Fakultet za crnogorski jezik i književnost ‒ Cetinje i Sekretarijat za kulturu Glavnog grada juče su u JU Biblioteka "Radosav Ljumović" ‒ Podgorica predstavili knjigu "Savremena književna montenegristika ‒ utemeljivači" autora Aleksandra Radomana.
Knjiga je objavljenja u biblioteci Montenegrina Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
O knjizi su govorili Adnan Čirgić, Milan Marković, Novica Vujović i Sanja Orlandić.
Sanja Orlandić je na otvaranju promocije istakla značaj dugogodišnjeg rada Aleksandra Radomana na polju afirmacije, proučavanja i zaštite crnogorskoga književnog i kulturnog nasljeđa, navedeno je u saopštenju.
Tome su najvjernija potvrda, naglasila je, brojna izdanja i projekti Instituta za crnogorski jezik i književnost, odnosno Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na čijem su utemeljivanju Aleksandar Radoman i Adnan Čirgić radili više nego iko drugi.
Kako se navodi u saopštenju, dekan FCJK Adnan Čirgić podsjetio je na Radomanove velike zasluge koje ima kao autor, te kao priređivač, urednik, profesor, prodekan.
"Jedan od rijetkih našeg vremena čiji je rad respektabilan po mjerilima onoga doba koje se čini da je nepovratom prošlo jeste Aleksandar Radoman. Taj je rad takav i po metodološkoj utemeljenosti, i po rezultatima koje postiže, i po temama koje nijesu unosne i koje imaju mali krug zainteresovanih, i po čestitosti koja taj rad motiviše.
Riječ je o knjizi u kojoj su objedinjeni portreti utemeljivača savremene književne montenegristike, od 1968. do 80-ih godina XX vijeka, nabrojimo ih hronološki – onako kako je to učinio autor: Radovan Zogović, Ratko Đurović, Radoje Radojević, Milorad Stojović, Krsto Pižurica, Radoslav Rotković, Slobodan Tomović, Slobodan Vujačić, Sreten Perović, Danilo Radojević, Novak Kilibarda, Vojislav P. Nikčević, Vojislav Minić, Milorad Nikčević i Božidar Pejović. (...) Istaći ću i to – navedeni zaslužnici u današnjoj Crnoj Gori nijesu mogli naći ni boljega čitaoca ni dostojnijega sudiju za svoj rad.
Knjiga o kojoj je riječ svjedok je njihova podvižništva i truda i svjedok njihova uspjeha. Iako za života nijesu imali mjesta u crnogorskim naučnim i visokoškolskim ustanovama, njihov je rad posthumno poslužio kao temelj za jezičku, književnu i kulturnu montenegristiku", rekao je, pored ostaloga, Adnan Čirgić.
Milan Marković posebno ističe Radomanov uređivački i priređivački posao koji je prethodio knjizi "Savremena književna montenegristika ‒ utemeljivači", a dodao je i ovo:
"Monografija Savremena književna montenegristika: utemeljivači ne donosi samo metakritički osvrt na razvoj crnogorske književne istoriografije od 1968. do 80-ih godina XX vijeka, već čitaocima otkriva autora koji ozbiljnošću svojega naučnoistraživačkoga djelovanja i sam zaslužuje posebno mjesto u novoj generaciji naučne inteligencije koja je svoj istraživački fokus usmjerila ka sistematizovanju i očuvanju razvoja književne, filološke i istoriografske montenegristike".
Marković konstatuje da se u ovim radovima "ogleda sistematorski doprinos Aleksandra Radomana koji ovom knjigom metodološki utemeljeno periodizuje evolutivne tokove crnogorske književne istoriografije, uzimajući upravo povijesni aspekat kao temeljni kriterijum diferenciranja razvojnih faza književne montenegriste ali i redosljeda portreta zastupljenih u sopstvenoj knjizi.
Savremena književna montenegristika: utemeljivači osvjetljava one autore koji su svojim djelovanjem postavili temeljne okvire u opsegu, tretmanu i pristupu crnogorskoj literaturi i književnome nasljeđu.
Njihova djelatnost i zaostavšina su opisane s posebnim akcentom na opšti doprinos razvoju montenegristike i ocrtavanju njezina disciplinarnoga polja djelovanja".
O knjizi Aleksandra Radomana Novica Vujović je rekao da se autor potvrdio kao objektivan i po mjeri svojega znanja i obaviještenosti dosljedan ispitivač.
"Proučavanje crnogorske književnosti ima dugu tradiciju (dva vijeka, navodi autor knjige), a koliko je Radoman upućen u tu problematiku vidi se opet iz njegove analize tri razvojna perioda koja on tu prepoznaje, odnosno vidljivo je to iz tačnog kontekstualizovanja djela najznačajnijih predstavnika pojedinih perioda.
Dočitavanjem knjige Savremena književna montenegristika − utemeljivači autora Aleksandra Radomana jasno je da nije Radoman ni prvi a ni jedini što na ovaj način pristupa crnogorskome književnom nasljeđu – on to, razumije se, i sam navodi − ali jeste prvi koji je kroz adekvatan metodološki okvir književnu montenegristiku učvrstio kao poredak zasnovan na sistemu što su ga izgrađivali montenegristi decenijama zaključno s njegovim radom", zaključio je Vujović.
Autor Aleksandar Radoman na kraju je zahvalio svima koji su prisustvovali promociji knjige i dodao da knjiga "zapravo jeste posveta autorima koji su imali znanja i hrabrosti da u vremenima nenaklonjenim takvoj raboti, razgrću naslage zabluda i kolonijalnih predstava o Crnoj Gori i Crnogorcima, ljudima kojima je, riječju, bastalo da progovore o crnogorskoj kulturi, crnogorskome jeziku, crnogorskoj književnosti i crnogorskome identitetu u doba kad je i sam pridjev crnogorski obilježavan kao jeres.
Ako će ova knjiga u nekoj budućoj istoriji montenegristike biti registrovana makar tako, kao posveta tim velikanima, to će za mene kao autora biti neuporediva počast", rekao je.
Predstavljanje knjige "Savremena književna montenegristika ‒ utemeljivači" autora Aleksandra Radomana priređeno je kao dio programa Decembarske umjetničke scene Glavnog grada, naglasili su organizatori.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR