18 °

max 23 ° / min 17 °

Srijeda

23.09.

23° / 17°

Četvrtak

24.09.

23° / 19°

Petak

25.09.

22° / 20°

Subota

26.09.

22° / 18°

Nedjelja

27.09.

18° / 15°

Ponedjeljak

28.09.

19° / 16°

Utorak

29.09.

22° / 15°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Backović: Neefikasno praviti jedan model koji će se primijeniti na sve škole i na duži period

KORONAVIRUS

Comments 3

Autor: Mirjana Dragaš

  • Viber

Backović: Neefikasno praviti jedan model koji će se primijeniti na sve škole i na duži period

Marija Backović, Crnogorka, doktorka biohemijskih nauka i molekularne genetike, koja već 12 godina radi na Pasterovom institutu u Parizu, ovih mjeseci aktivno istražuje novi virus korona. Marija je trenutno u Crnoj Gori i ovog petka odgovara na pitanja slušalaca/čitalaca Antene M.

"Poštovane sugrađanke i sugrađani Crne Gore, odgovori na pitanja ispod dati su na osnovu mojih ličnih, i ograničenih, saznanja i istraživanja koja su objavljena do 6. avgusta 2020 godine, u najboljoj interpretaciji koju sam mogla da vam predstavim. Izvori informacija su navedeni, i mogu ih podijeliti sa čitaocima koji su zainteresovani, a nemaju dostup. Neki članci su originalni naučni radovi, neki su pregledi naučnih saznanja objavljeni u časopisima u kojima izvještavaju novinari koji navode izvore informacije i kojima vjerujem. Sve ovo je napravljeno da bi mogli da naučite više o virusu koji je izazvao nesvakidašnju situaciju u kojoj se nalazimo, i da razvijete kritički pogled na informacije i dezinformacije u vezi pandemije. 

Ja sam doktor nauka biohemije i molekularne genetike i bavim se virusima već skoro 20 godina, ali se ne bavim medicinom i ne vidjam pacijente tako da vam preporučujem da se konsultujete sa vašim ljekarima, a iskoristite informacije koje vam ja pružam kao milje za dijalog i bolje razumijevanje.

1.Kakav je Vaš stav o vakcini koju je registrovala Rusija. Komentar odgovora SZO na tu vijest?

-Moj stav o vakcini registrovanoj u Rusiji je da ga nemam zato što nemamo pristup podacima o tome koliko je vakcina sigurna i efikasna. Do danas je ukupno registrovano 39 kandidata vakcina koji se testiraju na ljudima.

Vakcina “Gam-Covid-Vac Ly” koja je skoro preimenovana u “Sputnik” je takodje registrovana kod SZO, i to su jedini podaci koji su podijeljeni sa naučnom zajednicom. Po tim podacima u fazu I testiranja je bilo uključeno 18 dobrovoljaca, u fazu II 20.

Sve vakcine normalno prolaze kroz tri faze testiranja – faza I koja ispituje sigurnost i potencijalne neželjene efekte na malom broju zdravih, mladih ljudi (obično nekolike desetine).

Faza II takodje ispituje sigurnost ali na većem broju individua (>100) gdje su uključena djeca i stariji ljudi. Faza III je esencijalna jer se njom testira efikasnost vakcine, odnosno da li nas štiti od bolesti. Ona zahtijeva nekolike hiljade dobrovoljaca, gdje se kao i u prethodnim fazama polovini ljudi da vakcina, a polovini placebo, da bi moglo da se napravi poredjenje u tome koliko ljudi je oboljelo u kojoj grupi. Internacionalne organizacije obično stavljaju limit na 50% ili više zaštićenih u grupi koja je vakcinisana, da bi vakcinu prozvali ‘efikasnom’.

Treba takodje imati u vidu da generalno malo manje od polovine vakcina koje stignu do faze III se pokazu efikasnim. Ruske vijesti su objavile da je vakcina odobrena bez testiranja u fazi III što znači da ili ne znaju koliko je efikasna, ili znaju ali ne dijele informacijom sa širom publikom.

U zaključku - nemamo podatke koji pokazuju da je 'Sputnik' vakcina sigurna i efikasna. Svi komentari koji kruže novinama su zasnovani na vjerovanjima da će vakcina biti efikasna ali nemamo nikakav dokaz da je to tačno. Na današnji dan postoji 8 kandidata za vakcinu koji su u fazi III testiranja, i ja sam optimistična da ćemo imati vise vakcina koje će ispunjavati medjunarodne kriterijume sigurnosti i efikasnosti u 2021-oj godini.

 Coronavirus Vaccine Tracker

An Open Study of the Safety, Tolerability and Immunogenicity of "Gam-COVID-Vac Lyo" Vaccine Against COVID-19

Вакцина для профилактики новой коронавирусной инфекции (COVID-19)

The Latest on Drug Failure and Approval Rates

2.Šta mislite o najavi da ce skolska godina poceti povratkom u učionice? Za kakav model biste se Vi opredijelili?

-Teško je dati generalan odgovor na ovo pitanje. Mislim da je svima jasno da djeca treba da se vrate u školu, jer su u suprotnom lišena esencijalnih iskustava i vještina koje uče u školskom okruženju, da ne spominjem edukativni element (koji donekle mogu da nadoknade 'učenjem na daljinu“). Ono sto je veliko pitanje je *kako* da se vrate u školu, i pod kojim uslovima.

Naučna literatura o SARS-CoV-2 infekcijama kod djece je dosta neusuglašena, jer su istraživanja radjena u različitim zemljama, pod različitim okolnostima i sa različitim grupama djece, tako da je nemoguće uporedjivati rezultate takvih studija. Ono što postaje očigledno je da djeca imaju blaže ili nemaju simptome, ali da i u takvim slučajevima proizvode istu ili veću koncentraciju virusa sto znači da su infektivni kao i odrasli.

Modeli organizacije škola, po misljenju epidemiologa, zavise od dva faktora: prisustva i prenosa virusa u bližem okruženju škole (npr u gradu, ili dijelu grada u kome se škola nalazi) i od konfiguracije škole tj broja učenika, dostupnog prostora itd.

Zbog toga je neefikasno praviti jedan model koji će se primijeniti na sve škole i na duži period, jer je situacija dinamična i klasteri se pojavljuju i jenjavaju na različitim mjestima.

Na primjer, u Francuskoj su u junu, kada su se osnovne škole otvorile jedno od pravila bilo da svaki djak mora da ima 4m2 prostora i da u učionici ne može biti vise od 15 učenika. Preporuke su da škole koje su u mjestima sa veoma malim brojem oboljelih mogu da prate skoro normalan program nastave, posebno ako već imaju mali broj učenika, a škole u gradovima u kojima je stopa inficiranih velika moraju da primjenjuju dodatne mjere (ako škola npr ima veliki broj učenika onda bi to zahtjevalo rad u više smjena, ili kombinaciju boravka u školi i učenja na daljinu).

U svakom slučaju, moje je mišljenje da treba imati nekoliko modela koji bi se primjenjivali u zavisnosti od situacije – nešto što liči na normalan rad škole (što bi bilo održivo u mjestima sa malim brojem inficiranih i školama sa malim brojem učenika), hibridni model gdje bi postojala kombinacija rada u školi i od kuće, i model sličan onome što je urađeno u martu, gdje je sva nastava bila 'na daljinu' (ovaj model bi bio primjenjiv u slučaju pojave inficiranih učenika, ili naglog povećanja broa inficiranih u okruzenju škole) .

Dodatne ideje koje su primjenjivane u školama u Evropi u toku prvog talasa covid-a su bile nastava napolju ako škole imaju velika dvorišta i dok je vrijeme pogodno, redovno provjetravanje učionica, redovno pranje / dezinfekcija ruku, ograničavanje kontakta djece samo sa djecom iz njihovog odjeljenja itd.

Pored ovih preporuka i već isprobanih ideja, po mom mišljenju dva kritična faktora za vraćanje i ostajanje djece u skoli su 1) smanjenje cirkulacije virusa u lokalnom okruženju (npr mislim da je važnije zatvoriti noćne barove i druge neesencijalne aktivnosti da bi se otvorile škole) i 2) mobilizacija ljudskih i finansijskih sredstava za stvaranje uslova za rad pedagoškog osoblja da bi se razvili i sproveli različiti modeli nastave, sto je ogroman posao, sve u zavisnosti od evolucije epidemiološke situacije.

 Children May Carry Coronavirus at High Levels, Study Finds

Age-Related Differences in Nasopharyngeal Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus 2 (SARS-CoV-2) Levels in Patients With Mild to Moderate Coronavirus Disease 2019 (COVID-19)

An analysis of SARS-CoV-2 viral load by patient age

When Schools Reopened in Germany, ‘We Swallowed Our Misgivings’

 3. Ovih dana čitamo da će drugi talas epidemije koronavirusa završiti 11. septembra, ali da će već sjutradan poceti novi, treći i da će
trajati do 17. decembra. Da li je moguće matematičkim metodama dati ovako precizne prognoze, kakve daje profesor Kocović? Pitam Vas utoliko prije što, kako smo čitali u prvom intervjuu sa Vama, na Anteni M, Vaš suprug je matematičar i bavi se modelima koji mogu biti primijenjeni u zdravstvu?

-Uz dužno poštovanje, nisam upoznata sa radom i izjavama profesora Kocovica. Matematički modeli su modeli, što znači da oni mogu sa odredjenom sigurnošću da ukažu na trend razvoja epidemije, i koriste se u epidemiologiji da bi pomogli u pripremama mjera i pravila koja bi usporila širenje epidemije. Modeli se prave sa odredjenim brojem pretpostavki.

Što više znamo o ponašanju virusa, imamo manju potrebu da pretpostavljamo i možemo da pravimo modele koji će sa većom vjerovatnoćom pokazati razvoj odredjene pojave. Ali čak i tada postoje odredjeni faktori kojih nismo svjesni ili koje ne mozemo integrisati u model, i zato modeli ostaju modeli, a ne sigurne predikcije.

Ono što znamo o SARS-CoV-2 virusu je da njegovo sirenje zavisi od ljudske aktivnosti i primjene mjera kojima se prenos virusa smanjuje, i zato je definisanje kraja drugog i početka trećeg talasa epidemije tačno u dan besmisleno. Ono što možemo reći je period kada bi mogli očekivati kraj jednog talasa i onda početak sledeceg.

Veoma je vjerovatno da će biti dodatnih talasa, i da će se njihova učestalost i broj oboljelih u svakom talasu smanjivati sa početkom primjene vakcina, i sa poštovanjem mjera zaštite koje će nadam se sa vremenom, i kao u mnogim zemljama Azije, postati norma radije nego izuzetak.

Moj suprug se slaze sa gore opisanim objašnjenjem.

 The Health 202: Why individual models of coronavirus deaths are often wrong

 Disease modelers are wary of reopening the country. Here’s how they arrive at their verdict.

Wrong but Useful — What Covid-19 Epidemiologic Models Can and Cannot Tell Us

6. Da li je poznato, odnosno da li se rade analize statističke sljedećeg podatka – koliki je procenat oporavka ljudi koji završe na
respiratoru?

-Poznato je da se oko 80% osoba zaraženih SARS-CoV-2 virusom oporavi bez većih poteškoća, i da oko 20% razvije probleme sa disanjem i zahtijeva hospitalizaciju. Istraživanja pokazuju da jedna trećina hospitalizovanih pacijenata zahtjeva intenzivnu njegu, i da se polovina takvih pacijenata oporavi.

 Media Statement: Knowing the risks for COVID-19

Coronavirus (COVID-19) Mortality Rate

Clinical features of patients infected with 2019 novel coronavirus in Wuhan, China

Estimating mortality from COVID-19

Komentari (3)

POŠALJI KOMENTAR

Danile

Stvarno svaka cast i za Mariju i za Antenu.

Nikola

Uvijek imam pomiješana osjećanja povodom ove okolnosti: duša me boli što ovakvi sjajni mladi ljudi nijesu ostali u CG, a opet sam ponosan što ih imamo i što nas u inostranstvu po njima prepoznaju. I ne gubim nadu da ce jednom ovo biti dovoljno privlacno mjesto za zivot i takvima. Da nece polusvijet klerofasisticki praviti od CG strasilo.

Tale

Sjajan potez Antene M je ovaj serijal intervjua sa Marijom Backović. Korisno, edukativno, nepretenciozno, s poštovanjem prema kolegama... jednostavno-obrazac kako se radi. Iskrene čestitke.