Bugarin: Sumnjivo mi je uvećanje broja birača, DIK da se time pozabavi

Informacija da je broj birača u biračkom spisku Crne Gore na dan 24. mart 2023. godine 543.599, odnosno 1.445 hiljada više u odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora, izaziva sumnju da je posrijedi izborni inženjering, izjavio je za Antenu M ekspert za državljanstva, prebivališta i strance Bojan Bugarin.

"U roku od 13 dana broj birača je uvećan za nepunih 1500 birača i to svakako izaziva sumnju. Mislim da to nije moguće. Kada su bili predsjednički izbori, broj upisanih birača u odnosu na avgust 2020. bio je veći za oko 3000 birača. To je neko normalno uvećanje, da u roku od tri godine imamo uvećanja na mjesečnom nivou stotinjak birača više", kazao je Bugarin. 

Bugarin ističe da je nemoguće da sada imamo uvećanje od 1445 birača.

"Po mom mišljenju nemoguće je da je za tako kratak vremenski period, toliki broj građana u martu postao punoljetan ili da su stekli državljanstvo. Gledajući sve to, mislim da bi Državna izborna komisija trebalo time da se pozabavi".

Upitan kako komentariše to što je Ministarstvo unutrašnjih poslova podatak o broju građana koji imaju pravo glasa na parlamentarnim izborima, objavilo tek nakon pritiska javnosti, Bugarin kaže da pretpostavlja da su motivi bili politički.

"Mišljenja sam da su motivi bili politički zato što je dobar dio vladajuće većine bio protiv zakazivanja parlamentarnih izbora, te da je to bio njihov početni impuls na raspisivanje izbora koji je izazvao kašnjenje u svim aktivnostima koji MUP mora da preduzme. Interesantno je da li je možda to kašnjenje povezano sa ovolikim uvećanjem birača u biračkom spisku", zaključio je Bugarin.

Podsjetimo pravo glasa u Crnoj Gori ima 543.599 građama, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova, povodom odluke predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, da raspiše prijevremene parlamentarne izbore za 11. jun.

U MUP-u su kazali da je broj birača u biračkom spisku, između prvog i drugog kruga predsjedničkih izbora, veći za 1.445.