Devet godina Podgorica 'moli' Beograd da izruči Svetozara Marovića

Slučaj Svetozara Marovića predstavlja poraz pravne države Crne Gore, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE), Dejan Milovac iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Devet godina Crna Gora čeka da Beograd izruči Marovića, zbog izdržavanja zatvorske kazne za organizovani kriminal i višemilionsku štetu koju je nanio Budvi.

Ministarstvo pravde najavilo je da će poslati Srbiji sedmu zamolnicu za izručenje.

Apsolutna zastara kazne na koju je osuđen Marović, od tri i po godine zatvora, nastupa u oktobru 2026. godine.

Marović je bio šef crnogorskog parlamenta, dugogodišnji najbliži partijski saradnik Mila Đukanovića i glavni ideolog Demokratske partije socijalista, koja je Crnom Gorom vladala tri decenije, do izbora u avgustu 2020.

Nakon što je priznao da je bio vođa kriminalne grupe, Marović je po izlasku iz šestomjesečnog pritvora u maju 2016. umjesto na odsluženje kazne otišao u Beograd zbog liječenja od depresije. To su više puta saopštili njegovi advokati.

Više se nije vraćao u Crnu Goru, koja je u maju 2017. za njim raspisala Interpolovu potjernicu.

Od tada je Crna Gora zvanično šest puta slala molbe i urgencije Ministarstvu pravde Srbije za njegovo izručenje, koje su beogradske vlasti ignorisale.

Aktuelni ministar pravde Bojan Božović je 28. aprila najavio da će poslati novu zamolnicu za izručenje Marovića.

Da li je u međuvremenu i poslao, pitanje je na koje od 8. maja RSE nije dobio odgovor iz Božovićevog kabineta. Nije stigao odgovor ni iz Ministarstva pravde Srbije, koje je 8. maja potvrdilo prijem upita RSE.

Milovac uvjeren da će Maroviću zastariti zatvorska kazna

Dejan Milovc, direktor Istraživačkog centra MANS-a kaže da slučaj Marovića pokazuje da ni nakon smjene DPS vlasti država nije sposobna da građanima obezbijedi pravdu.

"Iako je taj slučaj bio javno prezentovan kao jedan od uspjeha na polju borbe protiv tzv. visoke korupcije, malo ko može reći da je u slučaju Marovića i njegove porodice zadovoljena pravda", rekao je za RSE.

On sumnja da se od početka slučaja planirao ovakav ishod.

"Teško je sumnjati u bilo što drugo osim da se od samog početka planirao ovakav ishod, da Marović ne služi ni dana zatvorske kazne u Crnoj Gori".

To pitanje ostaje jedno od otvorenih između Srbije i Crne Gore.

"Do sada smo vidjeli minimum napora, ako je i toliko, od sve tri vlade koje su došle nakon DPS-a da se to pitanje stavi u fokus i da se građanima Crne Gore donese pravda na tom simboličnom primjeru".

Milovac je uvjeren da će u slučaju Svetozara Marovića doći do zastare zatvorske kazne.

"Ne vidim bilo kakve pomake po pitanju slanja zamolnica, niti je to pitanje od prioriteta u komunikaciji između ministarstava pravde dvije države".
Uzaludne urgencije, Marović na slobodi
Crna Gora je Srbiji za devet godina poslala šest zamolnica.

Te podatke je RSE dobio u februaru 2025. od Ministarstva pravde, posredstvom nevladine organizacije MANS.

Molbe za izručenje i urgencije su prethodnih godina Srbiji slala četiri ministra. Prva je poslata u vrijeme vlasti DPS, čiji je Marović bio visoki funkcioner.

"Obzirom da se radi o licu koje je sredinom 2016. pravosnažno osuđeno, postoji rizik nastupanja apsolutne zastarjelosti izvršenja krivične sankcije 2026.", piše u molbi.

Vučić: 'Ne biste vjerovali koliko je komplikovano'

Ministarstvo pravde Srbije, reagovalo je na prvu molbu u aprilu 2019. potvrdom da je primilo zahtjev Crne Gore za izručenje.

"Ministarstvo pravde Srbije će dobijene zahtjeve sa propratnom dokumentacijom proslijediti nadležnom sudu na postupanje", navelo je tada Ministarstvo.

Sporadično su molbe za izručenje komentarisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i višegodišnja bivša premijerka te države Ana Brnabić.

Vučić je u martu 2021. kazao da je izručenje Marovića pitanje za pravosudne organe Srbije.

"Ne biste vjerovali koliko je komplikovano", rekao je Vučić u martu 2021.

I bivša premijerka Srbije Ana Brnabić je u novembru te godine kazala da je to pitanje za pravosuđe.

"Moram da provjerim sa našim pravosudnim organima o čemu se tu radi. To je do nadležnih institucija, nije do mene kao predsjednice Vlade", rekla je Brnabić.

Dvije države su 2011. potpisale Ugovor o međusobnom izručenju sopstvenih državljana, koji predviđa izručenje lica koja se terete za teška krivična djela, organizovani kriminal, korupciju i djela protiv čovječnosti i ratnih zločina.

I Evropska konvencija o ekstradiciji obavezuje Srbiju na izručenje. U slučaju Marovića ovaj sporazum nije primijenjen.

Od aprila 2022. Svetozar Marović je na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država.

Za šta je osuđen Marović

Marović je uhapšen u decembru 2015. a pet mjeseci kasnije 17. maja 2016. izašao je iz pritvora u Spužu nakon što je priznao da je bio šef organizovane kriminalne grupe, koja je Budvu oštetila za više desetina miliona eura.

Osuđen je na tri godine i devet mjeseci zatvora i da državi plati odštetu od 1,1 milion eura i 100 hiljada eura u humanitarne svrhe.

Marović taj novac nije uplatio u budžet, pa je mu je Viši sud u Podgorici tu kaznu zamijenio kaznom zatvora od godinu dana.

U međuvremenu je ta kazna zastarjela. To je 28. juna 2021. potvrdio Osnovni sud u Kotoru za RSE.

Marović, koji do tada bio nedostupan medijima, prvi put se javno oglasio u avgustu 2020. gdje je između ostalog kazao da je potpisivanjem sporazuma o priznanju krivice spašavao porodicu.

Zastara i u slučaju Marovićevog sina Miloša

Do zastare je došlo u slučaju kazne za njegovog sina Miloša Marovića, koji je bio osuđen na godinu zatvora zbog malverzacija u prodaji državnog zemljišta u Budvi.

On je u od Srbije tražio i dobio državljanstvo. Potom je zatražio da u toj državi odsluži zatvorsku kaznu.

No, u međuvremenu je u septembru 2020. njegova kazna zastarjela.