24 °

max 26 ° / min 15 °

Subota

13.04.

26° / 15°

Nedjelja

14.04.

26° / 16°

Ponedjeljak

15.04.

24° / 16°

Utorak

16.04.

21° / 15°

Srijeda

17.04.

15° / 10°

Četvrtak

18.04.

14° / 7°

Petak

19.04.

13° / 7°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Maslenikov: Spajić dao prilično interesantnu izjavu, Brisel zavarava Crnu Goru

Politika

Tag Gallery
Comments 2

Maslenikov: Spajić dao prilično interesantnu izjavu, Brisel zavarava Crnu Goru

Autor: Antena M

  • Viber

Priredio: V.J.

List „Известия” objavljuje intervju s Vladislav Maslenikovim, ambasadorom Ruske Federacije u Crnoj Gori, koji u prijevodu na crnogorski integralno prenosimo.

- Premijer Crne Gore Milojko Spajić rekao je na posljednjem forumu u Davosu da praćenje politike sankcija Evropske unije (EU) nije donijelo državi nikakvu korist. Možemo li očekivati da Crna Gora može ukinuti sankcije Ruskoj Federaciji ili makar prestane da podržava nove pakete?

MASLENIKOV: To je bila prilično zanimljiva izjava premijera, koji došao na čelo vlade prije nešto više od tri mjeseca. U Podgorici je prvi put, na ovako visokom nivou, konstatovano da priključivanje antiruskim mjerama EU nije donijelo Crnoj Gori nikakve dividende. Ruske diplomate u Crnoj Gori stalno o tome govore, još od 2014, otkako se tadašnja vlast, na čelu sa Milom Đukanovićem, pridružila sankcijama Ruskoj Federaciji, koje su nelegitimne s tačke gledišta međunarodnog prava. S jedne strane, svakako, dobro je što je neko u rukovodstvu Crne Gore „porastao” da javno iznese ovu činjenicu. Međutim, u ovome se teško može viđeti bilo kakav znak vjerovatnoće da Podgorica može ukinuti sankcije ili bar odbiti da se pridruži novome paketu antiruskih mjera EU.

U ekonomskoj dimenziji, Rusija nije ni primjetila njihove sankcije. A za crnogorsku privredu gubici su veoma primjetni — i to nam otvoreno potvrđuju predstavnici domaćeg biznisa, posebno turističkog, i obični građani zemlje. Tema ovih ekonomskih gubitaka veoma je bolna za crnogorske vlasti, koje ne objavljuju nikakve podatke o tome, a moguće je da ih i ne prikupljaju. Crnogorski mediji su, još 2019, objavili brojku od 2 milijarde eura, koja važi za njihovu procjenu štete od antiruskih sankcija, uvedenih 2014. godine. S obzirom da su sljedeće vlade ove zemlje nastavile da prate ludilo sankcija EU, opravdano je pretpostaviti da je Crna Gora za protjeklih skoro pet godina izgubila najmanje dva puta više.

U isto vrijeme, građani Crne Gore ne podržavaju politiku sankcija crnogorskih vlasti. Prema istraživanjima javnoga mnjenja, 71,3% Crnogoraca je sada protiv sankcija Rusiji, godinu ranije taj stav podržavalo je 66% građana.

- Premijer Crne Gore se nedavno „pohvalio” da su vlasti zemlje umanjile udio turista iz Rusije na 8%, kao i generalnu zavisnost od ruskog turističkog tržišta i investicija. Koliko je teško crnogorska turistička privreda ośetila zatvaranje direktnih letova sa Ruskom Federacijom?

MASLENIKOV: Čudno je čuti rečenicu „mnogo smo uradili” od šefa vlade, koji je zapravo počeo sa radom u novembru, odnosno mjesec i po nakon svršetka turističke sezone u Crnoj Gori. Drugo, prvo bih pogledao statistiku za turističku sezonu 2023. godine, koja još nije objavljena. Iskreno govoreći, na sceni je već treća vlada u zemlji koja je opśednuta idejom da „zamijeni” ruske turiste. Naravno, u odnosu na rekordnu 2019. godinu, kada je Crnu Goru pośetilo 350 hiljada Rusa, broj naših turista je smanjen. Međutim, glavni razlog za to nije neki ciljani rad crnogorskih vlasti, već pandemija korona virusa, koja se odrazila na najmanje dvije turističke sezone u Crnoj Gori — 2020. i 2021. godine.

Nije tajna da nas je u ljeto 2021. godine Vlada Zdravka Krivokapića, uključujući i one koji se danas hvale smanjenjem udijela turista iz Rusije, uporno ubjeđivala da obnovimo direktne letove između Rusije i Crne Gore, uprkos veoma visokim stopama širenja COVID-19 u ovoj zemlji u to vrijeme. Nakon toga u susret turističkoj sezoni 2022, prateći EU, Podgorica je zatvorila svoj vazdušni prostor za ruske avio-kompanije. Uprkos tome, Crnu Goru je 2022. pośetilo skoro 170 hiljada Rusa. Ovo je 8,3% od ukupnog broja turista u Crnoj Gori, tačnije — treće mjesto po broju turista i drugo po broju noćenja (16,4%).

Odnosno, čak i bez direktnih letova sa Rusijom, Crnu Goru je 2022. pośetilo skoro 50% od rekordnog broja ruskih turista 2019. godine. Uzimajući u obzir činjenjicu, da su turisti iz Rusije, prema statistikama, duže boravili u domaćim odmaralištima i trošili više novca u odnosu na goste iz drugih zemalja, samo u 2022. crnogorska je turistička privreda zbog antiruskih sankcija izgubila 46 miliona eura.

- Da li je moguće obnavljanje direktnih letova između Rusije i Crne Gore?

MASLENIKOV: U dogledno vrijeme teško je očekivati obnavljanje direktnih letova između Rusije i Crne Gore — zbog već pomenutog usklađivanja Podgorice sa odlukama o sankcijama EU.

- EU i SAD aktivno razgovaraju o mogućnosti konfiskacije ruske zamrznute imovine i njezine predaje Ukrajini. EU je nedavno donijela odluku, koja omogućava korišćenje profita od iste. Da li se u Crnoj Gori razmatra mogućnost konfiskacije ruske imovine?

MASLENIKOV: Crna Gora se teško može svrstati u spisak svjetskih finansijskih centara. Naša zemlja nije držala ovđe svoju državnu finansijsku imovinu. Shodno tome, nema od čega profitirati. Što se tiče privatne imovine ruskih državljana, pojedini domaći mediji su pokušali da podignu nezdravu galamu, prikazujući da se navodno skoro 19 hiljada objekata u vlasništvu Rusa u Crnoj Gori nalaze pod prijetnjom konfiskacije. Ali, čak ni poznate odluke EU, uz svu njihovu međunarodnu pravnu nelegitimnost, ne podrazumijevaju konfiskaciju imovine bilo kojem nosiocu ruskoga pasoša.

- Poznato je da je Crna Gora kandidat za ulazak u EU od 2010. godine. Vlasti zemlje očekuju da će se ona pridružiti EU najkasnije 2028. godine?

MASLENIKOV: Sadašnje rukovodstvo države svoju „istorijsku šansu” vidi u trenutnoj deklarisanoj spremnosti EU za proširenje. Istovremeno, Brisel ne krije da je ovo ponovno interesovanje za proširenje povezano s ukrajinskom krizom.

Generalno, brojni crnogorski političari razumiju da će ovaj „entuzijazam za ekspanziju” nestati u Briselu odmah nakon svršetka sukoba u Ukrajini. Ali, ljudi koji su sada na vlasti u Podgorici, mladi su, neopterećeni političkim iskustvom iz prethodnih skoro dvije decenije (ako budemo računali od proglašenja nezavisnosti 2006. godine), i čini im se realnim da se „uskoče” u malo otvoren prozor mogućnosti.

Ovđe, u Crnoj Gori, ne žele da primjete da je sadašnja EU prestala i više neće biti uspješna ekonomska integraciona zajednica kakva je bila prije 2014. godine. Ključno je da Brisel obećava da će izdvojiti Podgorici sredstva u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan — inače, to nije toliko baš puno: od ukupnog iznosa od 6 milijardi eura za cijeli Zapadni Balkan, u periodu 2024-2027. Crna Gora dobiće oko 413 miliona eura. Plus, Podgorici ne ostavlja nadu za pristup fondovima zajednice.

Drugo je pitanje — koliko će ti fondovi biti puni nakon besmislenog, neobuzdanog trošenja EU za podršku režimu u Kijevu? O ovome ovđe više vole da ne razmišljaju, kao i o tome da „verzija crnogorskoga sna” — odnosno da će Crna Gora sama i brzo ući u EU, zapravo znači jedno: unutar EU sve je toliko degradiralo, da Brisel treba da pokaže svijetu svoju privlačnost barem za nekoga.

Da bi se, na primjer, procjenili izgledi za eurointegracioni napredak Podgorice, nije potrebno „družiti se” sa ambasadorima zemalja EU… Bavim se problematikom EU skoro četvrt vijeka — verujte, malo se toga promijenilo u načinu na koji Brisel zavarava zemlje kandidate. Naravno, formulacije kao što su „najnapredniji kandidat”, „sljedeća članica EU” ili „još treba da se poradi na reformama” nijesu izmišljene juče i ne posebno za Crnu Goru. Ono što se stvarno promijenilo je nivo i ozbiljnost zahtijeva za kandidate za ulazak. Konkretno, prema Zapadnom Balkanu.

- Rusija otvoreno kaže da širenje NATO-a u bilo kojem pravcu smatra prijetnjom. Evropski političari često govore o potrebi uključivanja balkanskih zemalja u EU. Da li Ruska Federacija vidi eventualno proširenje EU na Balkan kao prijetnju svojoj bezbjednosti?

MASLENIKOV: Nijesmo se protivili prethodnim talasima proširenja. Sada je situacija drugačija, jer je drugačija i EU, mutirala je u prilog NATO-u, sprovodi agresivnu antirusku liniju i aktivno učestvuje u hibridnoj konfrontaciji s našom zemljom. Shodno tome, širenje EU na Balkan znači uvlačenje zemalja regiona u konfrontaciju s Rusijom.

- Kakav je trenutni nivo ekonomskih odnosa između dvije zemlje, Rusije i Crne Gore?

MASLENIKOV: Trgovina nema veliku ulogu u ekonomskim odnosima Rusije i Crne Gore. Koliko se śećam, najveći trgovinski promet je ostvaren 2021. godine — oko 10,5 miliona eura. Za 10 mjeseci 2023. godine međusobna trgovina iznosila je 6 miliona eura uz ogromnu našu prednost: izvoz iz Rusije u Crnu Goru bio je skoro 5,9 miliona eura u poređenju sa uvozom iz Crne Gore od 0,1 milion eura. Nijesu to baš neke velike brojke. Ali, nakon brzog i nepromišljenog pristupanja Podgorice antiruskim restriktivnim EU mjerama 2014, u 2015. godini bili smo primorani da odgovorimo uzvratnim mjerama. Dakle, u trgovinsko-ekonomskim poslovima Crna Gora i Rusija imaju veoma uzak spektar mogućnosti, jer su opkoljene restriktivnim mjerama s obje strane.

Druga stvar su ruske investicije. Za sve godine nezavisnosti Crne Gore, obim naših investicija se približio cifri od 2 milijarde eura. Poređenja radi, za otprilike isti period Crna Gora je dobila oko milijardu eura grantova od EU. Detaljne statistike, koje uključuju i „porijeklo” ulaganja za 2023. još nijesu objavljene. Znamo samo da je priliv direktnih stranih investicija za januar-oktobar 2023. opao za 46% u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo je čudno s obzirom da glavni, kako ovđe kažu, „međunarodni partneri” Crne Gore, stalno najavljuju nove investicije u zemlju. U Podgorici već odavno izbjegavaju da pominju ruski doprinos privredi Crne Gore.

Štoviše, od prošlogodišnje predizborne kampanje postoji tendencija da se o ruskim investicijama govori u nekoj vrsti negativnog konteksta. Pogotovo je zanimljivo čuti takve izjave od istih ljudi, koji su mi prije dve-tri godine govorili da nikada neće zaboraviti ekonomski „bum” u Crnoj Gori, generisan ruskim investicijama 2000-ih.

Sada u Podgorici očigledno zaziru od činjenice da je Rusija 2022. zauzela drugo mjesto na listi najvećih investitora u crnogorsku privredu — sa 127,2 miliona eura ili 11% ukupnih stranih investicija. Godine 2021. bili smo na prvome mjestu sa 192 miliona eura, a 2022. — izgubili smo prvijenstvo od Srbije. U strukturi ruskih investicija u Crnoj Gori u 2022. godini 32% se odnosilo na ulaganja u crnogorske firme i banke, a 48% — na kupovinu nekretnina. Poređenja radi, nekretnine čine i 48% turskih, 70% njemačkih i 77,4% američkih investicija u Crnoj Gori.

U međuvremenu, SAD su — sa svojih 48 miliona eura ulaganja u ovu zemlju u 2022. godini – u proteklih pet godina više trošile na borbu protiv nekog „malignog ruskog uticaja” u Crnoj Gori. Za te svrhe su izdvojile 50 miliona eura. Siguran sam da kad bi za istih pet godina uložili isti iznos u crnogorsku privredu — dodatnih 10 miliona eura godišnje — to bi Podgorici donijelo mnogo više koristi.

Ostaje da vidimo kakvi će biti rezultati 2023. godine, ali u prvih četiri mjeseci Rusija je ponovo bila najveći investitor u crnogorsku privredu sa ulaganjima od 42,5 miliona eura, dok do kraja septembra brojka je porasla na 82 miliona eura. Tako da, ako i dođe do nekog smanjenja na nivou godine, očigledno neće biti isto toliko veliko, kao u slučaju s drugim zemljama. Ali u poređenju sa 2021. pad je veoma ozbiljan — više nego udvostručen, a to je još jedna posljedica podrške Crne Gore sankcijama EU. Efekat koji za našu državu, da podśetim, nije ništa drugo nego statistička greška.

- Mnoge diplomate koje rade u zemljama EU kažu da nema više političkih kontakata između Ruske Federacije i evropskih država, a dijalog se svodi na riješavanje tehničkih problema. Kako stoje stvari između Ruske Federacije i Crne Gore?

MASLENIKOV: Ne samo politički dijalog, već i bilateralni odnosi su skoro zamrznuti. Prethodna vlada Dritana Abazovića postala je apsolutni šampion u rušenju rusko-crnogorskih odnosa, po tom pitanju učinila je više od posljednje dvije vlade Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koje su započele ovaj proces.

Naša ambasada već drugu godinu radi u najnepovoljnijim uslovima koje su nam crnogorske vlasti bezrazložno stvorile. U kontekstu „epidemije” proćerivanja ruskih diplomatskih službenika, koja hara zapadnim zemljana, smanjenje broja naših diplomata u Crnoj Gori na dvojicu je i dalje bez presedana. Koliko znamo, cijela ova priča zasnovana je na apsolutno apsurdnoj ideji zapadnih „partnera” Podgorice, da se kroz naglo smanjenje ruskog diplomatskog prisustva crnogorski narod može naćerati da „prestane voljeti” Rusiju.

Ispostavilo se da je ideja neadekvatna i kontraproduktivna — prema mojem iskustvu, u proteklom periodu značajno je ojačala podrška crnogorskih građana našoj zemlji. Da budem iskren, inače i nijesam očekivao durkčije od nekih ljudi, koji su nedavno izrazili solidarnost sa Rusijom. I ako sada, umjesto vladinih kancelarija i diplomatskih prijema u Podgorici, češće prisustvujem događajima u brojnim opštinama zemlje, onda je to i nabolje. Na taj način „iz prve ruke”, učimo kako Crna Gora živi i diše.

- Kakve su perspektive za poboljšanje odnosa s Rusijom?

MASLENIKOV: Što se tiče mogućnosti da se nešto promijeni, lopta je na terenu crnogorske strane. Pitanje je da li Podgorica razumije da će odnosi sa Rusijom morati da se obnove ipak prije no što zemlja uđe u EU. Iako aktuelna politička elita ostavlja utisak da će ona „vratiti po prijateljstvo” u trenutku kad EU ponovo pokrene proces proširenja, ili ako se — a to neće sigurno biti brzo — Crna Gora pridruži u EU i dođe do neizbježnog razočaranja zbog toga što su „pristupali jednoj EU, a ušli u drugu”.

I to nijesam ja izmislio — zapravo takvu procjenu sam čuo od kolega diplomata iz svih zemalja, koje su se učlanile u EU od 2004. godine. Rukovodstvo Crne Gore, pristupajući sankcijama EU, nije pitalo svoj narod za mišljenje. Isto tako, niko nije pitao za mišljenje naroda Crne Gore prilikom ulaska u NATO. A jaz između onoga što narod želi i ono što su potezi crnogorskih vlasti prema Rusiji je očigledan. I u ruskom i u crnogorskom društvu postoji veoma velika potražnja za normalizacijom naših odnosa i njihovim vraćanjem na nivo tradicionalno prijateljskih i bliskih.

Komentari (2)

POŠALJI KOMENTAR

cetinje

@Di Da da "krepa"Crna Gora od "gladi"bez Srbije,sva uvozna roba se placa Euro monetom i to jacim cijenama nego iz drugih zemalja okruzenja,e toliko o "bratskoj pomoci" Crnoj Gori.

Di

Iz Srbije i Rusije stalno ista priča. Da nema njih CG bi crkla, ne bi imala od čega da živi i što da jede. A nikako da nam objasne i jedni i drugi što su navalili na CG. Kad su tako bogati i dobri ulagatelji, zašto ne ulažu u perspektivnije zemlje sa boljom ekonomijom, nego u CG, jadnu, siromašnu.