Backović: Treba se pripremiti za još 6-12 mjeseci života pod maskama i uz distancu

Marija Backović, Crnogorka, doktorka biohemijskih nauka i molekularne genetike, koja već 12 godina radi na Pasterovom institutu u Parizu, ovih mjeseci aktivno istražuje novi virus korona. Marija je trenutno u Crnoj Gori i ovog petka odgovara na pitanja slušalaca/čitalaca Antene M.

"Poštovane sugrađanke i sugrađani Crne Gore, odgovori na pitanja ispod dati su na osnovu mojih ličnih, i ograničenih, saznanja i istraživanja koja su objavljena do 6. avgusta 2020 godine, u najboljoj interpretaciji koju sam mogla da vam predstavim. Izvori informacija su navedeni, i mogu ih podijeliti sa čitaocima koji su zainteresovani, a nemaju dostup. Neki članci su originalni naučni radovi, neki su pregledi naučnih saznanja objavljeni u časopisima u kojima izvještavaju novinari koji navode izvore informacije i kojima vjerujem. Sve ovo je napravljeno da bi mogli da naučite više o virusu koji je izazvao nesvakidašnju situaciju u kojoj se nalazimo, i da razvijete kritički pogled na informacije i dezinformacije u vezi pandemije. 

1. Da li je i Vaš utisak da ekonomski razlozi tjeraju države na popuštanje rigoroznih epidemioloških mjera? Plašite li se da to može dovesti do dramatičnih posljedica po zdravlje građana?

Za odgovor na ovo pitanje prepuštam mikrofon mom suprugu, Olivier Gossner-u, koji je profesor matematike i ekonomije. Po njegovim riječima u Francuskoj je izračunato da je 'confinement' od 2 mjeseca smanjio ekonomsku proizvodnju zemlje za 30%, i da je gubitak u tom periodu bio 100 miliona eura po satu.

Logično je da se ekonomija zemlje uzima u obzir kada se radi o primjeni covid mjera. Različite zemlje su sprovodile različite strategije u smislu smanjenja i očuvanja ekonomske aktivnosti. Njemačka je na primjer imala nekolike grane ekonomije koje nisu prestale sa radom, dok je ostatak populacije radio od kuće ili nije radio, i primjenjivali su veoma rano testiranje i praćenje inficiranih osoba, dok Švedska nije imala 'lockdown' mjere, i nastavila je sa radom kao i obično, da bi broj oboljelih bio toliki da su na kraju morali da primjene mjere ostajanja kod kuće, i u momentu kad je već bilo kasno da se spasu mnogi izgubljeni životi.

Cilj je dakle organizovati ekonomiju tako da su gubici smanjeni, dok se u isto vrijeme čuvaju ljudski životi koliko je to moguće, rizik nikada nije nula. Ovo zahtijeva kolektivno učestvovanje svih gradjana i razumijevanje da je poštovanje mjera koje imaju za cilj smanjenje širenja virusa, ne samo zarad individualnog nego i javnog dobra.

2. Kakav je Vaš pogled na odluku Crne Gore da odgodi početak školske godine? Hoćete li Vi poslati djecu u vrtić ili školu, po povratku u
Francusku?

Ja ne mogu da kažem, ali se nadam, da će epidemiološka situacija u Crnoj Gori biti bolja za mjesec dana nego što je sada. To najviše zavisi od ponašanja ljudi u toku mjeseca septembra. Ovaj mjesec daje prosvjetnim radnicima više vremena da pripreme nastavu.

Francuski Ministar prosvjete i obrazovanja, Jean-Michel Blanquer, treba da se obrati javnosti do kraja ove nedjelje sa više detalja o tome kako će i u kom modalitetu nastava početi u francuskim školama.

Moja je pretpostavka da će škole morati da se pridržavaju sanitarnog protokola koji je uspostavljen i školama dostavljen još početkom jula. Onda će biti na svakoj školi kako da organizuje nastavu uz poštovanje tih pravila. Učionice u školi moje djeca su na primjer veoma male, i kraj prošle školske godine je bio takav da je po polovina odjeljenja (12 učenika) išla u školu svakog drugog dana, da bi djeca imala dovoljno prostora medju sobom.  

Moja će djeca ići u školu čim počne jer mislim da mogu više da izgube nego dobiju ostajanjem kod kuće, a kako ćemo se oragnizovati to još ne znam. Moja najveća zabrinutost je što djecu vodimo u školu gradskim prevozom, a u junu i julu je u Francuskoj bilo mnogo putnika u metrou koji su maske skidali ili spuštali ispod nosa čim bi ušli unutra. Nadam se da će kontrole biti pojačane da bi se spriječilo širenje virusa u gradskom prevozu kroz koji u Parizu prodju milioni ljudi svakog dana.

3.Da li ste tokom boravka u CG formirali utisak o kapacitetu naše i Vaše države da se bori sa epidemijom koronavirusa? Razumijem da pitanje može biti nezgodno za Vas, ali me zaista zanima Vaša objektivna ocjena kadrovskih i ostalih potencijala Crne Gore, imajući u vidu kotinuirano potcjenjivanje koje je na naš račun dolazilo iz jedne susjedne države?

Ne mogu da procjenjujem kapacitete naše i drugih država jer nemam te informacije, ali mogu sa uvjerenjem da kažem da su savjeti epidemiologa i generalno Instituta za Javno Zdravlje CG bili u skladu sa preporukama koje su slične institucije davale u zemljama zapadne Evrope. Ako pogledate statistike vidjećete da CG testira (u odnosu na ukupnu populaciju) sličan broj osoba kao Francuska i Njemačka.

Iskoristila bih ovu meni jedinstvenu priliku da pozovem sve, posebno medije i novinare, da posvete pažnju i daju riječ zdravstvenim radnicima koji su na prvoj liniji borbe protiv covid-a i čuju njihova iskustva, prije nego dobronamjernim ili ne- komentarima. Mislim da je važno da svi stavimo fokus na važne stvari.

4.Imate li informacije kada bi mogle stići vakcine iz Velike Britanije i SAD, pošto me vijesti o spremnoj kineskoj i ruskoj vakcini više plaše, nego sto me raduju?

Vakcina koju su razvili naučnici u Oksfordu i koju proizvodu kompanija AstraZeneca, po njihovim najavama, će biti spremna za prioritetnu upotrebu (pretpostavljam da to znači za najugroženije i izložene najvećem riziku od infekcije) u oktobru ove godine.

Pretpostavljam da će trebati još neko vrijeme dok vakcina ne bude dostupna svima. EU je počela pregovore sa njemačkom kompanijom CureVac o otkupljivanju 225 miliona doza vakcine koju oni razvijaju, i koja je sada u fazi II testiranja. Mislim da se realno treba pripremiti za još 6-12 mjeseci života pod maskama i uz distancu. Čak i kada vakcina bude dostupna, to ne znači da će virus biti izbrisan sa lica zemlje. Širenje virusa će i tada zavisiti od toga koliko ljudi će biti vakcinisano i od ponašanja ljudi.

Coronavirus Vaccine Tracker

5.Imate li saznanja dokle se stiglo sa lijekom za koronu? Bilo je nagovještaja da će lijek biti pronađen i prije vakcine?

Koliko mi je poznato posljednjih nedjelja nije bilo velikih pomaka ili vijesti u vezi novih tretmana covid-a. Do sada su se kao efikasni pokazali deksametazon i remdesivir, ali ni jedan od njih ne eliminiše virus tj nije dovoljan da bi se osoba izliječila. Deksametazon povećava šansu za preživljavanje kod pacijenata sa teškim oblikom covid-a, a remdesivir ubrzava oporavak.

Dodatno, i u znaku priprema za početak škole dijelim link na kome možete naći veoma poučnu i djeci prilagodjenu priču „Ti si moj heroj' o tome kako se djeca mogu boriti protiv koronavirusa (prevedena na razne jezike). Takodje postoji i video adaptacija.

Za zdravstvene radnike, naučnike i sve zainteresovane za viruse i pandemije pročitajte ovaj revijalni članak koji su napisali Dr Morens i Dr Tony Fauci.

Ovo je bio posljednji tekst serijala "Pitanja i odgovori" sa doktorkom biohemijskih nauka i molekularne genetike Marijom Backović.