„Ako pokušavate da zamislite neku nevidljivu granicu koja dijeli ovaj svijet na Istok i Zapad, onda zamislite i to da ona prolazi kroz Crnu Goru. Naša zemlja je na pola puta do EU. Jednom svojom nogom je u EU, drugom nogom stoji na Istoku. Tu drugu nogu svim snagama drži Srpska pravoslavna crkva, koja je po mnogim izvještajima civilnoga sektora i obavještajnih struktura područnica Vladimira Putina“, kazao je prof. dr Vladimir Vojinović, na promociji sveske Fokalizatora koja je specijalno uređena za tu priliku, organizovanoj na Sajmu knjiga u Lajpcigu, prošle subote.
Promociju je moderirala dr Alida Bremer, prevoditeljica razgovora bila je dr Elvira Veselinović a urednik za dramu u Fokalizatoru Stefan Bošković i Vojinović su predstavili novu svesku časopisa za književnost i kulturu, koja je objavljena na njemačkom jeziku.
Fokalizator je na nastupio na štandu D304, u Hali 4 sajamskog kompleksa, a u neposrednoj blizini svoja izdanja izložili su i predstavnici članica Tradukija, kao i izdavačka kuća iz Bjelorusije, koja objavljuje knjige proganjanih autorki iz te zemlje.
Barbi, Denis, protesti…
Velike gužve ne samo u sajamskom kompleksu, već i u javnom prevozu (koji je tokom petka zbog sindikalnog štrajka prepolovio broj tramvajskih linija), učinio je ovogodišnje izdanje Sajma knjiga u Lajpcigu jednim od najglomaznijih. Tako je izdanje knjige ovogodišnje laureatkinje glavne nagrade u Lajpcigu, Barbi Marković, rasprodato istog dana kad je objavljena odluka žirija, dok je njen razgovor s novinarkom na centralnoj bini, odmah po proglašenju pobjednice, pratilo preko 500 prisutnih. Slično je interesovanje publike bilo i za nastup književnoga kritičara Denisa Šeka, od čije televizijske emisije zavise sudbine mnogih autorica i autora s njemačkoga govornog područja.
Program „Manga Comic Con“, namijenjen đeci i omladini, takođe su ispratile hiljade mladih, maskiranih u omiljene animirane likove ili likove iz bajki.
Nezapamćena masovnost, ali i delikatna politička situacija u svijetu, koja se po trgovima Lajpciga u sajamskim danima očitovala i palestinskim protestima protiv Izraela, bile su razlog za dosad neviđene mjere obezbjeđivanja manifestacije, ali i pojedinih značajnih izlagača i gostiju, kakav je bio i specijalni gost – predśednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer. Upravo je Štajnmajer obišao štand bjeloruskih autorica, koji je bio smješten odmah do Fokalizatorovog.
Inače, gosti na Fokalizatorovom štandu bili su brojni. Tako je Fokalizatorov gost bio i jedan od najznačajnijih autora iz BiH Aleksandar Hemon. Na štandu je bio i književnik Laslo Vegel, prevodilac Will Firth, književnik Edo Popović, slavista profesor Robert Hodel…
Fokalizator baštini vrijednosti koje i Zapad
Odgovarajući tokom promocije najnovije sveske Fokalizatora na pitanje Bremer o koncepciji i orijentaciji časopisa, te na njen komentar da je Fokalizator glasilo koje je među prvima u svijetu dalo podršku ukrajinskim koleginicama i kolegama s tematom posvećenom ukrajinskoj književnosti, neposredno nakon početka okupacije, Vojinović je kazao da „ludilo koje je krenulo da se širi po svijetu, a koje je inicijalno krenulo iz Ukrajine, mi ośećamo na svojoj koži, u naravno manjem obimu“.
„Njemačke diplomate i predstavnici njemačkih vlasti često su u Crnoj Gori i pokušavaju da umire tenzije koje vide. A to je atmosfera koja je vrlo slična onoj u BiH ili na Kosovu. U kulturi situacija nije drugačija. Imate izdavače koji se svim silama drže za desnu nogu, i one izdavače koji se svim silama trude da završe na Zapadu. Valjda je na osnovu ove naše priče jasno da Fokalizator baštini vrijednosti koje baštini i Zapad. Mi kao autorke i autori nijesmo zadovoljni svojim statusom u svojoj kulturi, a jedan od najsvježijih primjera toga statusa je slučaj našega kolege Andreja Nikolaidisa, čija je lutka spaljena na jednom karnevalu u gradu koji se zove Herceg Novi, a koji je na obali Jadranskoga mora. A spaljena je zato što čovjek otvoreno i slobodno piše o svemu što se događa u Crnoj Gori. I čujte još ovo, svi ljudi koji su danas u Fokalizatoru, bili su 2004, 2005. i 2006. godine skupa kada smo izglasali nezavisnost Crne Gore. I time smo jasno poručili da želimo sa vama da budemo u zajednici. Danas se borimo tako što vodimo male ratove, ali pišući dobre knjige i organizujući se, onako kako smo se organizovali na festivalu savremene književnosti ‘Bookiranje’. A to su prepoznali naši zapadni partneri, pa su o našoj internacionalnosti posvjedočili ambasadorka SAD, ambasador Ukrajine, ambasador BiH…“ – kazao je Vojinović.
Za crnogorsku književnost presudni prevodioci
„Mi smo jedna mala ekipa, iz male zemlje, koja pokušava da izazove pažnju ljubitelja književnosti u vašoj zemlji. Jako nam je drago da možemo u njemačkoj kulturi da pokažemo šta radimo, kako radimo i koje su naše intencije. To, naravno, ne bi bilo moguće bez osoba kakve su Alida i Elvira. A ja vas moram podśetiti na jednu ulogu koju je Alida odigrala na vrlo profesionalan način. Budući da je bila voditeljica programa u okviru mreže Traduki, koja je naglašeno promovisala jugoistočne književnosti. Naš dolazak u Lajpcig zapravo je posljedica saradnje s Alidom, bolje reći učili smo od Alide kako se to radi. Ali, da ostavimo subjektivnosti i lične odnose po strani – radimo jako važne poslove. I o tome svjedoči i ovo vaše prisustvo, kao i prisustvo prevodioca Willa Firtha, koji je jedan od najznačajnijih prevodilaca savremene crnogorske književnosti, a zahvaljujući čijem prijevodu je roman Andreja Nikolaidisa dobio nagradu Britanskog PEN centra. Dakle, svjesni smo toga da naša književnost, ukoliko se ne prevodi, ne može izići iz okvira regiona. A budući da smatramo njemačku kulturu velikom kulturom, koja je u dobroj mjeri uticala na kulturu naše zemlje, smatramo posve prirodnim to što Fokalizator nastoji da tu promoviše svoje autorke i autore, pa smo u vezi s tim pripremili poklon svesku koja je u cjelosti prevedena na njemački jezik, za šta su prije svega zaslužne Elvira i Alida. Tako želimo da vam pokažemo da imamo odlične autorke i autore. Ponavljam, cilj nam je da se naše knjige nađu na njemačkom tržištu. Smatramo da to knjige prije svega zaslužuju svojim estetskim dometima.“
Knjiga na njemačkom ključni momenat
Bošković je govorio o svojim stvaralačkim preokupacijama, ali i o iskustvu koje mu je donio prijevod romana „Ministar“ na njemački jezik.
„Moj prvi prijevod na njemački jezik je bio prijevod romana ‘Ministar’. Taj prijevod Elvire Veselinović je možda i najznačajnija stvar u mojoj karijeri, što se tiče književnosti. Jednako značajan kao nagrade koje sam dobio. Nevjerovatna je bila percepcija publike i njihove reakcije baš u ovom gradu prije dvije godine. Od tad je sve krenulo. Objavljeno je dosta kritika, a emitovan priličan broj potkasta na tu temu. A tema je ministar kulture Crne Gore i njegovih devet dana života, nakon jedne nesreće koja se desila. To je neka vrsta trećeg čina u životu ministra kulture, koji pokušava da dovede u red privatni i javni život, a koji se zapravo raspadaju. Pošto se bavim i pozorištem i filmom, nekako mi se čini da se ta dva medija uvijek prepliću, ali ja generalno volim da pišem samo treće činove, jer se u njima sve razrješava. To je vrh rakete, koji mene u tom cijelom svijetu interesuje“, rekao je Bošković, odgovarajući na pitanja Alide Bremer.
Pripovijedanje je određivalo Crnogorke i Crnogorce
Bošković je govorio i o uticaju crnogorske tradicije na savremeno stvaralaštvo.
„Naravno da smo iz usmenog pripovijedanja u Crnoj Gori svi nastali, kod nas su u svakoj kući svi su oduvijek pripovijedali. I moja baba i đed su tako pričali, pa sam i ja vjerovatno zbog toga završio u književnosti, na jedan iracionalan način.“
Bošković je, ipak, akcentovao autorsku individualnost, dajući prednost formalnom uobličenju nad sadržinom djela.
„Za mene je jako bitno da pronađem svijet kojim se bavim u knjizi. I ugao gledanja – mjera u kojoj se moj pogled razlikuje od svijeta Andreja Nikolaidisa, ili recimo Tomasa Mana… Što se tiče crnogorske književnosti, za nju je specifično to što je autentična, ali je zanimljivo da su svi ti vodeći autori i autorke kod bas su potpuno različiti, kao da se radi o piscima iz potpuno drugih sredina. I inače, smatram da svi mi pripadamo jednoj većoj kulturnoj sceni, a to se vidi kroz festivale koji se odvijaju u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu… Stiče se utisak da se konstantno nas tridesetak iz raznih sredina srijeće na tim mjestima, i da pričamo o sličnim stvarima.“
U Crnoj Gori žive vrijedni ljudi
„Želim da vas pozovem u Crnu Goru. Progooglajte malo, viđećete da je to jako lijepa zemlja, zemlja velikih suprotnosti. Ne samo s onom granicom koja dijeli Istok i Zapad. Ako dođete u julu, vi prije podne možete da se kupate u Jadranskom moru, a u drugom dijelu dana da planinarite po snježnim vrhovima. Naša zemlja, budući da je tako lijepa, često je na meti okupatora, kriminalaca, tajkuna… Kao svi snažni momci koji bacaju oko na lijepu đevojku, svi žele parče nje. Ali ta je đevojka odolijevala stotinama godina, pa ćemo prevazići i ovo što nas sad potresa. I imajte na umu ovo – kad čujete da se Crna Gora pominje u vašim medijima po nekom ne baš lijepom događaju, da tamo žive i rade izuzetno vrijedni ljudi kao što je Stefan Bošković, Andrej Nikolaidis, Ognjen Spahić…“, kazao je Vojinović.
Ko čini Fokalizator
Osvrćući se na komentar Alide Bremer o kvalitetu redakcije Fokalizatora, Vojinović je saopštio da su neka imena iz redakcije poznata njemačkoj publici.
„U redakciji je, recimo, donedavno bio Dževad Karahasan. Alida je urednica za hrvatsku i njemačku književnost i jezik. Kad su u pitanju crnogorski članovi redakcije, rekao bih da okupljamo ponajbolje. Tu su Andrej Nikolaidis, Ognjen Spahić, Tijana Rakočević, a veoma važnu ulogu ima i gospodin koji tu s nama. Stefan Bošković uređuje rubriku za dramu, a svojim scenarijima po kojima se snimaju filmovi i dramskim tekstovima po kojima se igraju predstave, puni sale desetinama hiljada gledalaca. Fokalizator bez tih ljudi ne postoji i oni su, sportskim riječima saopšteno, dream team…“
Fokalizator podržao i SpLiteru
Fokalizator je omogućio i svojim partnerima iz Hrvatske, članicama i članovima Udruge SpLitera, da svoja izdanja izlože na štandu. U okviru sajamskih promocija, Alida Bremer, Edi Matić i Stjepanka Paranjković predstavili su zajednički mediteranski projekat, čiji je značaj prepoznao Fokalizator, a na toj promociji bilo je riječi i o najnovijem Matićevom romanu koji je takođe preveden na njemački jezik.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR