Božović: Izborni štab mnogih predsjedničkih kandidata na izborima u Crnoj Gori biće u Beogradu

Pobjeda nekadašnjeg generala NATO, danas proliberalnog političara Petra Pavela u Češkoj u sadašnjem trenutku rata u srcu Evrope, indikator je da Stari kontinent, možda, još drži svoj pravac.

Ovaj stav za Antenu M analizira politički analitičar u Srbiji Balša Božović, koji pobjedu Pavela vidi izuzetno važnom, jer, kako kaže, momenti koje za sobom povlači ovaj politički trenutak daju nam za pravo da vjerujemo u dobar trend u Evropi.

Da li se ovaj trend može preslikati i na zemlje Zapadnog Balkana, da li će ova "groznica optimizma" zahvatiti Crnu Goru na njenom, sada zaustavljenom putu evropskih integracija, te šta očekuje od predstojećih predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, pitali smo sagovornika Antene M.

Antena M: U javnosti je dugo bilo polemike o buđenju retrogradnih vrijednosti u Evropi, pogotovo nakon pobjede Đorđe Meloni u Italiji, pa se vjerovalo da Evropa ide u desno. Da li je ovo ipak podsjetnik da se Evropa drži utabane staze, ili se radi tek o izuzetku?

Božović: Na predsjedničkim izborima u Češkoj dogodila se izuzetno važna pobjeda nekadašnjeg generala NATO, a danas proliberalnog političara, Petra Pavela. Pavel je ubjedljivo pobijedio konzervativnog kandidata Andreja Babiša, inače prijatelja proruskog Viktora Orbana i Marin Le Pen. Ako uzmemo u obzir i oduševljenje ovom pobjedom susjedne Slovačke koja je požurila da čestita na rezultatima izbora onda nam to daje za pravo da vjerujemo u dobar trend u Evropi, posebno Višegradskoj grupi, koja se opredjeljuje po najvažnijem pitanju današnjice - odbrana Ukrajine od ruske agresije.

Pitanje Ukrajine je vododjelnica u Evropi i u zapadnom svijetu. Postaje jasno da je Evropa ne samo ujedinjena u podršci Ukrajini već je i odlučna da odbrani zapadni sistem vrijednosti koji je Rusija zajedno sa svojim političkim satelitima pokušala da ugrozi u Evropi, a onda i kod nas na Zapadnom Balkanu.

Antena M: Evropu je zadesila velika bitka, rat u Ukrajini, koji je tako otvorio bujicu desničarskih kampanja i pokreta. Ipak, i u takvim trenucima, pobjeđuju demokratske i prozapadne vrijednosti. Da li je to reper za optimistično razmišljanje kada su u pitanju i zemlje Zapadnog Balkana?

Božović: Vidjećemo. U proteklih nekoliko decenija, usred nedovoljne zainteresovanosti zapada na Balkanu, Rusija se ne samo odomaćila već je stekla dubok i jak uticaj u državama na ovom prostoru i na neki način stekla prednost koji Zapad pokušava da sustigne.

Zapad je detektovao neuralgične tačke na Zapadnom Balkanu. To je dobra vijest. U fokusu su problemi na kojima je Rusija dugo profitirala na ovim prostorima i predstavljala se kao nezaobilazni faktor. Takvi problemi su pitanje Kosova i funkcionisanje Bosne i Hercegovine. Zapad vjeruje da kada ove probleme bude riješio da će uticaj Rusije znatno oslabiti i da će to pružiti mogućnost regionu Zapadnog Balkana da krene ka sređivanju međusobnih odnosa i ka Evropskoj uniji. Vidjećemo do koje mjere su u pravu.

Antena M: Čekaju nas predsjednički izbori u Crnoj Gori. Kandidati još nijesu poznati. Gledajući sa distance, da li je pobjeda kandidata građanskog bloka izvjesna? Koja opcija je po Vašem mišljenju optimalna: da građanski blok odabere nadstranačkog kandidata ili da svaka partija istupi sa svojim?

Božović: Na predsjedničkim izborima je ulog mnogo veći nego što se pretpostavlja. Veoma je važno shvatiti da će izborni štab mnogih predsjedničkih kandidata na izborima u Crnoj Gori biti u Beogradu. To samo govori koliko ti izbori neće biti fer jer režim u Srbiji zajedno sa SPC raspolaže nevjerovatnim resursima i novcem koje će uložiti da bi instalirali sebi poslušnog predsjednika Crne Gore.

Tako se na ovim izborima ne postavlja samo pitanje da li će Crna Gora imati pro-evropskog i pro-građanskog predsjednika nego da li će Crna Gora sačuvati građanski karakter države.