23 °

max 36 ° / min 23 °

Utorak

11.08.

36° / 23°

Srijeda

12.08.

34° / 23°

Četvrtak

13.08.

34° / 23°

Petak

14.08.

33° / 23°

Subota

15.08.

32° / 23°

Nedjelja

16.08.

32° / 22°

Ponedjeljak

17.08.

32° / 22°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Savremene polemike: Rade Tomov nije prćija Radovana Karadžića

Kultura

Comments 0

Izvor: KULT/Pobjeda

Autor: Antena M

  • Viber

Savremene polemike: Rade Tomov nije prćija Radovana Karadžića

Piše: Boban BATRIĆEVIĆ

Godine 2013. Crna Gora je uz najveće državne počasti proslavila 200 godina od rođenja Petra II Petrovića-Njegoša. Ta treća po redu Njegoševa kanonizacija kao nacionalnoga pjesnika, nakon one iz 1925. i 1974. godine, trebala je biti krunisana proglašenjem datuma Njegoševa rođenja za Dan crnogorske kulture. Najsnažnija politička partija u Crnoj Gori – Demokratska partija socijalista, koja je u današnjem crnogorskom javnom mnjenju uglavnom prva asocijacija za vlast, te najveći dio procrnogorski orijentisanih intelektualaca pozitivno su reagovali na tu inicijativu. Međutim, prijedlog toga zakona stavljen je u škaf pošto nije imao skupštinsku većinu i to pitanje nije otvarano do 2016. godine.

Dvjestogodišnjica Njegoševa rođenja pokazala je sve rane unutaridentitetskih pitanja u državi o kojima se generalno demagoški raspravlja. Ni sama tadašnja vladajuća koalicija nije bila jedinstvena po pitanju odnosa prema Njegošu. Iako je vlast većinski zagovarala odnos prema Petru II Petroviću kao vrijednosti Crne Gore, manji njen konstituent - Bošnjačka stranka, ne samo što nije uzela učešća u proslavi, nego su se nešto kasnije iz redova njenih visokih funkcionera mogli čuti oštri antinjegoševski tonovi. Najviše je u tome prednjačio Adnan Muhović, nekadašnji predśednik parlamenta opštine Petnjica koji je otvoreno i u više navrata karakterisao Njegoša kao genocidnoga pjesnika.

Amfilohije ne odustaje od kapele

Interesantno je navesti još jedan fenomen. Pored zvanične proslave pod pokroviteljstvom države, nezvaničnu je organizovala SPC i ostale prosrpske institucije u Crnoj Gori. Uvod u njihovu „proslavu“ Njegoša otpočeo je Amfilohije Radović već 2012. godine kad je pred tadašnjim premijerom Igorom Lukšićem i tadašnjim predśednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem pokušao aktuelizovati jednu velikosrpsku ideju s početka devedesetih, istina, u nešto uvijenijoj formi. Ovaj put nije zahtijevao rušenje veleljepnog mauzoleja, ali je tražio da se nasuprot njega na Lovćenu podigne kapela. Ta inicijativa koju su pomogli svi mediji srpske profilacije, a u skupštinsku proceduru pokušao kao poseban „Zakon o obnovi kapele Petra II Petrovića Njegoša“ staviti na glasanje jedan poslanik Nove srpske demokratije, ipak nije prošla.

Ono što čudi jeste što su na Odboru za ustavna pitanja i zakonodavstvo za ovu inicijativu kao „u skladu s Ustavom“ glasali poslanici tadašnje vlasti – Luiđ Škrelja iz DPS-a te Džavid Šabović i Hidajeta Bajramspahić u ime SDP-a, mada su mnogi čelnici obje te partije javno isticali da je Amfilohijeva inicijativa odraz mračne ideologije. Tadašnji predśednik Parlamenta Crne Gore i SDP-a Ranko Krivokapić rekao je da je Amfilohijev zahtjev atak na temeljne vrijednosti, dok je visoki funkcioner te partije u tome trenutku i poslanik Mićo Orlandić iznio slične kvalifikacije, upoređujući ovu inicijativu s odnosom koji su prema Crnoj Gori imali Ilija Garašanin i Dobrica Ćosić. I iz redova DPS-a, naročito od strane njihova poslanika i člana Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, Miodraga Vukovića stigle su osude ove inicijative koju je on vidio kao perfidni pokušaj da se Mitropolija crnogorsko-primorska SPC legitimiše kao pravni subjekat u Crnoj Gori.

On je pritom izrazio čuđenje prema potezu poslanika i poslanice SDP-a i poslanika DPS-a koji su na odboru glasali za ovu inicijativu kao pravno validnu.

Kanonizacija mimo dozvole Beograda

No, pošto mu inicijativa nije prošla Amfilohije je 2013. godine krenuo u proces proglašavanja Njegoša za sveca. Taj postupak izazvao je burnu polemiku u Crnoj Gori i Srbiji, o njemu su pisali i regionalni mediji. MCP SPC na čelu s Amfilohijem mimo je dozvole centrale SPC i prije crkvenog Sabora SPC koji je te godine zasijedao, 19. maja 2013. godine proglasila Njegoša za sveca. Napravljena je ikona na kojoj je Njegoš obučen u arhijerejske odežde, sa svitkom Luče mikrokozma u lijevoj i Crkvom Sv. Petra Cetinjskoga u desnoj ruci, koja neodoljivo liči na kapelu koju je podigao Aleksandar Karađorđević, a ne na crkvu koju je podigao Njegoš. Na ikoni je zapisano Njegoševo novosvetačko ime „Sv. Mitropolit Petar II, Lovćenski Tajnovidac“, a ona je svečanom liturđijom unešena u Cetinjski manastir.

Tom prilikom je iz Mitropolije saopšteno da će se na predstojećem Saboru SPC podnijeti prijedlog da Njegoš bude kanonizovan na svepravoslavnom nivou. Vjerski analitičar iz Srbije i jedan od najznačajnijih srpskih intelektualaca liberalne i antinacionalističke orjentacije Mirko Đorđević ocijenio je Amfilohijev čin kao nekakonski budući da Njegoš ne ispunjava uslove da se proglasi svetim. „Ovo što Amfilohije čini je politički motivisano i imam utisak da je to pokušaj da se Njegoš prisvoji samo za Srbe. Zato s pravom postoji veliki otpor i u crkvenoj i građanskoj javnosti (...) Njegoš je veliki pesnik i mislilac i te zasluge niko ne spori. Takođe, on ne pripada samo Srbima ili samo Crnogorcima, već evropskoj kulturi. Utiska sam da je mitropolit Amfilohije sam smislio celu ovu priču“ – kazao je Đorđević srpskim medijima. Nekoliko dana kasnije Sabor SPC nije prihvatio inicijativu jer oko tog pitanja nije postojao jedinstven stav.

Prema pisanju beogradskog Blica, patrijarh SPC Irinej i dio vladika bili su protiv inicijative, pa se o njoj nije ni razmatralo jer je ona u međuvremenu povučena, iako je prijedlog na početku Sabora već bio predat komisiji na razmatranje. Tako su te 2013. godine i inicijativa vlasti o proglašenju Njegoševa rođendana Danom crnogorske kulture i Amfilohijeva o proglašenju Njegoša za sveca ostale nerealizovane.

Bizarne odbrane najvećeg

Polemike oko pjesnika dođu tako s vremena na vrijeme i pogode nas poput vremenske nepogode. Neki mu advokatišu, neki ga šalju pred vojni sud. Crnogorski filolog Adnan Čirgić odlično je zapazio da napadi na Njegoša u smislu njegove genocidnosti u stvari aboliraju primitivne i neobrazovane horde koje su počinile genocid recitujući njegove stihove – izvađene iz konteksta. „Te genocidne horde dale su tim stihovima nov kontekst“, zapisuje Čirgić.

Jednako štetne poput tih napada jesu i neke odbrane Njegoševa djela koje često nemaju dodirnih tačaka s izvornim Njegošem. Odbrane Njegoševe od strane Demokratskog fronta i Prave Crne Gore, komotno se mogu metnuti u koš najbizarnijih i najgrotesknijih čitanja pjesnikova djela. No, koliko gođ ta njihova interpretacija izgledala komično, iza nje se krije vrlo opasan i agresivan političko-kulturni program koji prijeti opstanku Crne Gore. Tobožnjom odbranom Njegoševa djela, ovi politički činioci i izvorište njihove duhovnosti materijalizovano u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, vulgarizuju Njegoša, praveći od njega nešto što on nikada nije bio – samo srpski i samo pravoslavni pjesnik i najmudrija srpska glava. Kad bi Njegoš bio samo to, onda on nikada ne bi bio velikan, te bi pravo svojine na njegovo nasljeđe imali isključivo Radovan Karadžić i Amfilohije Radović.

Izgleda da je u konzumerističkoj filozofiji savremenoga društva Njegoš postao neka vrsta aplikacije Če Gevare na majicama, citat za ambalažu Coca-Cole, brend za tržište – ekonomsko, političko ili vjersko. Pa ko ga prvi prisvoji - „njegova đevojka“, što bi rekli old Montenegrins.

Box: Bošnjačka stranka kontra svima

Ni vlast ni Amfilohije ne odustaju od svojih namjera. Krajem 2016. ponovo će datum Njegoševa rođenja biti predložen kao državni praznik, ali je zbog protivljenja Bošnjačke stranke Vlada povukla prijedlog. Ponovna aktuelizacija toga pitanja izazvala je veliku polemiku u crnogorskoj javnosti koja se nastavila u 2017. godini kad se slavilo 170 godina od izdavanja Gorskoga vijenca. Atmosferu u javnome prostoru najviše je zapalila izjava pomenutog člana Bošnjačke stranke koji je izjavio da je „Njegoš najveći krvnik Bošnjaka i islama“. Zbog te nimalo izvijene i nacionalističke izjave Muhović je dospio u žižu javnosti i bio izložen osudi mnogih komentatora, na što je u jednoj televizijskoj emisiji istakao da u tuzlanskom kantonu živi više Bošnjaka no u svijetu Crnogoraca.

Muhović je još ranije zbog Njegoša znao kritikovati svoje sunarodnike iz redova SDP-a koji su pośetili Njegošev grob, tvrdeći da im mjesto nije na Lovćenu, no na grobu Alije Izetbegovića. Bošnjačka stranka je zbog ovakvih izjava bila primorana da se deklarativno ogradi, a Muhović je glasovima većine odbornika smijenjen s mjesta predśednika petnjičkog parlamenta.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR