8 °

max 16 ° / min 8 °

Ponedjeljak

26.02.

16° / 8°

Utorak

27.02.

15° / 11°

Srijeda

28.02.

18° / 11°

Četvrtak

29.02.

17° / 12°

Petak

01.03.

16° / 11°

Subota

02.03.

13° / 11°

Nedjelja

03.03.

13° / 10°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Vlada utvrdila Nacrt projekta za Hram u Budvi, uvela sankcije zbog stanja u regiji Pridnjestrovlje

Politika

Comments 5

Vlada utvrdila Nacrt projekta za Hram u Budvi, uvela sankcije zbog stanja u regiji Pridnjestrovlje

Autor: Antena M

  • Viber

Vlada je na danas održanoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o dopunama Zakona o graničnoj kontroli. Donošenjem ovog Zakona stanovnicima koji žive u pograničnom području će se omogućiti prelazak državne granice van službeno otvorenih graničnih prelaza i stvoriti pravni osnov za određivanje naknade troškova od 30 eura za obradu zahtjeva i izdavanja pogranične propusnice ili dozvole za pogranični saobraćaj, po principu reprociteta i saglasno potpisanim bilateralnim sporazumima o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj sa Bosnom i Hercegovinom, Republikom Srbijom i Republikom Kosovo.

Cilj dopuna Zakona je da se, u duhu dobrosusjedskih odnosa, stanovništvu koje je nastanjeno u pograničnim područjima Crne Gore i susjednih država olakša kretanje između pograničnih područja i prelaženje zajedničke državne granice, u namjeri da razvijaju i unapređuju privrednu, obrazovnu, zdravstvenu, socijalnu, kulturnu, sportsku i druge vidove saradnje, saopšteno je iz Vlade.

Takođe, Zakon je usaglašen sa Uredbom (EZ-a) br. 1931/2006 Evropskog parlamenta i vijeća, kojom se utvrđuju pravila o pograničnom saobraćaju na vanjskim granicama država članica EU.

Vlada je donijela Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije s obzirom na stanje u regiji Pridnjestrovlje u Republici Moldaviji. "U cilju kontinuiranog usklađivanja sa jedinstvenom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, Odlukom se ograničava ulazak na teritoriju Crne Gore ili prelazak preko njene teritorije fizičkim licima odgovornim za osmišljavanje i sprovođenje kampanje zastrašivanja i zatvaranja moldavskih škola u regiji Pridnjestrovlje u Republici Moldaviji koje koriste latinicu", ističe se u saopštenju.

Utvrđen je Nacrt Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi, s Programom održavanja Javne rasprave, u trajanju od 15 radnih dana. Kako je u diskusiji naglašeno, planski osnov za izradu UP „Kompleks pravoslavnog Sabornog hrama” dat je u Detaljnom urbanističkom planu „Podkošljun“, kojim je definisana obavezna izrada urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama, koji je planiran je u bloku 18, kao i za proširenje groblja, koje je planirano u bloku 29. Ambijentalna i funkcionalna povezanost, te urbanistička dispozicija, upućuju na neophodnost planskog sagledavanja blokova 18 i 29 kao jedinstvene cjeline od oko 3.30 ha. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da organizuje javnu raspravu i da nakon toga, pripremi i Vladi dostavi Predlog Urbanističkog projekta, sa Izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi.

Vlada je usvojila Informaciju o Aneksu 2 Ugovora o zakupu poslovnog prostora za potrebe smještaja Odjeljenja za informatičku bezbjednost i odgovor na računarske incidente (CIRT) Direkcije za zaštitu tajnih podataka, i prihvatila tekst Aneks 2 Ugovora. Aneksom su definisani uslovi za nastavak korišćenja poslovnog prostora do obezbjeđivanja trajnih smještajnih kapaciteta za CIRT.

Usvojena je Informacija o pristupanju Crne Gore grupi donatora u Međunarodnom udruženju za razvoj (International Development Association - IDA). IDA je dio Svjetske banke koji pomaže najsiromašnijim zemljama svijeta. Osnovana je 1960. godine, i ima za cilj smanjenje siromaštva obezbjeđivanjem kredita sa niskim kamatama i grantova za programe koji podstiču ekonomski rast, smanjuju nejednakosti i poboljšavaju uslove života ljudi.

"Globalno prisustvo IDA i njena vodeća uloga u definisanju razvojne politike omogućavaju manjim donatorima da dosegnu do šireg spektra korisnika IDA sredstava i definišu reformske politike koje bi ostvarile pozitivan razvojni uticaj. Kao donator IDA-e, Crna Gora će dobiti određeni broj glasačkih prava, koji će biti dodijeljeni proporcionalno iznosu njenog očekivanog doprinosa, kao potencijalnog donatora, od milion eura", saopšteno je iz Vlade.

Nakon dostavljanja instrumenta o obavezivanju Crne Gora stiče status donatora u IDA, čime će biti u poziciji da doprinese oblikovanju politike IDA za buduća dopunjavanja IDA sredstava, u skladu sa razvojnim prioritetima Crne Gore (npr. životna sredina, obnovljiva energija i održiva poljoprivreda). Ocijenivši da je inicijativa u u skladu sa nacionalnim interesima Države, Vlada je dala saglasnost da se Međunarodnom udruženju za razvoj – IDA odobri donacija u iznosu od 1.000.000 eura, koja će biti uplaćena putem tri jednake godišnje rate do 30. 06. 2025. godine.

Vlada je usvojila Informaciju o inicijativi Eko fonda o uvođenju električnih i hibridnih automobila za potrebe javnog sektora. U Informaciji se navodi da je sektor saobraćaja je drugi najveći izvor emisija ugljen-dioksida (CO2) u Crnoj Gori sa ukupnim udjelom od oko 30 %, a čemu najviše doprinosi drumski saobraćaj. Prama Strategiji razvoja saobraćaja Crne Gore za period 2019–2035. godine, očekuje se značajan porast drumskih putovanja u budućnosti i to će neizbježno imati uticaj na povećanje emisije gasova sa efektom staklene bašte u ovom sektoru.

Konstatuje se da je, u okviru sprovođenja mjera za poboljšanje kvaliteta vazduha i unapređenja kvaliteta životne sredine, neophodno podsticanje nabavke ekološki prihvatljivog vida transporta, posebno u javnom sektoru, kako bi se doprinijelo zaustavljanju trenda povećanja emisija gasova sa efektom staklene baste. U tom cilju, Eko-fond je izrazio spremnost za obezbjeđenje subvencija za nabavku električnih i hibridnih vozila za javni sektor u iznosu 7.500 eura za električna vozila, odnosno 4.000 eura za hibridna vozila. Tim povodom, Vlada je zadužila sva ministarstva, organe uprave i preporučila jedinicama lokalne samouprave da prilikom nabavke automobila i zamjene starih vozila za nova, počev od 1. januara 2024. godine u okviru postupaka javnih nabavki predvide električna i hibridna vozila, osim u slučaju nabavke vozila za posebne namjene u skladu sa posebnim propisima.

Usvojen je Izvještaj o realizaciji Državnog plana upravljanja otpadom u 2022. godini. Izvještaj je, kako je saopšteno u diskusiji, izrađen na osnovu dostavljenih informacija od jedinica lokalne samouprave, nadležnih institucija u oblasti upravljanja otpadom, pravnih lica i preduzetnika koji obavljaju poslove upravljanja otpadom. Na osnovu dostavljenih podataka, kako je navedeno u materijalu, komunalna preduzeća u Crnoj Gori u 2022. godini su sakupila 292.077 tone komunalnog otpada sa kabastim i tzv. „zelenim“ otpadom.

Ukupna količina odvojeno sakupljenog reciklabilnog otpad, papira, kartona, plastike i metala iz komunalnog otpada je 4.479 tona, kabastog otpada 17.352 i tzv. „zelenog” 16.512 tona. Takođe, procjenjuje se da pored popisanih postoji značajan broj neevidentiranih neuređenih odlagališta, a budući da je evidentan nizak stepen javne svijesti i odgovornosti građana prema otpadu, u Izvještaju je konstatovano da je potrebno kontinuirano raditi na edukaciji koja se odnosi na ekološke i ekonomske prednosti pravilnog upravljanja otpadom. Tim povodom, pored ostalog, zaduženi su nadležni organi i institucije da uspostave informacioni sistem i jedinstvenu bazu podataka u oblasti upravljanja otpadom, da pruže podršku jedinicama lokalne samouprave za realizaciju infrastrukturnih projekata u oblasti upravljanja otpadom, posebno u sjevernom region, kao i da nastave saradnju sa nevladinim organizacijama, u cilju jačanja ekološke svijesti.

Komentari (5)

POŠALJI KOMENTAR

Tara

Ova vlada je kriminalna-zasto da se gradi Hram Crkve serbije..To je tudja drzava-bacanje novca..a drzavna kasa prazna..Bezobrazluk..jos jedna sektaska kriminalna crkva..Sram vas bilo!

Orlov krš

Nije to nikakav pravoslavni hram,već asimilatorski i negatorski ,,hram'' svetosavske sekte,koji će služiti za sijanje međuvjerske i međunacionalne mržnje,kao što služe sve okupirane crnogorske crkve i manastiri! I sve to pod okriljem vlasti!

Tajfun

Svetosavska sekta gradi jos jedan Hram u Crnoj Gori.