Crna Gora u društvu sa Avganistanom, Iranom, afričkim zemljama i Venecuelom

Savjet za spoljne poslove raspravlja o kriznim žarištima i ratnim zonama u svijetu, ali i o situaciji u našoj državi

Crna Gora, koja je donedavno bila predvodnik integracionog procesa, promoter regionalne saradnje i prva sljedeća članica EU, sada je krizno žarište o kojem se raspravlja na današnjem sastanku Savjeta za spoljne poslove u Briselu, kojim predsjedava visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj. Dokle je državu dovela neodgovorna politika tehničkog premijera Dritana Abazovića i parlamentarne većine, najbolje pokazuje činjenica da će pored situacije u našoj državi Savjet raspravljati o krizi u Jermeniji, Palestini, Avganistanu, zemljama Sahela (Burkina Faso, Čad, Mali, Mauritanija i Niger), Venecueli, kao i Ukrajini i Iranu.

Sve su to zemlje koje su u dobokoj zoni nestablnosti, a pojedine su već u oružanom sukobu. Crna Gora je na dnevnom redu EU sa Avganistanom u kojem je obrazovanje zabranjeno za žene, Venecuelom, koja je godinama u dubokoj humanitranoj krizi, Iranom koji je poznat po represivnom sistemu za svoje građane, ali i Etiopiji u kojoj traju oružani sukobi. Treba napomenuti da je Crna Gora jedina evropska zemlja, mimo ratom zahvaćene Ukrajine, o kojoj će raspravljati ministri vanjskih poslova EU.

TOTALNA BLOKADA

Podsjećamo, ministri Tanja Fajon i Aleksandar Šalenberg boravili su, u ime Borelja, krajem prošle godine u Crnoj Gori i vjerovatno, po prvi put, uputili direktna upozorenja crnogorskim vlastima – ukoliko se ne izaberu sudije Ustavnog suda, Crnoj Gori prijeti blokada pregovora sa EU. Iste poruke ponovila je i Fajon, koja je prošle sedmice ponovo boravila u Podgorici. O potencijalnom prekidu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, ukoliko ne bude deblokiran Ustavni sud, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je na pres konferenciji rekao – „da nije informisan“.

– Nijesam čuo da mi imamo negativne vijesti. Čini se da neke strukture u Crnoj Gori žele da vide zemlju u što goroj situaciji. To niko nikad nije pomenuo – naveo je Abazović.

Od septembra prošle godine blokiran je Ustavni sud Crne Gore jer od sedam sudija ima samo troje, zbog čega ne može da odlučuje o ustavnim žalbama niti mogu da se okončaju izborni procesi bez odluka tog suda. Vlada Crne Gore od avgusta prošle godine funkcioniše bez povjerenja parlamenta.

Evropska unija, Sjedinjene Države i ostali zapadni partneri već mjesecima apeluju na političke subjekte u Crnoj Gori da se dogovore o deblokadi institucija, prije svega Ustavnog suda kako bi se organizovali prijevremeni izbori.

Teme sastanka

Prije početka diskusije u Savjetu, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba će obavijestiti ministre spoljnih poslova EU o situaciji na terenu, trenutnim prioritetima Ukrajine i Mirovnom planu od 10 tačaka. Ministri će zatim razgovarati o najnovijim dešavanjima i dobiće najnovije informacije o segmentima rada EU: vojnoj podršci u okviru Evropskog mirovnog fonda, odgovornosti za ruske zločine i globalnom dosegu, restriktivnim mjerama, sigurnosti hrane i energije.

– EU nepokolebljivo podržava nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, dok Ukrajina ostvaruje svoje legitimno pravo da se odbrani od ruske vojne agresije i da povrati punu kontrolu nad svojom teritorijom unutar svojih međunarodno priznatih granica. EU čvrsto stoji uz Ukrajinu i nastaviće da pruža snažnu političku, vojnu, ekonomsku, finansijsku i humanitarnu podršku Ukrajini koliko god bude potrebno - piše u dokumentu Savjeta u koji je Pobjeda imala uvid.

Ministri spoljnih poslova EU će takođe razgovarati sa premijerom Palestine o situaciji na terenu, izgledima za bliskoistočni mirovni proces, uključujući i nedavna politička dešavanja, i palestinske nacionalne izbore. Očekuje se da će ministri takođe iskazati riješenost EU da podrži priobalne države Zapadne Afrike.

– Savjet će razmatrati situaciju u Iranu. Diskusija će se fokusirati na domaću situaciju, koju obilježava stalna represija, pogubljenja demonstranata i kontinuirano nepoštovanje ljudskih prava. Očekuje se da će Savjet usvojiti dalje sankcije protiv pojedinaca i entiteta u vezi sa kršenjem ljudskih prava. Visoki predstavnik će se zatim dotaknuti krize između Jermenije i Azerbejdžana, te uspostavljanja nove civilne misije zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike u Jermeniji. Što se tiče Avganistana, ministri će se osvrnuti na najnovija saopštenja koja zabranjuju ženama da pohađaju univerzitete i suspenduju žene koje rade za nevladine organizacije. Visoki predstavnik će obavijestiti Vijeće o najnovijim političkim dešavanjima u Venecueli, posebno o odluci Narodne skupštine da raspusti privremenu vladu koju vodi Huan Guaido i o nastavku pregovora prošlog novembra u Meksiku. Savjet će razgovarati o podršci sprovođenju sporazuma o prekidu neprijateljstava potpisanog u novembru 2022. za okončanje sukoba u sjevernoj Etiopiji – piše u dokumentu Savjeta.