI KOMENTAR

FreeMNE

Kad će postati zakonom kažnjiva krađa crnogorske nacionalne nošnje i ujedno podizanje srbijanske zastave? Ako Crnogorci ne mogu sačuvati svoje blago od otimanja, a postoje načini, onda nas neće ni bit.

Izvori

Ja ne vidju odje nijednoga sa onom turskom kapom i aljinama kao za vrijeme knjaza Miloša Obrenovića. A u vremenu prije Miloša (vrijeme srpske raje) tu nije ni bilo nikakvih aljina no je narod odio približno kao u Hasanaginici ili “Nečistoj krvi” tamo se kazalo!