Otašević: Zvono za uzbunu, Vlada nema jasnu strategiju dok centri moći fokusirano podrivaju povjerenje građana u NATO

Posljednji podaci koji pakazuju da bi za izlazak države Crne Gore iz NATO saveza glasalo 44 odsto crnogorskih građana nije začuđujući smatra sagovornik Antene M, Matija Otašević iz Atlanskog saveza.

„Ovaj izještaj pokazao je realno stanje u Crnoj Gori, koje je u suštini posljedica nedostatka strategije i zanemarivanja strateškog komuniciranja od strane Vlade Crne Gore, koje se odnosi na naše članstvo u Alijansi. Dakle, pitanje članstva u NATO je uvijek bilo polarizujuće u Crnoj Gori i zanemarivanje komunikacije na ovu temu prirodno vodi do ovakvih rezultata istraživanja javnog mjenja“, kazao je Otašević.

Kako navodi uporedo sa podacima iz 2022. godine broj građana koji su odustali od podrške je marginalno pao, a dodaje da ovo protivljenje članstvu dolazi od ranije neopredijeljenih građana.

Dalje objašnjava da se Crna Gora u ovoj situaciji nalazi iz razloga što prethodnih nekoliko vlada Crne Gore nema jasnu strategiju sa centrima u NATO savezu, čime bi podizali svijest o percepciji građana Crne Gore u NATO.

„I u ovu situaciju smo došli zbog toga što vlade Crne Gore od 2020. godine nemaju ne nejasnu, već nikakvu komunikaciju kad je u pitanju članstvo u NATO. A oni centri moći sa druge strane koji su zainteresovani za destabilizaciju Zapadnog Balkana, strateški fokusirano i vrlo konzistentno podrivaju povjerenje građana u NATO“, navodi Otašević.

Kaže da je ovo prilika za 44. Vladu kako bi se situacija promijenila, te da Atlanski savez nudi saradnju o ovom pitanju Vladi Crne Gore.

„Ovo je upravo zvono za uzbunu za 44. Vladu, koja može da napravi iskorak ukoliko bude imala sluha za ove poruke i ukoliko bude spremna da se ozbiljno posveti promjeni percepcije građana po ovom pitanju. Dakle, ostaje nam da se nadamo da će ova Vlada razumjeti ovaj izvještaj na pravi način, da će ga razumjeti kao signal da se ozbiljno posvetimo ovoj temi. Atlanski savez poziva Vladu da zajedno pristupimo izradi nove komunikacijske strategije. Na raspolaganju smo da u tome pomognemo i da se što prije krene sa implementacijom“, kaže Otašević.

Na pitanje da li ovakvom rezultatu doprinosi i trenutni rat u Ukrajini, Otašević kaže da 74 odsto građana smatra kako treba ulagati više novca u odbranu Ukrajine.

„Kada je takav stav u pitanju bilježi se rast u preko 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ova promjena u stavu može se posmatrati kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu, međutim postavlja se pitanje: ako se bilježi pad podrške NATO savezu u koji sistem odbrane građani smatraju da treba ulagati? I kada govorimo o ovome, opet se možemo vratiti na nedostatak strateškog pristupa ovoj temi“, objašnjava Otašević.

Kako navodi na osnovu ovih podataka vidimo da su građani nedovoljno informisani i da se radi o podložnosti malgnim uticajima i dezinformacijama koje dolaze iz Moskve, Beograda i Banjaluke.

„Ti uticaji i dezinformacije polako, kao što možemo da vidimo, dobijaju forme otvorenih prijetnji“, kaže Otašević.