Miomir Maroš, autor i voditelj emisija "Jutro iz gradova" i "Zapis", jedno je od najpoznatijih televizijskih lica u Crnoj Gori. Zbog osobenosti u radu, njegove reportaže koje su pune života, neobičnih ljudi i predivnih krajeva naše zemlje, se prepričavaju i pamte.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu a magistrirao na Fakultetu političkih nauka u Podgorici. Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu je stekao titulu doktora komunikoloških nauka. Danas je i jedan od profesora Univerziteta Crne Gore.
Dobitnik je brojnih novinarskih nagrada ali i onih za promociju crnogorskog turizma. Autor je 20 naučnih radova sa medijskom i sportskom tematikom, te knjige „Medijsko brendiranje u Crnoj Gori“.
Planira da uskoro objavi i knjigu "Zapisana Crna Gora", koja će sadržati 25 njegovih reportaža iz raznih krajeva zemlje.
Novinarstvo je njegov način života, a iako je do sada uradio na stotine TV priča, tema mu, kaže, ne fali. Voli da putuje, fotografiše, kuva, ali i čita. Za Antenu M preporučuje pet djela iz svoje biblioteke.
***
Marija Todorova, Imaginarni Balkan
Balkan, čiji smo dio, i dalje je epicentar turbuletnih dešavanja, zato je vrlo poželjno naći realna objašnjenja za naše mentalitetske osobenosti, ali i atraktivnost i tragiku ovog prostora. Autorka je Bugarka širokog obrazovanja koja je univerzitetska profesorica u Americi. Knjiga je izdata prije 12 godina drugi put na našem jeziku. Todorova ne prihvata getoizaciju Balkana i ova knjiga je izraz takvog stava. Diskurs zvani balkanizam po ovoj autorki određuje stavove prema Balkanu i radnje usmjerene na njega. On je izvor mentalnih obrazaca putem kojih se plasiraju informacije u medijima, politici i književnosti. Todorova daje preporuku kako analizirati naše istorijsko nasljeđe, dajući mu orijentalni karakter i promjenljivost i dugačiji civilizacijski karakter u odnosu na Evropu.
Miodrag Latković, Građa za crnogorski rječnik
Obimno i dragocjeno djelo Cetinjanina Miodraga Takija Latkovića doživjelo je i drugo prošireno izdanje prije četiri godine. Bez obzira na određenje naših građana za ili protiv jotovane verzije, a vjerujući da većina nas naziva imenom države jezik koji govori, preporučujem ovo djelo jer sabira svu našu prošlost i osobenosti u oko 25 500 hiljada riječi. U dobu ubrzanog prihvatanja stranih riječi u književnom rječniku i žargonu, djelo g-dina Latkovića dobija još više na značaju i služi kao ključ za čitanje djela Njegoša, Marka Miljanova i drugih iz njihovog vremena. Moje interesovanje za čuvanje i korišćenje crnogorskih arhaizama seže u djetinjstvo. Moji roditelji, babe i đedovi su iz Stare Crne Gore i odrastao sam uživajući u pitkosti tog katunskog govora. Čak sam sa sestrom napravio i naš rječnik ovih izraza, vezanih prvenstveno za moje selo Mirac, na Njegušima. Takijevo djelo osim korisnosti ima za mene i značenje spomenara uspomena.
O tome da se neko sprda jeziku svojih predaka, Latković daje objašnjenje iz Crnogorskih priča i anegdota Dr Nikole M. Lipovca: - “Što ti nije milo čut, a istina je? – Da ima Crnogoraca koji nijesu Crnogorci ! ”
Mišo Drašković, Zemlja crnogorska (Terra Montenegrina)
Putopisne priče iz Crne Gore, zbirka nastala kao kruna televizijskog serijala, jedno je od rijetkih djela ovog tipa kod nas, a ranije je bilo mnogo zbirki reportaža koje su prava poslastica za ljubitelje tog novinarskog i književnog žanra. Ova Draškovićeva knjiga izašla 2018. godine mi je bila od izuzetne pomoći u koncipiranju moje zbirke reportaža „Zapisana Crna Gora“, koja će izaći tokom ove godine. Priznajući da mu je bilo lakše slikom i riječima na televiziji približiti krajeve koje je obilazio, Mišo Drašković, dugogodišnji novinar „Pobjede“ je ipak sačuvao autentičnost iskaza svojih likova i u ovom pisanom izdanju koje govori o Ostrogu i Ostrosu ispod Rumije, Boki, mjestima u sve četiri nahije Podlovćenske Crne Gore, o Bjelopavlićima, Krivošijama, Banjanima, Goliji i Drobnjacima.
Slobodan Vuković, Podgorički medaljoni
Veteran novinarstva i dugogodišnji glavni urednik „Pobjede“ Slobodan Vuković prvenstveno je poznat kao vrstan reportažista, a ova nedavno izašla zbirka jeste hronika glavnog grada iz njegovog starinskog ugla, ako se tako može reći. Opisani su detalji iz poratnog Titograda, kojima je autor ove knjige svjedok. Bogić Rakočević u predgovoru kaže „Mjesta, ljudi, događaji, prepoznatljivi toposi i amblemi grada u nastajanju nižu se kao biseri na đerdanu prošlovjekovnog grada koji raste pred autorovim očima. Stiče se utisak da bi od ovih zapisa mogli nastati deblji romani. U Vukovićevoj knjizi prelamaju se život i stvarnost pa nema mjesta za maštu. Ovo je svakako zanimljivo štivo što nikoga ko je bar malo vezan za Podgoricu ne može ostaviti ravnodušnim.“ Ova knjiga je jedna od onih koje svojim sadržajem i melanholijom u nama bude nostalgiju za vremenom i svijetom posve drugačijim od današnjeg koji je dobrim dijelom dehumanizovan.
Sonja Tomović Šundić, Dlan
„Dlan“ je zbirka poezije specifična po tome što je prožeta filozofijom, s obzirom na glavno opredjeljenje eruditkinje i čudesne pjesnikinje dr Sonje Tomović Šundić, redovne profesorice Univerziteta Crne Gore. Ova poetsko – filozofska knjiga je intimna, puna „bezmjernog udjela ličnog erosa, znanja i umijeća“. Poglavlja Imaginacija vremena, Umjetnost je diskretna, Filozofeme, Otačestvo, Ljubavna gravitacija i Istina se obistinila, na skoro 400 strana, odvešće vas u jedan drugi svijet koji odiše emocijama, misaonom poetikom i vezom sa prošlim vremenom punim filozofskih kategorija i književnosti, duhovnosti i istorije, ali na jedan sasvim prijemčiv i nenametljiv način, tako da ne morate imati filozofsko obrazovanje da bi uživali u ovim stihovima, ali je poželjno da ljubite filozofiju. Jedna od pjesama nosi naziv „Crna Gora je to“:
„Od našeg vremena ledila se krv u žilama
neprijateljima našim,
od teških sječiva handžara jezivi se krici
čuju noću.
Hajducima nas prozvaše.
Ime je naše strašno, crnom bojom stopljeno,
crno i crveno se kod nas dobro slažu.
Na kamenom vijencu
digla se kula Vavilonska.
Osveta je usud,
i prokletstvo naše.
Izgubismo li istoriju svoju, sjećanje i sebe,
uspavasmo li se, od zaborava?
Žubori li ime naše krvotokom
il' ravnodušnim zvukom zvoni?
Sve što je bilo, biće opet
u vremenu budućih stoljeća.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR