10 °

max 14 ° / min 7 °

Utorak

20.02.

14° / 7°

Srijeda

21.02.

14° / 5°

Četvrtak

22.02.

12° / 6°

Petak

23.02.

11° / 8°

Subota

24.02.

10° / 8°

Nedjelja

25.02.

9° / 7°

Ponedjeljak

26.02.

10° / 5°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Popović: Očekujem da Međunarodni PEN centar istupi s izjavom o jezičnoj, kulturnoj i nacionalnoj diskriminaciji Crnogoraca

Kultura

Comments 1

Popović: Očekujem da Međunarodni PEN centar istupi s izjavom o jezičnoj, kulturnoj i nacionalnoj diskriminaciji Crnogoraca

Izvor: https://www.hkv.hr/

Autor: Antena M

  • Viber

Godišnji susret Odbora Međunarodnoga PEN-a za pisce, od 12. do 14. maja u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog PEN Centra, koji je okupio šezdesetak učesnika iz cijeloga svijeta, bio je kulturni događaj od svjetske važnosti. Hrvatski glavnostrujaški mediji, međutim, na sve načine su ga zabašurili, iako je otvaranju na Akademiji dramskih umjetnosti prisustvovala i hrvatska ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Interes javnosti za skup pobudilo je izlaganje poznatoga crnogorskoga književnika Milorada Popovića koji je govorio o jezičnoj, kulturnoj i nacionalnoj diskriminaciji Crnogoraca. 

Njegovo izlaganje koje se najprije širilo po društvenim mrežama u cijelosti su u Hrvatskoj objavili Portal HKV-a i novi broj književnoga lista „Vijenac“ Matice hrvatske. O alarmantnom izlaganju u svezi s diskriminacijom Crnogoraca u Crnoj Gori razgovarali smo s književnikom Miloradom Popovićem.

Na nedavnom godišnjem susretu Međunarodnoga PEN-a u Zagrebu govorili ste o jezičnoj, kulturnoj i nacionalnoj diskriminaciji etničkih Crnogoraca. Kako se ta diskriminacija očituje i ko je sprovodi?

U pitanju je vjekovni sukob velikosrpske i crnogorske političke opcije koji nije samo imanentno državno-politički već prije svega kulturno-nacionalni, koji se tiče nacionalnoga, duhovnoga karaktera Crne Gore i Crnogoraca. Od 1918. neprestano se vodi organizovana asimilacija prema nacionalnim Crnogorcima. Nakon izbora 2020., poslije 22 godine, pobijedila je velikosrpska i proruska politika, koja je imala pripremljenu strategiju kako preko institucija, medija, propagande krenuti u program asimilacije i denacionalizacije nacionalnih Crnogoraca. To se radi sistemski i uglavnom brutalno, tako da danas ni na jednoj poziciji u domenu kulture, prosvjete, prije svega, državnih medija nemate nacionalne Crnogorce koji baštine nacionalnu samobitnost, prozapadnu orijentaciju, državnu i političku. Taj je proces prilično odmakao.

Može li se temeljem toga tvrditi da Crna Gora danas nema svoju nacionalnu kulturnu politiku?

Ovo što je danas mainstream, ono što je zvanična politika, zapravo je velikosrpska nacionalna politika. Od monopola Crkve, podsjetio bih da je na čelu Univerziteta čovjek koji se javno deklarisao kao ruski propagandista, do drugih bitnih domena, direktni su izvršitelji velikosrpske politike, čiji je kredo da su Crnogorci izmišljena nacija, odnarođeni Srbi, koje su stvorili Kominterna i Josip Broz Tito itd.

Je li Vaše izlaganje na godišnjem skupu Međunarodnoga PEN-a imalo odjeka u Crnoj Gori? Je li ga neko glasilo komentarisalo ili prenijelo, kao primjerice Matičin dvonedjeljnik „Vijenac“?

Jest, nekoliko opozicionih portala. Još postoji nekoliko portala koji se opiru velikosrpskoj asimilaciji, međutim najmanje 80 posto javnih medija u Crnoj Gori provodi velikosrpsku politiku. Svi mi koji se javno i beskompromisno borimo protiv toga, jednoga imperijalizma, izloženi smo raznim diskriminacijama, blaćenjima itd. To je nažalost izvan Crne Gore gotovo nepoznato. 

U ovom času nemamo ni jednoga aktivnoga saveznika. Istina, postoji načelno potpora prozapadnoj, pronatovskoj Crnoj Gori, ali niko se ne bavi onim što se danas zbilja događa u Crnoj Gori, što presudno oblikuje crnogorsko društvo, jer vodeći crnogorski akteri, s obzirom na međunarodni kontekst, i s obzirom na to da je Rusija slabija, u sukobu sa Zapadom, u nekoj vrsti rata između Zapada i Rusije, oni verbalno podržavaju prozapadnu politiku, ali unutar Crne Gore rade sve suprotno. Dakle, u Crnoj Gori su na vlasti zagovornici tzv. rusko-srpskoga sveta, čak i u Hrvatskoj gdje je većina javnoga mnijenja na strani ove prozapadne opcije, dakle suverenističke, postoji potpuna blokada informacija iz Crne Gore.

Kad Vas slušam što govorite, moram pitati: je li svrha udaljiti Crnu Goru od evropskih integracija ili je riječ možda o nečem drugom?

Strateški je cilj vratiti Crnu Goru u krilo Beograda. Podsjetimo da u tim velikim međunarodnim igrama postoje određeni centri koji bi bili spremni trgovati sa suverenošću Crne Gore da bi Srbija dobila neku kompenzaciju za stanoviti gubitak Kosova. Jedinstven primjer u istoriji referenduma jest onaj o nezavisnosti Crne Gore kada je određen cenzus od 55 posto jer su tadašnji važni akteri na evropskoj sceni mislili da se to ne može postići. Crna Gora nije u žarištu međunarodne javnosti prije svega jer moćna, vrlo moćna srpsko-ruska promidžba pokušava čitav društveno-politički fenomen prikazati kao borbu protiv korupcije, a ne da se tu vodi jedna svjetonazorska bitka. Ta je politika dovela do smjene vlasti i gubitka Đukanovića na predsjedničkim izborima. Cijelo se vrijeme događa zamjena teza, optuživali su Đukanovića za korupciju, za monopol itd., a zapravo je ključni motiv napada na njega bilo ono što je najbolje napravio, prije svega to što je bio na čelu pokreta za nezavisnost.

Je li moguće sumnjati da Evropa potiho prepušta Crnu Goru imperijalnim prohtjevima Srbije?

Ne postoji još definisano mišljenje oko toga. Međutim, mi nemamo saveznika u ovom smislu koji ima ovaj drugi dio Crne Gore, koji je prosrpski, Srbi i Rusi. Mi nemamo ni jednoga saveznika na Zapadu koji će nam pomoći aktivno, materijalno, propagandno, politički. Tako smo prepušteni na milost i nemilost. Mi čak ne uspijevamo ni do Hrvatske koja je susjedna zemlja. Na primjer dopisnik Hine iz Crne Gore jedan je od direktora javnoga servisa koji je najbliži suradnik Dritana Abazovića. 

To kako izvještava iz Crne Gore, to je propaganda, to nije novinarstvo. Ni jedna vijest iz Crne Gore neće doći koja ne ide u prilog sadašnjemu režimu. Ni jedna. S druge strane ima ta linija, ta mreža Milorada Pupovca, nekoga stanovitoga Ratka Kneževića, kuma Mila Đukanovića koji je bio osuđen u Velikoj Britaniji... Kako to biva s konvertitima, opsesivno se bave Crnom Gorom, tako ćete vidjeti više intervjua Abazovića u hrvatskim medijima, negoli nositelja drugih opcija koji su saveznici Hrvatske.

Za FAZ se smatra da se prije tri godine gorljivo zauzimao za smjenu Đukanovićeve stranke na parlamentarnim izborima. Sada kada je riječ o diskriminaciji, o kojoj ste govorili na skupu PEN-a, šuti, kao i evropski mediji, u što treba uračunati i hrvatske.

Da, da. Evropski mediji šute jer prvo, mi ne uspijevamo doći do tih adresa, a tamo gdje uspijevamo, očigledno postoje razni uticaji, razni interesi lobija, koji su čak i u Hrvatskoj moćni, a kamoli u zemljama koje o Crnoj Gori ne znaju ništa, koje nemaju direktne uvide. Morate imati u vidu da je Srbija vrlo vješta i posvećena propagandnim poslovima i da izdvajaju vrlo mnogo novca u lobiranje, mnogo novca u propagandu. Vučić je fanatik propagande. Mi smo u takvoj situaciji da se naš glas vrlo malo i rijetko čuje.

Prilikom nedavne zakletve crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je da će biti predsjednik svih građana Crne Gore. Očekujete li da bi mogao zaštiti crnogorsku komponentu od diskriminacije o kojoj govorite?

Volio bih da griješim i volio bih da me se demantuje za godinu dana, ali kod političara, osobito balkanskih političara, treba više gledati što rade negoli što govore. Milatović je prije godinu i po bio na sjednici kriznoga štaba u vrijeme belvederskih događaja, protesta u povodu intronacije mitropolita Joakinija, na kojem se odlučivalo kako silom represije crnogorske države razbiti te proteste. Prema svjedočenju onih koji su bili tamo, rekao je da ako treba poginuti deset Cetinjana, nije cijena koja se ne može platiti za jedan tako važan događaj. Znamo da je u ovom trenutku pročitao taj govor koji godi ušima zapadnih političara. E, sad, vidjećemo misli li to zaista ili je to rekao iz kalkulantskih razloga. Ono što misli opcija bliska njemu kad govori o pomirenju u Crnoj Gori jese da treba pomiriti Srbe i da treba Crnogorce – prema njihovu mišljenju to su neki iskvareni Srbi koji su se odrekli svojega identiteta – vratiti u srpsku maticu. Jer kad bi mislili drukčije, kad bi se zalagali za one vrijednosti koje predstavljaju autentičnu crnogorsku povijesnu, kulturnu, političku posebnost, prema njima bi se drukčije odnosili.

Bi li Evropska komisija, budući da je Crna Gora najviše odmakla u pregovorima o članstvu u EU, trebala novčano pomoći književnomu časopisu Ars, nezavisnoj udruzi književnika i crnogorskomu PEN-u, kako ih ideologija „srpskoga sveta“ ne bi ugasila?

Evropska unija nominalno počiva na ljudskim pravima i ta su prava unesena u sve dokumente. U Crnoj Gori je prije svega riječ o ljudskim pravima. Jedna nacionalna zajednica koja ima relativnu većinu u Crnoj Gori, koja je po posljednjem popisu imala 278 hiljada stanovnika, u ključnim je pitanjima neravnopravna i u tom pogledu očekujemo imati prava koliko imaju na primjer neke nacionalne manjine, neke ugrožene grupe, danas se skrbi primjerice o ugroženim pticama, životinjskim vrstama. Mislim da bi bio red povesti računa i o jednoj maloj evropskoj kulturi i naciji.

Je li trenutak, nakon Vašega upozorenja, da Međunarodni PEN centar iziđe s izjavom kojom bi evropsku i svjetsku javnost upozorio na jezičnu, kulturnu i nacionalnu diskriminaciju Crnogoraca u Crnoj Gori?

To očekujem. Na samoj konferenciji bilo je verbalnih reakcija na moj govor. Hrvatski PEN pokazao je jednu solidarnost, što očekujem od drugih nacionalnih PEN centara i Međunarodnoga PEN centra sa sjedištem u Londonu.

Komentari (1)

POŠALJI KOMENTAR