Predsjednik Crne Gore na svečanosti povodom 140 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Italijom a koja se održava na Cetinju, poručio je da je tokom prošle godine ta zemlja bila najveći strani investitor u Crnoj Gori, te da je u proteklih 13 godina od obnove državnosti, saradnja dvije zemlje dobila snažan zamah.
"Ovaj događaj, i Dan Republike Italije obilježavamo u zgradi bivšeg italijanskog poslanstva na Cetinju, u kojem je danas smještena Nacionalna biblioteke Crne Gore “Đurđe Crnojević”. Početkom XX vijeka italijansko predstavništvo je bilo u hotelu Grand. Jedan od najznačajnijih italijanskih investitora u to vrijeme u Crnoj Gori Pjero Foskari poslao je u Rim razglednicu sa slikom austrougarskog poslanstva čuvenom balkanologu Antoniu Baldaćiju, koji je Crnu Goru nazivao „vratima Balkana“, i ispod napisao: „A gdje je naše?“ Ubrzo nakon toga, u proljeće 1905. postavljen je kamen temeljac za ovu zgradu, koja će, kako je pisalo u ondašnjoj štampi „...na ulazu u prijestonicu zadičiti ovaj kraj Cetinja”.
Inače, Crna Gora i Italija su imale političke kontakte i bliskost u oslobodilačkim nacionalnim težnjama još u srednjem vijeku. Na prostoru današnje Italije, koja je izvorište jedne od najvećih kultura i civilizacija u svijetu, školovani su mnogi istoriografi, štampari, slikari, pisci rođeni u Crnoj Gori. Kao što su se i ovdje mnogi formirali pod uticajem velikog nasljeđa italijanske kulture, koja je imala posebno značenje i za Njegoša. On je više puta posjećivao Italiju, i bio impresioniran njenim kulturnim znamenitostima", naveo je on.
Stvaranje italijanske države 1861. godine, kako kaže, dočekano je u Crnoj Gori sa oduševljenjem jer je to bio i njen državni san kojem je težila.
"Crnogorski knjaz Nikola napisao je pjesmu u čast pobjede Pijemonta kod Solferina 1859, izražavajući radost što na Apeninskom poluostrvu pobjeđuje nacionalna ideja.
Nakon što je na Berlinskom kongresu 1878. godine zvanično potvrđena nezavisnost Crne Gore, diplomatski odnosi sa Italijom uspostavljeni su u maju 1879. Prvi italijanski otpravnik poslova bio je Ćezare Durando. Od tada počinje saradnja u mnogim oblastima. Crna Gora je u Italiju slala veliki broj stipendista, posebno u vojne škole. Oni su kasnije zauzimali najvažnije položaje u vojsci i u državi, poput Janka Vukotića, Mitra Martinovića i drugih. Unapređenju naših veza značajno su doprinosili i počasni konzulati u Rimu, Napulju, Bariju, Brindiziju, Veneciji, Trstu...
Pravi procvat sve intenzivnijih političkih, kulturnih i ekonomskih odnosa nastupio je poslije udaje crnogorske princeze Jelene Petrović Njegoš za italijanskog prestolonasljednika Viktora Emanuela III, koji je 1900-te postao kralj Italije. Kraljica Jelena je podigla most neprekinutog prijateljstva između naša dva naroda, čije je temelje učvrstila svojom mudrošću, plemenitošću i dobrotom, i tako sebi obezbijedila trajno mjesto u dugoj i slavnoj istoriji i Crne Gore i Italije", kazao je Đukanović.
To vrijeme, dodaje, ostaće upamćeno po prodoru italijanskog kapitala u Crnu Goru.
"Okupljeni oko venecijanske finansijske grupe, na čijem čelu su se nalazili Pjero Foskari i Đuzepe Volpi, italijanski preduzetnici, uz veliku političku i finansijsku podršku italijanske Vlade, osnovali su u Crnoj Gori više kapitalnih preduzeća, među kojima i fabriku duvana u Podgorici. Formirali su i parabrodarsko društvo, a kasnije 1906. godine i akcionarsko Barsko društvo, koje je izgradilo prvu crnogorsku željeznicu od Bara do Virpazara 1908. godine i modernu luku u Baru 1909. Na Skadarskom jezeru uspostavljen je plovidbeni sistem koji je povezivao nekoliko crnogorskih varošica sa Skadrom. Ti projekti su pomogli i izgradnju kapaciteta Crne Gore da ostvari suverenitet nad svojim lučkim prostorom. Volpi je imao velike ideje za razvoj Crne Gore, vidjevši ovaj prostor kao saobraćajnicu koja bi povezala jug Rusije sa Francuskom, preko Jadrana i Balkana. No, ovi su planovi zaustavljeni ratovima i gubitkom crnogorske nezavisnosti.
Posljednji italijanski diplomata akreditovan pri crnogorskom Dvoru, od 1918. do 1921. u Neju kod Pariza, bio je markiz Paolo de Montanjari.
Ovih dana navršava se 115 godina od puštanja u rad prve radiotelegrafske stanice na Balkanu 1904. postavljene na brdu Volujica kod Bara, na osnovu ugovora crnogorske Vlade i italijanskog naučnika i nobelovca Guljelma Markonija, koji je prisustvovao tom događaju, kao i crnogorski vladar knjaz Nikola", ističe Predsjednik.
Italija je, navodi, imala posebno važnu ulogu i u najtežim trenucima za crnogorsku državu neposredno nakon Prvog svjetskog rata, tokom kojeg je kao saveznička zemlja pružala materijalnu pomoć Crnoj Gori i primala migrante.
"Preko Italije su ovdje dolazili i crnogorski dobrovoljci. Ona je pomagala i vladarsku porodicu i crnogorsku emigrantsku vladu u naporima da očuvaju državnu nezavisnost. Kada je Crna Gora već bila nasilno ukinuta kao država, u Italiji je formirana 1919. godine i Crnogorska vojska. U Gaeti i Formi bilo je više od 1500 crnogorskih vojnika i oficira.
Prilika je da pomenemo i znamenite događaje iz zajedničke istorije koji se odnose na Drugi svjetski rat. Slavna italijanska divizija „Garibaldi“ formirana u Pljevljima 2. decembra 1943. godine, zauzima dostojanstveno mjesto u mozaiku crnogorskog antifašizma i Narodnooslobodilačke borbe jugoslovenskih naroda. Legendarni italijanski predsjednik Sandro Pertini posjetio je Crnu Goru povodom 40-godišnjice njenog formiranja i položio vijenac na spomenik u Pljevljima.
Susjedna Italija je prije drugih anticipirala procese u Crnoj Gori krajem prošlog i početkom ovog vijeka. Diplomatsko - konzularnu kancelariju otvorila je 1997, gotovo deceniju prije referenduma o nezavisnosti. Diplomatski odnosi između naših zemalja ponovo su uspostavljeni 14. juna 2006, a uskoro su otvorene ambasade u Podgorici i u Rimu", kaže on.
U proteklih 13 godina od obnove državnosti, naša saradnja dobila je, ističe, novi snažan zamah.
"Italija je jedna od ključnih zemalja u Evropi i svijetu koja bezrezervno podržava evropski i evroatlantski put Crne Gore i regiona. O čvrstini našeg prijateljstva i savremenih veza svjedoči projekat podmorskog elektroenergetskog kabla koji realizuje italijanska državna kompanija Terna, kao simbolički pandan uspostavljanju radiotelegrafske veze između Crne Gore i Italije početkom prošlog vijeka. Kao nekada, i danas je Italija ne samo pouzdan susjed i prijatelj, već i jedan od ključnih ekonomskih partnera.
Tokom prošle godine sa 116 uloženih miliona eura bila je najveći strani investitor u Crnoj Gori. Dvije godine nakon prijema Crne Gore u NATO italijanske investicije su udvostručene u odnosu na isti period prije učlanjenja, a u poslednjih 13 godina, iznosile su blizu 850 miliona eura. Gotovo da nema oblasti u kojoj se danas Crna Gora i Italija ne mogu pohvaliti sadržajnim vezama. Intenzivan politički dijalog, saradnja u oblasti odbrane, unutrašnjih poslova, pravosuđa, turizma, kulture, spoljnotrgovinska razmjena koja u kontinuitetu bilježi rast, daju nam za pravo da sa optimizmom gledamo na budućnost naših odnosa", kaže predsjednik Crne Gore.
Jedan od najznačajnijih segmenata naše saradnje i zaloga izvjesne budućnosti su, ističe, i stotine naših studenata koji se školuju na italijanskim univerzitetima.
"Želim da odam priznanje ambasadi Italije koja je u okviru jubileja organizovala izložbu o fragmentima italijanske štampe o Crnoj Gori nakon Berlinskog kongresa, a od juče i izložbu Alfreda Pirija u Dvorcu Petrovića u Podgorici. Italija kao naša saveznica u okviru NATO, zajedno s Grčkom, predvodi misiju Alijanse koja čuva i nadgleda crnogorsko nebo, doprinoseći i na taj način našoj bezbjednosti i zajedničkoj odbrani NATO.
Država Crna Gora, koja je lider u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ima jasnu stratešku viziju o pripadnosti evropskim civilizacijskim vrijednostima i porodici evropskih naroda i država. U tom procesu uloga Italije, našeg susjeda i prijatelja je nezamjenjiva.
Na kraju najsrdačnije čestitam prijateljskoj Italiji Dan Republike, sa željom da nastavi putem stabilnog razvoja, kao jedna od ključnih evropskih zemalja koja će davati pečat oblikovanju naše zajedničke evropske budućnosti", zaključio je Đukanović.
Ambasador Italije Luka Celiloli saopštio je da je ponosan na saradnju Crne Gore i Italije.
"Danas obilježavamo još jednu svečanu godišnjicu, 20. maja 1879. prvi diplomatski predstavnik Italije Ćezare Durando, predao je na Cetinju akreditivna pisma Nikoli Petroviću, knjazu Crne Gore. Gospodine predsjedniče velika mi je čast što ste večeras na Cetinju sa nama na proslavi 140. godišnjice događaja koji je obilježio uspostavljanje uspostavljanje diplomatskih odnosa dvije zemlje. Italijansko prijateljstvo nakon podrške pristupanja Atlanskom savezu danas uključuje i podršku EU perspektivi Crne Gore, regionalnog kandidata koji je daleko najnapredniji u pregovaračkom procesu za pristupanje", rekao je Celioli.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR