MVP razriješilo dužnosti Dražena Miličkovića, konzula Crne Gore u Sremskim Karlovcima

U petak, 4. juna, konzul žeran u Sremskim Karlovcima Dražen Miličković, dugogodišnji šef kabineta i generalni sekretar bivšeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, pisanim obavještenjem Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore o razrješenju sa dužnosti obavezan je da se do 10. jula vrati u Crnu Goru, kada mu se i formalno završava angažovanje u Republici Srbiji - saznaje Antena M.

Miličković je bio raspoređen na poziciju konzula žerana (otpravnik poslova), u očekivanju egzekvature za mjesto generalnog konzula – dužnosti na koju ga je predložila prethodna Vlada Crne Gore.

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je 17. juna 2020. Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije uputilo zahtjev za egzekvaturu – u konzularnim poslovima ekvivalent diplomatskom agremanu, na što zemlja prijema do danas nije odgovorila, pa je Miličković sa pozicije konzula žerana obavljao osnovne konzularne djelatnosti, bez mogućnosti da u punom kapacitetu zastupa interese svoje države i crnogorske dijaspore. Diplomatska praksa predviđa da se nakon toliko vremena izostanka egzekvature ili agremana može preispitati predloženo diplomatsko rješenje, i to nije sporno. Ono što svakako zbunjuje i na što je moglo i moralo biti izvjesne reakcije iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore je interesovanje: šta je opredijelilo Republiku Srbiju da zatvori vrata pred diplomatom koji je obavljao visoke dužnosti u državnoj administraciji Crne Gore i sa pozicije podsekretara Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore bio predložen za funkciju generalnog konzula u Republici Srbiji?

Nagoviještena podjela diplomatsko-konzularnih funkcija biće svakako odgovor na ovu dilemu, jer je sasvim sigurno da će kadrovi po ukusu Srpskog sveta, ili neki drugi nikčevići, u kratkom roku biti prihvaćeni u Republici Srbiji sa svim diplomatskim počastima. Nema sumnje da, tada, ni razni carevići i druge državne delegacije neće zaobilaziti naša diplomatsko-konzularna predstavništva u društvu svojih domaćina.

To što je u Republici Srbiji prije trideset godina crnogorska nacionalna zajednica brojala 140 000 građana, a danas ih ima svega 38 000 koji se u nacionalnom smislu izjašnjavaju kao Crnogorci, vjerujemo da njih ne zabrinjava, ali bi trebalo da zebrine one koji bi ubrzo mogli postati manjina i u sopstvenoj državi. Kada se konačno otrijeznimo, moglo bi biti kasno.