Nakon Kotora, Bara i Podgorice, izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ svečano je otvorena sinoć u Herceg Novom. Otvarenje je upriličio predsjednik Matice crnogorske, Ivan Jovović, koji je na početku odao počast Milevi Pejaković-Vujošević, nedavno preminuloj predsjednici kotorskog Ogranka Matice crnogorske i jednoj od autorki teksta kataloga.
– To je veliki gubitak ne samo za Maticu crnogorsku, već i za crnogorsku kulturu, imajući u vidu njen intelektualni i radni angažman, naročito doprinos kao dugogodišnje direktorice Pomorskog muzeja u Kotoru. Iskreno posvećena zaštiti i prezentaciji kulturne baštine Crne Gore, svoju profesionalnu djelatnost okončala je projektom „Kult Blažene Ozane Kotorke“, koji je smatrala neophodnim dijelom naše kolektivne memorije – istakao je Jovović.
Prema njegovim riječima, izložba predstavlja projektni zadatak Matice crnogorske, osmišljen s ciljem da tokove srednjovjekovne sakralne baštine Crne Gore, u kojima Kult Blažene Ozane Kotorke zauzima posebno mjesto, učini dostupnim široj i stručnoj javnosti, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.
– Na postavci su akumulirane memorije na Blaženu Ozanu Kotorku, nastale tokom stoljeća u istorijskim spisima, književnim djelima, likovnoj i muzičkoj umjetnosti, uključujući fotografije sa ceremonije poblaženja iz 1930. godine. Izložba, uz prateći katalog, predstavlja presjek društvenog života srednjovjekovnog Kotora i obuhvata najvažnije sastavnice Kulta Blažene Ozane Kotorke – dodao je Jovović.
On je podsjetio da je Blažena Ozana, uz Svetog Tripuna, patrona Kotora i Kotorske biskupije, bila duhovni simbol grada i regije još prije zvanične beatifikacije 1927. godine. – Njen kult bio je prisutan i duž Dalmacije, kao i u rodnoj Crnoj Gori, u Lješanskoj nahiji, selu Relezi, gdje su je pravoslavni nazivali „Svetom Odivom“ – naveo je Jovović.
Katarina Kosić, poznata u crkvenim dokumentima, a u narodnom predanju kao Jovana Đujović, kao mlada crnogorska pastirica došla je u slobodni Kotor, gdje se smjestila u poznatu plemićku porodicu Buća i stekla prva znanja o katoličkoj vjeri. Kasnije je postala monahinja dominikanskog reda, provodeći život u pokori i strogom postu.
– Savremenici su zabilježili da su od Blažene Ozane tražili savjet, utjehu i preporuku kako kotorski biskupi, tako i predstavnici civilne vlasti i obični građani. Među njenim djelima ostalo je zapisano i proročko prikazanje prilikom opsade Kotora od strane osmanske vojske 1539. godine, kada je hrabrila sugrađane riječima: „Borite se hrabro, budite uvjereni da će grad biti spasen“ – rekao je Jovović.
Istoričarka umjetnosti i koautorka kataloga, Radojka Abramović, osvrnula se na ključne momente iz života Blažene Ozane:
– Poput ptice, Blažena Ozana preletjela je beskrajno kameno more, vrhove Prokletija i vodu Skadarskog jezera, a svoja duhovna krila spustila u srednjovjekovni Kotor. Njena milost traje i poslije tjelesne smrti. Poštovanje prema njoj najbolje ćemo izraziti naslijeđujući ljubav prema Bogu i bližnjima. Ona je putokaz kako razvijati ljubav i smisao žrtve, što je preduslov vječnog spasenja – istakla je Abramović.
U muzičkom dijelu programa nastupili su klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović.
Izložbu „Kult Blažene Ozane Kotorke“ zainteresovani mogu posjetiti do kraja decembra, navodi se u saopštenju Matice crnogorske.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR