Tri poglavlja su već interno spremna za zatvaranje, a četiri su u završnoj fazi pripreme, saopštio je za CdM glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović.
On je kazao i da Crna Gora ozbiljno radi na internoj spremnosti u znatno širem obimu, što je važnije od samog broja zatvorenih poglavlja.
“Jer zatvoriti poglavlje znači ispuniti kriterijume – ali zatvoriti pregovore, to znači pripremiti državu za punopravno članstvo. Na tom pravcu idemo planiranom mapom puta, i uvjeren sam da ćemo, uz političku stabilnost i odgovornost svih aktera, do kraja 2026. ostvariti ovaj cilj – i dodatno osnažiti našu kandidaturu za ulazak u EU do kraja 2028. godine”, istakao je Zenović.
Vjeruje da sad već imamo dovoljno osnova za održavanje međuvladine konferencije u tekućem mjesecu, ističući da je ta odluka ipak na državama članicama, kao i narednih preko 150 odluka za evropski put Crne Gore.
“Ohrabruje nas što su poruke koje dobijamo iz Brisela i evropskih prijestonica pozitivne – postoji volja da se prepoznaju i nagrade konkretni rezultati. Ako taj impuls bude pretočen u političku odluku, mogli bismo zatvoriti makar PP5 Javne nabavke već u ovom mjesecu, poglavlje koje spada u fundamente, u prvi klaster. Bio bi to snažan signal i za građane i za region: Crna Gora se kreće naprijed i evropska perspektiva Zapadnog Balkana ostaje živa i dostižna”, poručio je Zenović.
On je naveo i da je blokada parlamenta od decembra do februara značila izgubljeno dragocjeno vrijeme koje se ne može vratiti – ali se može nadoknaditi odgovornošću u mjesecima koji slijede.
CdM: Nedavno ste najavili da je realno da Crna Gora do kraja 2025. godine zatvori šest poglavlja. Koja su to poglavlja i koliko smo blizu ostvarenju tog cilja?
Zenović: Naš plan zatvaranja pregovaračkih poglavlja nije samo ambicija, već pažljivo isplaniran i dogovoren putokaz koji smo usaglasili sa Evropskom komisijom. Nedavno je komesarka Marta Kos potvrdila ostvarivost tog plana. Do kraja 2026. Crna Gora planira da zatvori sva pregovaračka poglavlja i do sada bez ostatka pratimo taj plan. Zatvaranje poglavlja je rezultat političkog dijaloga velikog broja aktera i pravne, administrativne i tehničke analize Evropske komisije i moramo biti svjesni te složenosti.
Međutim, možemo govoriti o visokoj internoj spremnosti poglavlja kao što su poglavlje 3 – Pravo osnivanja i sloboda pružanja usluga, 4 – Sloboda kretanja kapitala, 5 – Javne nabavke, 6 – Privredno pravo, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo. Tri su već interno spremna, a četiri su u završnoj fazi pripreme, kod određenog broja poglavlja vidimo ubrzanje, a radimo istom snagom na svim – i sve to nas čini bliže cilju.
No, važnije od samog broja zatvorenih poglavlja jeste to što Crna Gora ozbiljno radi na internoj spremnosti u znatno širem obimu. Jer zatvoriti poglavlje znači ispuniti kriterijume – ali zatvoriti pregovore, to znači pripremiti državu za punopravno članstvo. Na tom pravcu idemo planiranom mapom puta, i uvjeren sam da ćemo, uz političku stabilnost i odgovornost svih aktera, do kraja 2026. ostvariti ovaj cilj – i dodatno osnažiti našu kandidaturu za ulazak u EU do kraja 2028. godine.
CdM: Može li Crna Gora do kraja poljskog predsjedavanja EU u junu očekivati međuvladinu konferenciju i formalno zatvaranje nekog od poglavlja?
Zenović: Iz ugla tehničke spremnosti – da, Crna Gora jeste spremna. Ostvarili smo napredak, ispunili obaveze i vjerujem da sad već imamo dovoljno osnova za održavanje međuvladine konferencije već u junu. Ali i ta odluka je na državama članicama, kao i narednih preko 150 odluka (glasanja u radnim tijelima Savjeta) za evropski put Crne Gore.
Dakle, u procesu koji se temelji na konsenzusu, sve oči su uprte i ka državama članicama. Ohrabruje nas što su poruke koje dobijamo iz Brisela i evropskih prijestonica pozitivne – postoji volja da se prepoznaju i nagrade konkretni rezultati. Ako taj impuls bude pretočen u političku odluku, mogli bismo zatvoriti makar PP5 Javne nabavke već u ovom mjesecu, poglavlje koje spada u fundamente, u prvi klaster. Bio bi to snažan signal i za građane i za region: Crna Gora se kreće naprijed i evropska perspektiva Zapadnog Balkana ostaje živa i dostižna.
Na nama je da radimo predano i ne gubimo vrijeme, budemo strpljivi, ali zadržimo ambiciju i opredjeljenje evropske budućnosti Crne Gore.
CdM: U više navrata ste ukazali na blokadu rada Skupštine. Da li i dalje postoji opasnost da zakonodavni zastoji uspore dinamiku zatvaranja poglavlja?
Zenović: Nažalost – da. Evropski put Crne Gore nije niti može biti projekt jednog ministarstva ili isključivo izvršne vlasti. To je nacionalni projekat u kojem Skupština ima ključnu ulogu, ona legitimiše reforme i politička nastojanja Vlade, ali je i odraz suvereniteta cjelokupnog građanstva Crne Gore koje u visokom procentu podržava članstvo u Evropskoj uniji.
Blokada parlamenta od decembra do februara značila je izgubljeno dragocjeno vrijeme koje ne možemo vratiti – ali ga možemo nadoknaditi odgovornošću u mjesecima koji slijede. Ako želimo zatvoriti poglavlja, moramo donositi usaglašene, funkcionalne reformske zakone. Ako želimo napredak, moramo graditi politički konsenzus. I zato je važno da svi politički akteri shvate: uspjeh evropskih integracija biće zajednički – ali i odgovornost za eventualni zastoj mora se jednako dijeliti i nadam se da svi politički akteri to razumiju.
CdM: Crna Gora je dobila 26,8 miliona eura iz Reformske agende. Da li možemo očekivati još sredstava u ovoj godini?
Zenović: Apsolutno. Reformska agenda nije samo dokument – ona je platforma kroz koju EU vrlo konkretno i mjerljivo nagrađuje rezultate. I u Reformskoj agenda Crna Gora je prva u implementaciji reformi.
Sredstva koja stižu dobijamo za reforme koje direktno utiču na kvalitet života građana – od digitalnih usluga, preko modernog obrazovanja i zdravstva, do jačanja vladavine prava i razvoja privatnog sektora. Ta sredstva koristimo za putnu i energetsku infrastrukturu, vrtiće i škole, opremanje javnih službi, podrušku privredi. Evropska unija i na ovaj način pruža ruke ka građanima Crne Gore, koji to cijene i u posljednjem Barometru smo vidjeli visok stepen podrške koju Unija uživa kod njih.
Očekujemo i naredne tranše tokom godine, naravno, pod uslovom da nastavimo sa sprovođenjem obaveza iz Agende. A to i radimo – jer vjerujemo da se evropske vrijednosti ne žive tek nakon članstva, već se grade i osjećaju već sada, kroz konkretne promjene koje čine svakodnevicu boljom, a budućnost izvjesnijom. Crna Gora i njeni građani u Evropskoj uniji vide prvenstveno zajednicu principa i vrijednosti, ali podrška u socio-ekonomskom jačanju naše države i društva su važna karika našeg evropskog reformskog puta.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR