U čast obilježavanja 13. jula Dana državnosti Crne Gore u Crnogorskom kulturnom centru u Lovćencu 12. jula je otvorena izložba Matice crnogorske: „13. jul – Dani prkosa i ponosa“, a dan kasnije i u Crnogorskom omladinskom domu u Kuli, navodi se u saopštenju Matice crnogorske.
Kako je predočeno u saopštenju, izložbe je otvorio povjerenik Matice crnogorske za Republiku Srbiju dr Radonja Dubljević, koji je podsjetio prisutne na najčuveniju virpazarsku zoru.
"Masovni ustanak okupatoru je poslao poruku da sloboda nema cijenu, a na unutrašnjem planu da se povela borba i za uspostavljanje pravednog i solidarnog društva, obnovu nasilno prekinutog državnog bića i odbranu ugroženog nacionalnog identiteta", rekao je Dubljević.
On je podsjetio i na vezu sa 13. julom 1878. godine kada je nezavisnost Crne Gore priznata na Berlinskom kongresu.
"Nezavisnost herojske Crne Gore, koja, kako izgovori Gospodar Nikola I, iz vojničkog logora prelazi u moderno građansko društvo. Slobodna i ponosna Crna Gora, stiješnjena među planinama, oglednuta u plavetnilu mora, 26. je članica svjetske zajednice. Podatak za ponos. Trinaesti jul svojim drugim magistralnim krakom stremi u budućnost: Crna Gora postaje konstitutivni činilac jugoslovenske federacije, sa svim elementima državnosti, da bi puni državni kapacitet i međunarodno priznanje obnovila na referendumu 2006", istakao je Dubljević.
Na otvaranju izložbe u Lovćencu govorio je i publicista i istraživač Nenad Stevović. U programu je učestvovala i recitatorka Dunja Milović koja je govorila stihove savremenih crnogorskih pjesnika.
U Kuli je, u novom prostoru Udruženja Crnogoraca Kule, na mjestu starog Omladinskog doma, publika mogla da pogleda i dokumentarni film „Trinaestojulski ustanak“ iz 1951. godine koji je rađen u produkciji „Lovćen filma“.
Radonja Dubljević je istakao da izložba Matice crnogorske podsjeća na crnogorsku žrtvu u borbi za slobodu.
"Ideal slobode nadjačao je i sam život. Nošeni takvim idealom crnogorski heroji i heroine ustaše prvi i zadiviše tadašnju Evropu. Njih 30.000 boraca u prvim danima ustanka oslobodiše nekoliko gradova. O tome izvijestiše evropske radio stanice, objavi štampa, a lik crnogorske ljepotice ukrasi letke i proglase evropskih antifašista.
Crna Gora dala je 257 narodnih heroja. Među njima je i Ljubo Čupić, s anđeoskim osmijehom. Posebno mjesto u njenoj borbi protiv fašizma pripada ženama, koje, ispred streljačkog stroja, zadiviše ponosom i prkosom, skočiše u vatru da sačuvaju svoju i opštu čast, kojima odsjekoše kosu, ali ne oduzeše ljepotu", poručio je Dubljević i istakao da je 13. jul jedan od temelja slavne crnogorske istorije.
"Nek na njegovim vrijednostima nastavi da traje moderna Crna Gora. Usvojimo ih, dragocjene su. Slike sa ove izložbe to potvrđuju", naveo je Dubljević.
Na otvaranju izložbe „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ u Kuli govorio je i predsjednik Udruženja Crnogoraca Kule Slobodan Balandžić, a program su uveličali mladi: Vukašin Šarović na harmonici, a Kristina Balandžić i Lola Krstajić su recitovale rodoljubivu poeziju.
Svečanostima u Lovćencu i Kuli prisustvovali su ambasador Crne Gore u Srbiji Nebojša Đoković i konzulka Nevenka Ćirović, istaknuto je u saopštenju.
Izložbu čine 22 ilustrovana panoa sa fotografijama i dokumentima iz perioda pripreme ustanka i događanja nakon toga i predstavlja značajan doprinos njegovanju kulture sjećanja. Autori izložbe su Jadranka Selhanović, Ivan Ivanović, Danilo Ivezić i Adnan Prekić koji je i autor teksta za katalog, dok je dizajn djelo Suzane Pajović, naveli su iz Matice.
Izložbe koje će zainteresovana publika moći da pogleda do 31. jula, Matica crnogorska je organizovala u saradnji sa Udruženjem Crnogoraca Srbije „Krstaš“ iz Lovćenca i Udruženjem Crnogoraca Opštine Kula. U ime te dvije organizacije Radonja Dubljević i Nenad Stevović su položili cvijeće na Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora 1941–1945. godine u centru Lovćenca, zaključeno je u saopštenju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR