Kovač saopštio ko su članovi radnog tima za pregovore sa SPC

Ministarka evropskih poslova i potpredsjednica Vlade Jovana Marović odgovarala je  u Skupštini na pitanja poslanika. Juče su na pitanja poslanika odgovarali premijer Dritan Abazović i ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić.

Odgovarajući na pitanje poslanika DF-a Dejana Đurovića zašto su uvedene sankcije Rusiji uz komentar “da nam nije ništa trebalo da se zamjeramo velikim silama”, ministarka Marović je kazala da je uvođenja sankcija Rusiji potpuno u skladu sa mjerama EU.

"Rusija je nesporno izvršila agresiju na Ukrajinu", dodala je Marović.

Đurović je kazao da se postavlja pitanje da li se Crna Gora, sa aspekta međunarodnog prava, pridružila nelegalnim sankcijama.

Đurović licemjernim ocjenjuje to što od, kao navodi, 20 najvećih uvoznika energenata u prvih stotinu dana rata u Ukrajini 14  pripadaju NATO-u.

Ministarka Marović navodi da se Crna Gora pridružila sankcijama jer je to njena obaveza i dijeli evropske vrijednosti.

"Vi bi ste teško objasnili to što govorite građanima Crne Gore, vidjeli ste koliku i kakvu su solidarnost pokazali prema građanima Ukrajine", kazala je Marović Đuroviću.

“Šta Vlada radi kako bi ubrzala integracioni proces” bilo je pitanj DPS-ovog Andrije Nikolića.  Ministarka Marović je kazala da sa vše optimizma možemo čekati zaključke Evropskog Savjeta. Takođe navodi da žele da ojačaju i rekonstruišu pregovaračku struktruru.

“Želimo da iskoristimo naučene lekcije. Pregovaračka struktura ne može biti više tako glomazna i mora biti efikanija”, navodi Marović.

Nikolić kaže da se nalazimo u presudnom momentu za EU integracije.

"Samit EU nije dao konkretne rezultate, jer u regionu se nije još dogodila kvalitetna društvena transformacija. U Crnoj Gori izglasavanje manjinske Vlade predstavlja korak ka kompromisu, popravllja se demokratski imidž Crne Gore. Mi smo podržali manjinsku Vladu da bi deblokirali pregovarački proces", navodi Nikolić.

Poslanik Fronta Jovan Vučurović, prije nego je pstavio pitanje, čestitao je Vidovdan i kazao da je “Crna Gora bila i ostaće čuvar Kosovskog zavjeta".  

Ministarka Marović kazala je, odgovarajući na pitanje Vučurovića,  da ne očekuje da će Hrvatska otvarati bilo kakva bilateralna pitanja i da neće bti kočničar Crne Gore nap utu integracija.

Poslanik Jovan Vučurović pitao je ministarku Marović kako komentariše  “stav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sadržan u dokumentu koji nosi nazvi “Prilozi za zastitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju'.

U tom dokumentu, kako navodi, najvaznije hrvatske naučne i kulturne institucije, koji je upućen predsjedniku i premijeru Hrvatske  i koji je praktično obrazac i putokaz kako se odnositi prema Crnoj Gori, navodi se, izmedu ostalog, da Crna Gora treba da ustupi Hrvatskoj djelove svoje teritorije, traži se ratna odšteta zbog navodne agresije, izvinjenje zbog „počinjenog zla", poziva se Crna Gora da ne prisvaja neku „hrvatsku kulturnu baštinu" ovim prostorima, prijeti se blokadom integracija, ucjenjuju se gradani i drzava Crna Gora,.. Da li je ovo najava da ce Crnoj Gori biti blokiran nastavak EU integracija od strane Hrvatske?”, navodi Vučurović u pitanju.

Marović u odgovu, između ostalog navodi:

“Samo istinskim zalaganjem svih parlamentarnih partija mozemo dati sustinski podstrek pregovarackom procesu s EU i ispuniti ono sto preko 75% gradanki i gradana od nas zahtijeva, a to je ulazak Crne Gore u porodicu evropskih drzava. Na tom fonu, smatram da treba da budete rasterećeni od bilo koje brige da će bilateralni odnosi s Republikom Hrvatskom, ili nekom drugom državom saveznicom, biti razlog za usporavanje evropske integracije Crne Gore. Naprotiv, dosadašnje iskustvo prilikom saradnje s Hrvatskom karakteriše iskrena namjera da se naše reformske obaveze sprovode na cjelishodan i kvalitetan nacin, što potvrduje značajna ekspertska i politička podrška koju je Crna Gora imala na svim nivoima od prvog dana pregovarackog procesa”, navodi Marović u odgovoru Vučuroviću.

Poslnik DPS-a Nikola Janović  pitao je ministarku Marović kakav je njen stav  kao potpredsjednice Vlade, ministarke evropskih poslova, a posebno kao dugogodignje aktivistkinje civilnog drustva u oblasti EU integracija na temu otvorenog Balkana iskljucivo iz ugla nacionalnih interesa Crne Gore?

U odgovoru Janoviću Marović, između ostalog, navodi da je u središtu inicijative potencijalna ekonomska korist.  

"Crna Gora je prvo ishitreno donijela odluku da neće da učestvuje. Smatram da je najbolji pristup da uradimo intersektorsku analizu da razmotrimo inicijativu sa svih strana. Nas prvenstveno zanima da budemo članica EU a ostale inicijative samo ukoliko služe ti svrsi", navela je Marović.

"Otvoireni Balkan ne bih a priori prihvatala, ali ne bih ni odbacivala", kazala je ministarka Marović.

Na pitanja odgovara ministar Filip Adžić

Nakon ministarke Marović na pitanja poslanika odgovarao je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.

Dragutin Papović pitao je ministra Adžica kakav je njegov stav u vezi sa uklanjanjem državne zastave 2. juna u Nikšiću.

"Antidržavna vlast Opštine Nkšić skinula je sa zgrade i oskrnavila. Na sličan način pokušali su da oskrnave, na prizeman način, proslavu Dana nezavisnosti", kazao je Papović, ocijenivši da "to nijesu radili ni okupatori".

"Ova opštinska vlast je gora od okupatirske", kazao je Papović naglasivši da je to njegov politički stav.

U pitanju Papovića ima kaže Adžić niz političkih klasifikacija, kaže da je zagovornik da se zastava ističe u skladu sa zakonom, navodi da bi volio da je vidi na svakom prikladnom mjestu u Crnoj Gori.

"Uklanjanje zastave sa zgrade optštine Nikšić smatram potpuno nepotrebnim i kao nastavak političke igre koji produbljuje podjele u Crnoj Gori", navodi ministar Adžić.

Poslanik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović pitao je Adžića da li je Uprava policije vršila provjeru imovnog stanja Ljuba Milovića i da li se on nalazi na teritoriji Cme Gore?

Adžić je odgovorio:

"Shodno novoj mogućnosti koju predviđa Zakon o unutrašnjih psolova, Uprava policije je pred Komisijom za provjeru bezbjednosnih smetnji za dalje vršenje policijskih poslova pokrenula psotupak koji je u toku i koji će u zavisnosti od ishoda imati poslejdice u odnosu na radno-pravni status policijskog službenika. Da od mog potpisa zavisi udaljenje Ljuba Milovića sa posla, još prije mjesec  bi bio udaljen. Ali ja kao ministar sam primoran da se pridržavam pravila i procedura i zato mi je žao što se čeka da se ova aktivnost realizuje" , kazao je Adžić

Tokom rasprave došlo je do polemike između poslanika Alekse Bečića i ministra Adžića, pa je predsjednica Skupštine Danijela Đurović dala karatku pauzu.

Pauzi je prethodilo pitanje poslanik Demokrata Vladimira Martinovića koji je  pitao Adžića ko su lica iz Crne Gore koja su prijavila nadležnim drzavnim organima da posjeduju kriptovani telefon?

“Koliko je i ko su lica van Crne Gore sa boravkom u Cmoj Gori prijavila nadležnim drzavnim organima da posjeduju kriptovani telefon? Da li je i ako jeste kada Dritan Abazović i kom državnom organu prijavio da ima kriptovani telefon? Daiije i ako jeste kada i kom državnom organu Dritan Abazović podnio informaciju da više ne posjeduje kriptovani telefon”, naveo je Martinović.

Adžić je kazao da su nejasna postavljanja pitanja na istu temu, navodeći da se” vjerovatno Demokrate vode tim da više puta ponovljena laž postaje istina”.

Ministar objašnjava da odredbama pozitivno pravnih propisa u Crnoj Gori nijesu definisane bilo kakve zabrane koje se odnose na posjedovanje i korišćenje uređaja za  kriptovanu komunikaciju.

“Posjedovanje takvog uređaja ne predstavlja bilo kakvi oblik nezakonitog, nedozvoljenog kažnjivog ponašanja koje podliježe reakciji nadležnih organa. Zbog toga ne postoji obaveze bilo kojeg lica da posjedovanje uređaja prijavi nadležnim organima “, kazao je Adžić.

Dalje oobjašnjava  da “kriptovanu komunikaciju možete voditi i u drugim državama Evrope i možete nabavite te uređaje bez bilo kakve smetnje i to nije nezakonito”.

Smatra da je problematično što Demokrate pokušavaju kriminalizovati premijera Abazovića.

“ Radite isto ono što je radio Šešelj kada je u pitanju pokojni premijer Zoran Đinđić. Zaista mi je žao vaše namjere što ste zbog politike spremni da ljude s kojima ste do skoro dijelili iste stavove, sa kojima ste jeli i pili, u ovom momentu zarad političkog profita pokušavati kriminalizovati i pokušavate ugroziti njihovu bezbjednost i život” kaza  je  Adžić.

predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić dobacio Adžiću: "Te etikete lijepi tamo gdje si naučio, junačino".

Adžić je odgovorio: "Zbog toga ste nervozni zato što znate da znam"

Poslanik Budimir Aleksić pitao je Adžića šta je Ministarstvo preduzelo protiv , kako je rekao , nasilnika –učesnka anti crkvenih protesta na Cetinju 4. I 5. septembra koji su, kako navodi, nasilnim putem p0okkušali da spriječe ustoličenja Joanikija.

Adžić je kazao da "tog dana nije bilo zadovoljnih", i dodao da je "tog dana spriječen građanski rat.

"Podnijeto je devet krivičnih prijava", nave je ministar.

"8 krivičnih prijava zbog krivicnog djela iz clana 376 KZCG (napada na sluzbeno lice u vršenju sluzbene duznosti) i 1 krivična prijava zbog krivicnog djela iz člana 403 KZCG (nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija),  Lišeno je slobode 4 lica zbog pocinjenih krivicnih djela", objasnio je Adžić.

Na pitanja odgovara ministar pravde Marko Kovač

Ministar pravde Marko Kovač, odgovarajući na pitanje poslanika Papovića,  u vezi  sa tim  ko u ime države Crne Gore pregovara o ugovorau sa SPC navodi  članove radnog tima.   

“Sergej Sekulović ,savjetnik predsjednika Vlade Crne Gore,, Marko Kovač ministar pravde, Fatmir Đeka ministar ljudskih i manjinskih prava, Boris Marić Generalni sekretar Vlade Crne Gore i advokat Nikola Martinović”.

Radni tim će, kako navodi Kovač,  voditi dijalog sa svim “zainteresovanim vjerskim zajednicama koje su, shodno Zakonu, upisane u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica”.

Naglašava da će čim  Radni tim bude imao usaglašen tekst Nacrta on  biti dostupan javnosti, dodajući da će to bit veoma brzo.

Kovač tvrdi da se SPC ne daju veća prava i obaveze nego ostalim vjerskim zajednicama.

Poslanik Papović pitao je koja država ima sa SPC temeljni ugovor, konstatujući da nema nijedna.

“Sada bi trebalo Crna Gora bude prva koja će to da pokloni SPC. I to uz žurbu koju Abazović najavljuje”, kazao je Papović Kovaču.