Priredio: Vladimir Jovanović
Iz faksimila koji je 1986. godine objavio Mile Kordić u knjizi o „Crnogorskoj buni i odmetničkome pokretu 1918-1924” (izdavač „Nova knjiga” - Beograd, 277), transkribujemo sadržaj interesantnog dokumenta. To je zapisnik iz 1922, a nastao je u okružnome načelstvu u Kolašinu, tadašnja Kraljevina SHS, tokom isljeđivanja HADŽA BRONJE —— pripadnika grupe boraca Za pravo, čast, slobodu i nezavisnost Crne Gore, pod komandom oficira Todora Dulovića, a čije je djelovanje i mreža jataka težišno bila na području savremene Opštine Mojkovac (na slici gore je snimak varoši, jedan od najstarijih poznatih, iz 1920-ih).
Premda ispisan u nekim dijelovima konfuzno, iz zapisnika se ipak razaznaju interesantni podaci, imena, datumi, mjesta….
Porodična grobnica u Slijepač Mostu (na nagistralnom drumu Mojkovac - Bijelo Polje) u kojoj je sahranjen crnogorski oficir TODOR Vučetin DULOVIĆ (1895-1923)
Rodom iz sela Žitniće, na Gornjemu Pešteru, oko 30 km od Sjenice (Srbija), Hadžo Bronja se u nekim izvorima pojavljuje i sa imenom Adžo i netačnim prezimenom Boronja. Bježeći iz zatvora u Sjenici, obreo se na područjima „između Berana i Andrijevice” — i tu biva prihvaćen u družinu crnogorskih komita.
U tekstu zapisnika o isljeđenju Hadža Bornje označili smo sa tri tačke (…) nečitljiva mjesta; a u uglastim zagradama [...] numerisane su fusnote, sa našim napomenama ispod teksta, i-ili kratkim nadopunama teksta ili konteksta.
… AVGUSTA 1922. U KANCELARIJI NAČELNIKA OKRUŽNOG NAČELSTVA U KOLAŠINU
… HADŽO BORONJA, oglašeni hajduk, godina 29, vjere muhamedanske, neoženjen, osuđen na osam godina robije, i na postavljena pitanja izjavi:
- Presudom Novo-Pazarskog Prvostepenog Suda, osuđen sam bio na osam godina robije, pa sam po presudi pobjegao iz zatvora u mjesecu novembru 1920. godine.
- Uhapšen sam u mjesecu julu 1921. god. i bio sam uzet na isljeđenje zbog krađe konja u Novo-Pazarskom Okrugu; i bio sam sproveden u Sjenicu, načelstvu sreza Sjeničkog [radi] nekog isljeđenja; i na Sjenici sam pobjegao sa mojim drugom IVANOM VASILJEVIĆEM.
- Kada sam odbjegao … sam se odmetnuo u hajduke i najviše sam se bavio između Berana i Andrijevice u društvu sa RADOŠEM BULATOVIĆEM [1], DRAGOM BULATOVIĆEM [2], MIHAILOM MILIKIĆEM [3] i RADOŠEM ĐUKIĆEM [4].
- Za vrijeme mog boravka u šumi u društvu sa Radošom Bulatovićem, Dragom Bulatovićem, RADOICOM OROVIĆEM [5], Mihailom Milikićem, MILOŠEM M. VLAHOVIĆEM [6], MALINOM MEŠTEROM i TODOROM DULOVIĆEM [7] ubili smo GOJKA ŽUGIĆA [8] pod planinom Starcem [9], više…; a ne mogu tačno da znam ko je Gojka ubio.
- Za vrijeme provedeno u šumi, ubili smo na Lepencu [10] pet žandara, oko Đurđeva dana one godine, i to u društvu: ja sa Todorom Dulovićem, Mihailom Milikićem, Radoicom Orovićem, Malinom Mešterom, MILADINOM MEŠTEROM [11], SAVOM PEKOVIĆEM [12] … i sa Dragom Bulatovićem ubili smo Gojka Žugića.
Aleksandar Karađorđević odlikuje posthumno i svog plaćenika GOJKA ŽUGIĆA, koga su 1922. ubili borci Za pravo, čast, slobodu i nezavisnost Crne Gore
- Ja i Malin smo bili pošli za hljeb preko Rogova krša [13], a oni su ostali na Lepencu, te su sačekali ove žandare, te su ih sve pobili …
- I pošto su pobili ove žandare, sastali smo se na Mjedeno-Guvno više Bjelojevića [14], pa smo onda pošli preko Tare, te smo se sastali na Samare … sa MUJOM BAŠOVIĆEM [15] i sa još šest druga, od kojih sam poznavao GAVRA [16] … a drugijema ne znam ništa.
- Pošli smo zajedno na Jezera [17], pa pošto su nas opazili, pobjegli smo natrag niza Štitaricu [18], pa uz Branik preko Bjelasice za okrug Beranski; i tu smo bili stalno do sada, od Berana do Andrijevice.
KOMITI IZ VASOJEVIĆA – popis okupacionih vlasti iz marta 1921.
- U ovom vremenu bili smo pošli u Rugovu [19], na sastanak sa turskim komitama; i tamo smo bili oko 15 dana, pa smo se … četvrti dan iz Rugove ja i Mihailo Milikić, a Todor Dulović, Radoica Orović, Malin Mešter, Miladin Mešter, Savo Peković, ŠAKO VEŠOVIĆ [20] i VUKALICA MARKOVIĆ [21] ostali su u Rugovu. U Rugovu bili smo na sastanak sa 100 arnautskih komita, a govorahu da ih je 350, pod komandom SALI RAME iz Rugove [22].
- Radoš Bulatović, Drago Bulatović i Miloš Vlahović sa nama su se razdvojili od Berana na Buče i pošli kuda su pošli; i to je bilo 15 dana pred Petrov dan.
- Za vrijeme moga hajdukovanja nijesam, sam ni u društvu sa nikim, … nikakvih zločinački djela, tj. nijesmo ništa opljačkali ili ukrali.
- Ja i Drago Bulatović sastali smo se odmah poslije Nikola dne 1921. godine … kod kuće IVANA BABOVIĆA, pa smo odatle pošli zajedno u Bjelojeviće, kod Mihaila Milikića; i tu je sa nama bio Radoš Bulatović i Radoš Đukić; tu su nam se pridružio i Mihailo Milikić.
- Kod Mihailove majke i sestara smo jeli i pili … odatle pošli u Lubnice [23], kod majke PETRA PEŠIĆA, koji se nalazi u kaznenom domu u Podgorici.
ZOGOVIĆ o ubistvima boraca za nezavisnu Crnu Goru: Smjesta sam bio na njihovoj strani
- Odatle smo pošli kod … u Veliđe kod Berana i tu smo se … nekoliko dana. Odatle smo pošli u Zaostro, kod Berana. Iz Zaostra smo pošli ... [kod] nekog DUBAKA i tu smo se zadržali nekoliko dana. Pa smo pošli … kod … i RATKA TOMIĆA i kod brata Vukalice Markovića.
- Kada smo pobili žadare na … došli smo iz Trepče [24] od JAKOVA NOVOVIĆA, kod kojega smo ručali, a kod kojega smo često dolazili, i kod koga sam … i uhvaćen.
- Pošto smo ubili Gojka Žugića, bili smo se sastali sa Mujom Bašovićem na Uskoke, odatle za Jezera, iz Jezera smo se pratili na planinu Gusar [Štitarica] kod … VUKOVIĆA, a odatle preko Bjelasice za okrug Beranski.
- U Vran[j]ešticu [25] smo dolazili kod Gavra Jelića i još kod nekih drugih Jelića … ne znam imena.
- … mi budete kaka nova pitanja, pričaću sve što znadem, a za sada više nemam ništa kazati.
- [Potpisao] sam: Hadžo Boronja krst – pot.
- Sasluša ga i ovjerava – delovođa i pisar Milija Vujisić. – Načelnik Okruga A. Petrović
Pročitano i priznato … osamnajestoga septembra … prisutni građani Aleksije Vučetić i … Dizdarević
Faksimil zapisika iz 1932. o isljeđivanju HADŽA BRONJA objavio 1986. godine Mile Kordić u knjizi o „Crnogorskoj buni i odmetničkome pokretu 1918-1924” („Nova knjiga” - Beograd)
N a p o m e n e „A n t e n e M”
[1] - RADOŠ BULATOVIĆ, iz Smailagića Polja, Opština Kolašin. Poginuo u borbi protiv Srba 5. marta 1929. kod manstira u Morači.
[2] - DRAGO BULATOVIĆ, iz Smailagića Polja, Opština Kolašin. Poginuo u borbi protiv Srba 5. marta 1929. kod manstira u Morači.
[3] - MIHAILO MILIKIĆ, iz Bjelojevića, Opština Mojkovac, pripadao komitskoj grupi Todora Dulovića. Posljednje nama poznate vijesti o njemu su iz ljeta 1930. godine – da je pobjegao iz zatvora u Peći (Kosovo).
[4] - RADOŠ ĐUKIĆ, pripadao komitskoj grupi Todora Dulovića. Poginuo u borbi protiv Srba 21. juna 1922. kod Andrijevice.
[5] - RADO[J]ICA Ratkov OROVIĆ, iz Štitarice, Opština Mojkovac, pripadao komitskoj grupi Todora Dulovića. Ranjen u borbi protiv Srba 14-15. aprila 1923. u selu Prisoji kod Andrijevice, nakon čega je uhapšen. Presudom Okružnoga suda u Kolašinu od 11. decembra 1923. osuđen na doživotnu robiju. Kaznu izdržavao u Zenici (BiH). Pušten na slobodu nakon amnestije od 24. maja 1934.
[6] - MILOŠ Milutinov VLAHOVIĆ, presudom Okružnoga suda na Cetinju od 30. novembra 1925. osuđen na 12 godina, da bi mu drugostepeni sud u Podgorici kaznu povećao na 20 godina. Robiju izdržavao u kazninonici Zenica. Pušten na slobodu nakon amnestije od 24. maja 1934.
[7] - TODOR Vučetin DULOVIĆ, iz Slijepač Mosta, Opština Bijelo Polje, porijeklom iz Morače, crnogorski oficir. Poginuo u borbi protiv Srba 14-15. aprila 1923. u selu Prisoji kod Andrijevice.
[8] - GOJKO ŽUGIĆ, vođa jedne od plaćeničkih grupa koju su regrutovale i naoružale srpske okupacione vlasti radi ubistava boraca Za pravo, čast, slobodu i nezavisnost Crne Gore. Žugića, skupa s još trojicom istaknutih kolaboracionista koje su pobili komiti, na prijedlog ministra vojnoga i mornarice Kraljevine SHS, „a za hrabro držanje u borbama sa odmetnicima”, posthumno odlikuje 10. avgusta 1922. iz svoje rezidencije na Bledu - Slovenija kralj Aleksandar Karađorđević, s napomenom „oslobađajući ih plaćanja takse” (!) – vidi faksimil uz ovaj tekst.
[9] - Prema više izvora, komiti su Žugića ubili na Sinjajevini.
[10] - L e p e n a c , mjesna zajednica u Opštini Mojkovac.
[11] - MILADIN MEŠTER, pripadao komitskoj grupi Todora Dulovića. Rješenjem ministra unutrašnjih djela Kraljevine SHS od 3. jula 1922. ucijenjen sa 5.000 dinara. Presudom Okružnoga suda u Kolašinu 1. decembra 1923. godine osuđen na 20 godina. Robijao u kaznionici Zenica.
[12] - SAVO PEKOVIĆ, pripadao komitskoj grupi Todora Dulovića.
[13] - R o g o v k r š , sada lokacija na magistralnome putu Mojkovac - Bijelo Polje.
[14] - B j e l o j e v i ć i , mjesna zajednica u Opštini Mojkovac, podno Bjelasice.
[15] - MILUTIN-MUJO BAŠOVIĆ, iz Pošćenja - Uskoci, potiče iz serdarske familije koja se orodila s Petrovićima-Njegošima. Jedan od poznatijih crnogorskih komita. Poginuo u borbi protiv Srba 28. decembra 1923. u Rubežima - Šćepan Dolu, Nikšić.
[16] – GAVRILO-GAVRO JELIĆ, iz širega bratstva Novakovića, potiče iz sela Slatina - Andrijevica. I njegov brat, RADUN JELIĆ, takođe borac Za pravo, čast, slobodu i nezavisnost Crne Gore. Iz izvještaja srpske okupacione vlasti od jula 1920. doznajemo da je „na Bjelasici od 20. do 28. tek[ućeg] mes[eca] uhvaćen odmetnik Gavro Jelić iz okruga Andrijevičkog, [koji je] pre 20 dana bio pobegao iz sudskog zatvora”. Osuđen na vječitu robiju, kaznu mu preinačili na 20 godina robije. Ali 1923. opet bježi, kada je iz robijašnice „Jusovača” u Podgorici doveden u bolnicu na Cetinje radi operacije. Srbi mu glavu ucijenili na 30.000 dinara. Kako su onomade navodili, „pune četiri godine krstario po klancima i gudurama crnogorskih planina”. Poginuo u borbi protiv Srba 28. oktobra 1927. – o njegovoj smrti opširnije u članku (dva nastavka) na linku ispod.
[17] - J e z e r a , arhi-naziv za područje sada uglavnom na teritoriji Opštine Žabljak.
[18] - Štitarica , mjesna zajednica u Opštini Mojkovac, podno Sinjajevine.
[19] - R u g o v a , granični masiv na crnogorskoj granici prema Metohiji (Kosovo).
[20] - ŠAKO VEŠOVIĆ, komita, sa 12 drugih Crnogoraca iz Vasojevića naredbom br. 120 Ministarstva vojnoga Vlade Kraljevine Crne Gore u egzilu 5. jula 1920. unaprijeđen iz čina vodnika u čin pješadijskoga potporučnika.
[21] - VUKALICA MARKOVIĆ, rodom Vasojevića, borac Za pravo, čast, slobodu i nezavisnost Crne Gore. Poginuo 18. marta 1923. u borbi protiv Srba u Dolcu kod Berana.
[22] - SALI RAMA, rođen 1892, jedan od vođa albanskih nacionalista s Kosova, organizovao 1920. ustanak u Rugovi. Do 1923. emigrirao u Albaniju. Nakon što je 1945. pokušao ustanak na Kosovu, sada protiv Titovih vlast, predao se. Osuđen najprije na smrtnu kaznu, kasnije mu presuda preinačena na 20 godina. Pušten 1960. iz zatvora na Golome otoku, tri godine docnije preminuo u mjestu Trebović, Opština Peć - Kosovo.
[23] - L u b n i c e , mjesna zajednica u Opštini Berane.
[24] - T r e p č a , mjesna zajednica u Opštini Andrijevica.
[25] - V r a n j e š t i c a , mjesna zajednica u Opštini Kolašin.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR