Okružni sud u Cirihu podržao je prošlonedjeljne odluke izraelskih sudova i presudio da nekoliko sefova u tom švajcarskom gradu može biti otvoreno i da njihov sadržaj smije biti poslat u izraelsku Narodnu biblioteku.
Radi se o papirima koji bi mogli da bace novo svjetlo na jednu od najmračnijih figura književnosti, Franca Kafku, češkog Jevrejina iz Praga koji je govorio njemački i na čije kulturno nasljeđe prava polažu i Izrael i Njemačka i žestoko se spore oko toga.
Iako se ne zna tačno šta se nalazi u sefovima, eksperti smatraju da bi tu mogli biti završeci nekih od Kafkinih značajnijih djela, od kojih su mnoga poslije njegove smrti objavljena nedovršena.
Izraelski Vrhovni sud je već jednoj izraelskoj porodici oduzeo kolekciju Kafkinih rukopisa, skrivenih u izraelskim bankama i jednom prljavom stanu u Tel Avivu. Sada, odlukom švajcarskog suda, poslije višegodišnjih pravnih bitaka oko vlasničkih prava, na jednom mjestu bi mogla biti skupljena sva Kafkina poznata djela.
Takvu sagu je vrlo lako mogao napisati i sam Kafka, čije ime je postalo sinonim za apsurdne situacije s netransparentnim sudskim procesima.
Pisac je bio poznat po pričama o običnim ljudima koje bi smrvile misteriozne vlasti. U poznatom romanu "Proces", bankarski službenik prolazi kroz mučni sudski postupak, a da mu nikada nije rečeno za šta je optužen.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR