Đuričković: Crna Gora treba da traži pomoć EU u borbi protiv duplih birača

Crna Gora bi, suočena sa sve učestalijim sumnjama u postojanje birača sa dvojnim državljanstvom i zloupotrebama biračkog prava, trebalo da se obrati Evropskoj uniji za podršku u razotkrivanju ovih nepravilnosti, ocijenio je funkcioner Evropskog saveza Miloš Đuričković u objavi na mreži X.

„Bez volje Beograda za razmjenu podataka, Crnoj Gori ostaje jedino pravno i legitimno rješenje: da se obrati institucijama i članicama EU kako bi kroz međunarodnu pravnu pomoć otkrila zloupotrebe biračkog prava“, naglasio je Đuričković.

Crna Gora mora tražiti pomoć EU u otkrivanju duplih birača

Bez volje Beograda za razmjenu podataka, Crnoj Gori ostaje jedino pravno i legitimno rješenje: da se obrati institucijama i članicama EU kako bi kroz međunarodnu pravnu pomoć otkrila zloupotrebe biračkog prava.

U… pic.twitter.com/FdojbUzJ7V

— Miloš Đuričković 🇲🇪 (@milosdj) July 29, 2025

On navodi da se pred najavljene izbore 2027. godine otvara ozbiljan izazov za izborni sistem – rastući broj lica za koja postoje osnovane sumnje da imaju i crnogorsko i srpsko državljanstvo, a organizovano koriste pravo glasa u obje zemlje.

„Sve je jasnije da se radi o organizovanoj mreži, podstaknutoj političkim uticajem iz Beograda, čime se direktno krši Ustav i zakoni Crne Gore“, istakao je Đuričković.

Kako objašnjava, dodatni problem predstavlja odbijanje Srbije da razmjenjuje podatke o svojim državljanima, što Crnoj Gori onemogućava da provjeri da li neko nelegalno glasa u oba biračka sistema.

„Uprkos više pokušaja da se uspostavi bilateralna saradnja u domenu evidencije prebivališta i državljanstva, Srbija godinama odbija da omogući Crnoj Gori pristup osnovnim podacima o licima koja se sumnjiče da su nelegalno upisana u crnogorski birački spisak“, precizirao je Đuričković.

Upozorava da se time ne samo podriva izborni integritet, već i narušavaju dobrosusjedski odnosi, dok birači ostaju izloženi izbornom inženjeringu i politički motivisanim manipulacijama.

„Ukoliko je Srbija zatvorena za saradnju, Crnoj Gori ostaje legitimna i zakonita opcija: da se obrati institucijama i državama članicama EU sa zahtjevom da iskoriste svoje baze podataka i mehanizme provjere“, naveo je on.

Pojašnjava da bi se mogla koristiti postojeća infrastruktura EU kao što su VIS, EES i ETIAS sistemi, koji već sakupljaju podatke o ulascima, boravcima i viznim zahtjevima državljana trećih zemalja.

„Evropska unija već koristi napredne sisteme koji prikupljaju biometrijske i identifikacione podatke građana trećih zemalja (uključujući Srbiju), prilikom njihovih ulazaka, boravaka ili zahtjeva za vize“, dodaje Đuričković.

Kako ističe, Crna Gora ima zakonodavni osnov za ovakvu saradnju, jer je Zakon o zaštiti podataka o ličnosti usklađen s evropskim standardima, što otvara prostor za legalnu razmjenu podataka.

„Kroz memorandume o razumijevanju, Crna Gora može zvanično zatražiti saradnju sa državama poput Njemačke, Austrije, Hrvatske, Grčke ili Francuske, koje imaju tehnički kapacitet da izvrše analizu bez narušavanja prava građana“, naglasio je on.

Đuričković upozorava da Crna Gora mora odlučiti da li će tolerisati izborne manipulacije ili će iskoristiti međunarodne pravne mehanizme da zaštiti izborni integritet.

„Ako već Srbija sistematski izbjegava saradnju, Crna Gora više ne treba da čeka. U interesu građana, demokratije i suvereniteta – vrijeme je da se zatraži pomoć onih koji poštuju vladavinu prava“, poručuje Đuričković.

Dodaje da s obzirom na trenutnu vladajuću većinu, nije realno očekivati da će institucije samoinicijativno pokrenuti ovakav proces, jer im postojeće stanje odgovara.

„Stoga je neophodno djelovanje ukupne opozicije, ali i kompletnog civilnog sektora, kako bi se ova inicijativa delegirala Delegaciji Evropske unije, ali i izvršio pritisak na institucije Crne Gore da budu proaktivne i kooperativne“, naglasio je on.

Upozorio je da se inicijativa mora voditi kroz transparentan proces i nadzor komisije u kojoj bi bili i predstavnici opozicije i civilnog društva, s obzirom na nedostatak povjerenja u vlast.

„Ukoliko se žele fer i regularni izbori 2027. godine, dogovor oko sređivanja biračkog spiska trebalo bi da bude jedan od ključnih uslova opozicije i osnov za političko djelovanje oko kojeg nema pregovora“, poručio je Đuričković.

Dodaje da EU mora prepoznati važnost ove inicijative ako zaista želi da Crna Gora postane demokratska članica sa nezavisnim izbornim sistemom.

„Poruka za EU je jasna: bolje spriječiti nego liječiti. U suprotnom, EU će nakon 2027. morati da u svom parlamentu usvoji još jedan ‘obdukcioni nalaz’ u kojem će jasno stajati da izbori u Crnoj Gori ‘nisu bili slobodni i fer’“, zaključio je Đuričković.