Promocija monografije grupe autora “Istorija crnogorske kulture”, izdanja koje svjedoči o bogatstvu kulturne baštine Crne Gore i donosi sveobuhvatan prikaz kulturnog razvoja naše države, održana je danas u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, saopšteno je iz Prijestonice.
"Ova kolektivna monografija, djelo uglednih autora iz različitih oblasti, predstavlja prvi pokušaj da se crnogorska kultura sagleda i predstavi cjelovito, interdisciplinarno i u kontinuitetu.
Govoreći na promociji, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković je kazao da narodi koji izgube svoju kulturu, gube i sami sebe, te da Crna Gora, uprkos brojnim osporavanjima kroz vjekove, nikada nije poznavala takvu tišinu pred istorijom, jer je njen odgovor uvijek bio u odbrani svog jezika, u pisanju, u pamćenju i u stvaranju", navodi se u saopštenju.
“Upravo danas svjedočimo promociji jednog izuzetnog djela koje se usuđuje da obuhvati, objedini i progovori o kulturi jednog malog, ali nepokorenog naroda, koji je stajao uspravno i stvarao kulturu pod sjenkom sablji i pušaka, ali nikada u sjenci tuđe volje. Zato kolektivna monografija „Istorija crnogorske kulture“ ima višestruki značaj, jer svjedoči o kontinuitetu duha koji se nije dao izbrisati i koji se, uprkos svim pokušajima negacije i potiranja, razvijao, opstajao i koji se danas iznova potvrđuje kroz ovo kapitalno izdanje”, kazao je Đurašković.
On je poručio da braniti crnogorsku kulturu ne znači samo braniti književnost, muziku ili likovnu umjetnost, već znači braniti pravo da budemo svoji, da govorimo svojim jezikom, mislimo svojom glavom i pišemo vlastitim rukopisom istoriju koju, kako je naveo, više niko neće moći prekrajati.
Direktorica Centra za kulturu Prijestonice Cetinje Jelena Milošević je kazala da ova monografija predstavlja jedno od najvažnijih izdanja u savremenoj crnogorskoj nauci i kulturi.
„Radi se o voluminoznom i temeljitom izdanju, koje je rezultat predanog rada grupe uglednih autora, a koje nas vodi kroz sve ključne etape kulturnog razvoja Crne Gore - od praistorijske Crvene Stijene pa sve do obnove nezavisnosti 2006. godine. U ovom djelu objedinjene su najvažnije teme, artefakti, procesi, epohe, pojave i ličnosti koje su oblikovale kulturni identitet naše države, predstavljajući tako ne samo zbir znanja, već i trajni spomenik crnogorskoj kulturnoj samosvojnosti“, kazala je Milošević.
Ova knjiga predstavlja ne samo odgovor na to što crnogorska kultura jeste, nego i odgovor onima koji tu kulturu negiraju, poručila je doc. dr Jelena Šušanj.
„Knjiga Istorija crnogorske kulture predstavija i jedinstvenu poruku - da se kulturni identitet ne čuva samo u arhivima i u tradiciji, već i kroz istraživanje, obrazovanje i razoj novih zanja. Ova je knjiga postament, a mene unaprijed raduje ideja o narednim izdanjima, o tome kako će se ona dalje nadograđivati i razrađivati, kako će se interpretirati teme kojih u ovome izdanju nema, poput etnomuzikologije, segmenta etnologije vezanog za materijalnu baštinu, ali i možda neki savremeniji kulturni i kulturnoidentitetski elementi. Ovo je početak, odličan početak, ali i motivacija za dalji rad i razvoj“, istakla je ona.
Istorija kulture je mnogo više od naslova, istakao je istoričar Boban Batrićević, bio je to jedan, kako ga je nazvao, ambiciozan projekat.
„Pošli smo iz perspektive da država Crna Gora i njena teritorija, u današnjim granicama, kroz istoriju tvore nešto što se zove crnogorska kultura. Mi smo zaista napravili jedan ambiciozan plan da pokušamo sve segmente judskoga duha, koji su na ovoj teritoriji bitisali od Crvene stijene pa neđe do obnove državnosti 2006. da pomenemo“, objasnio je Batrićević.
Predstavivši strukturu knjige, urednik Monografije Petar Glendža posebno se zahvalio ïzdavačima Prijestonici Cetinje, Fakultetu za crnogorski jezik j književnost i Centru za kulturu.
„Oni ovako udruženi šalju jednu snažnu i važnu poruku: Ima ko i na dostojan način da obilježi Dan državnosti Crne Gore“, poručio je Glendža.
Monografija obuhvata tekstove “Istorija Crne Gore od najstarijih vremena do 1918. godine” autora Vukote Vukotića, “Crna Gora od gubitka do obnove državne nezavisnosti 1918–2006. godine” Bobana Batrićevića, “Likovna umjetnost i arhitektura” Aleksandra Čilikova i Jakova Markovića, “Jezik” Adnana Čirgića, “Književnost” Aleksandra Radomana, “Tradicijska vjerovanja” Adnana Čirgića, “Štamparstvo” Petra Glendže, “Prosvjeta i školstvo” Radovana Damjanovića, “Bibliotečka djelatnost” Milenije Vračar, “Arhivska djelatnost” Srđana Pejovića, “Muzejska djelatnost” Petra Lekića, “Muzička umjetnost” Ivana Vukčevića, “Pop i rok muzika” Željka Milovića i “Pozorište i film” Vaska Raičevića.
Povod za promociju je Dan državnosti Crne Gore, a izdavači su Prijestonica Cetinje, Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Centar za kulturu Prijestonice Cetinje, zaključuju u saopštenju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR