11 °

max 14 ° / min 6 °

Subota

20.04.

14° / 6°

Nedjelja

21.04.

10° / 7°

Ponedjeljak

22.04.

16° / 8°

Utorak

23.04.

13° / 11°

Srijeda

24.04.

13° / 9°

Četvrtak

25.04.

11° / 7°

Petak

26.04.

15° / 9°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Rusija prijeti konfrontacijom državama Zapadnog Balkana koje teže EU

Politika

Comments 1

Rusija prijeti konfrontacijom državama Zapadnog Balkana koje teže EU

Izvor: RSE

Autor: Antena M

  • Viber

Izjava ruskog ambasadora u Crnoj Gori Vladislava Maslenikova da širenje Evropske unije na Zapadni Balkan znači uvlačenje tih država u konfrontaciju sa Rusijom, neosnovana je i netačna, kazali su iz Evropske unije za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Iz Stejt departmenta za RSE navode da upravo ruski maligni uticaj na Zapadnom Balkanu ukazuje na hitnost i važnost pridruživanja balkanskih država EU.

Naime, Maslenikov je u intervjuu za ruski list "Izvestija", koji je objavljen na sajtu ruske Ambasade, prvi put eksplicitno "zaprijetio" konfrontacijom državama Zapadnog Balkana zbog njihovog evropskog puta.

Rusija je do sada kao prijetnju ocjenjivala samo širenje NATO-a.

"Nismo se protivili prethodnim talasima proširenja. Sada je situacija drugačija, EU je drugačija, mutirala je u prilog NATO-u, sprovodi agresivnu antirusku liniju i aktivno učestvuje u hibridnoj konfrontaciji sa našom zemljom. Shodno tome, širenje EU na Balkan znači uvlačenje zemalja regiona u konfrontaciju sa Rusijom", obrazložio je Maslenikov.

RSE je poslao upit za komentar Vladi Crne Gore, Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu evropskih integracija ali odgovor nije stigao.

Od zvaničnika se jedino odredio ministar odbrane Dragan Krapović na konferenciji za medije 22. februara rekavši da to nije ništa novo:

"Rusija u kontinuitetu pokušava da podrije evropski put regiona ka EU kroz različite vrste uticaja. Za Vladu to nije od nekog presudnog značaja da bismo raspravljali o tome".

Reakcija EU: Jedino ko traži konfrontaciju sa Evropom je Rusija

Ambasador Rusije Maslenikov, u skladu sa uobičajenom politikom Kremlja, izvrće činjenice i izmišlja veze između pitanja koja nisu povezana, kazao je portparol EU Peter Stano.

"Proširenje EU je politika koja se tiče samo EU i zemalja koje teže da joj se pridruže, nema nikakve veze sa Rusijom. Zbog toga Rusija nema pravo niti razlog da komentariše političke odluke suverenih država".

Kako navodi, Rusija agresijom na Ukrajinu, pokazuje klasičan primjer imperijalne i kolonijalne agresije, uskraćujući zemljama slobodu da izaberu gdje žele da pripadaju.

"Jedino ko traži konfrontaciju sa Evropom je Rusija, jer ne želi da prihvati da je svijet 21. vijeka svijet slobode izbora i nezavisnosti država".

Inače, kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu Evropska unija uvela je Rusiji 13 paketa sankcija, koje obuhvataju širok spektar oblasti, uključujući trgovinu, finansije, tehnologiju, vize.

Crna Gora, koja je kandidat za članstvo, uskladila je spoljnu politiku sa EU po pitanju sankcija.

Poruke Maslenikova dokaz ruskog straha

Ivana Stradner, naučna saradnica u Fondaciji za zaštitu demokratije iz Vašingtona, kaže da ovakve poruke ukazuju na strah zvanične Moskve da bi se ulaskom zapadnobalkanskih zemalja u EU smanjio ruski uticaj u regionu.

"Mada bi se ruski predsjednik Vladimir Putin radovao da ima svoje proksije u EU, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, koji podržava prijem Srbije kako bi proširio krug autoritarnih saveznika i nastavio da urušava jedinstvo Unije".

Nije je iznenadila poruka ruskog ambasadora jer, kako navodi, Moskva i dalje igra veliku ulogu u političkim procesima u Crnoj Gori.

"Ako se Rusija otvoreno protivila ulasku Crne Gore u NATO i od tada ne prestaje da se miješa u njenu unutrašnju politiku i podriva njen sistem, prirodno je da se protivi i proširenju EU".

'Najeksplicitnije prijetnje' do sada

Poruke Maslenikova su očekivane, iako su prvi put ovako eksplicitne, kaže za RSE crnogorski diplomata i bivši ambasador Željko Perović:

"Suptilni pritisci traju već dugo ali je Maslenikov sada, pominjući mogućnost konfrontacija država Balkana s Rusijom, najeksplicitniji u tim prijetnjama".

Perović smatra da ni tajming izjave nije slučajan.

"Ruska vojska napreduje u Ukrajini i tako se sinhronizovano pojačavaju tenzije na Zapadnom Balkanu, najranjivijem području".

Perović očekuje da se Vlada i državni vrh jasno odrede prema prijetećim porukama ruskog ambasadora.

"Očekujem da će premijer Spajić i predsjednik Milatović, namjerno izuzimam predsjednika Skupštine Andriju Mandića, uložiti velike napore da se takvo nešto osujeti. Obojici su usta puna EU i NATO-a pa očekujem da u skladu s tim i djeluju".

On ne isključuje nove pritiske, prijetnje ali, kako navodi, tok i epilog zavisi od vlasti, naglašavajući da je neprihvatljiva nezainteresovanost premijera Spajića prema bitnim državnim pitanjima.

Perović smatra da Moskva želi da ubrza procese stvaranja "srpskog sveta" koji je "pod direktnim uticajem Kremlja".

Termin "srpski svet" odnosi se na ideologiju objedinjavanja svih Srba gdje god žive. Nastao je uzoru na "ruski svet", koji je služio širenju kulture van Rusije, svuda gdje se govori ruski jezik.

Zvanična Moskva u bliskim je političkim odnosima sa nosiocima ideologije "srpskog sveta", poput Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, jednog od bh. entiteta, i bivšeg ministra odbrane Srbije Aleksandra Vulina.

Dodik i Vulin su pod sankcijama SAD, prvi zbog secesionističkih pretenzija a drugi zbog, između ostalog, veza sa Moskvom.

I Perović i Stradner kao najdrastičniji primjer ruskog miješanja navode pokušaj "državnog udara" na dan izbora, oktobra 2016. u cilju sprečavanja ulaska Crne Gore u NATO.

Naime, dvojica ruskih državljana Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, osam srpskih i čelnici proruskog Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić su prema nalazima Specijalnog tužilaštva pripremali nasilnu promjenu vlasti. Osuđeni su u prvostepenom postupku koji je ukinut i vraćen na ponovno suđenje.

Da je u tom periodu Demokratski front finansiran iz Rusije potvrdio je izvor američke administracije na brifingu septembra 2022. pozivajući se na njihove obavještajne nalaze.

Ova proruska partija je u međuvremenu sa još dvije osvojila vlast na izborima 2020. a Andrija Mandić, lider DF-a, prošle godine je izabran za predsjednika Skupštine Crne Gore.

Zapadni Balkan, Rusija i EU

Ivana Stradner kaže da, kako bi zaustavila širenje EU na region, Moskva koristi informacione operacije za podsticanje etničkih tenzija i zamrznutih konflikata.

"Ta strategija se lako vidi u pitanju Kosova kao i posljednje secesionističke prijetnje Dodika. Ne treba zaboraviti i Sjevernu Makedoniju i kako Rusija koristi odlaganje pristupanja Sjeverne Makedonije EU i polarizuje narod kroz informacione operacije".
Ona ističe i podijeljenost u Crnoj Gori po pitanju podrške Moskvi:

"Iako nova vlast u Crnoj Gori entuzijastično govori o ulasku u EU 2028. zemlja je izuzetno polarizovana što Rusija koristi da kroz proksije iz Srbije učini sve sto je moguće da ne uđu u EU. Moskva i dalje igra veliku ulogu u političkim procesima u Crnoj Gori".

Ona ocjenjuje da je Zapadni Balkan izuzetno kompleksan i da ni Srbiji, kao ni Rusiji ne odgovara proširenje ka EU.

"To bi značilo oduzimanje moći Vučiću da sebe predstavi kao garanciju mira u očima Zapada. Vučić se, kao i Putin plaši širenja demokratije u svom komšiluku i podriva demokratske procese kako ne bi izgledao najgore u očima Zapada. Tako može da kaže 'Srbija nije demokratska ali vidite, nisu ni okolne zemlje'".

Nakon početka rata u Ukrajini otvoreni su pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata a Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u EU krajem 2022. godine.

Ni iz jedne od ovih država RSE nije dobio odgovor na upit da prokomentarišu izjavu Maslenikova.

Crna Gora je pregovore sa EU započela 2012. a Srbija dvije godine kasnije.

Komentari (1)

POŠALJI KOMENTAR