Vlada je, na danas održanoj 92. sjednici donijela više odluka.
Vlada je, na sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja s Izvještajem sa javne rasprave.
"Predmetnim izmjenama zakona obezbijediće se uslovi za poboljšanje poreske discipline poreskih obveznika u cilju sprečavanja obavljanja neregistrovane djelatnosti ili osnivanja privrednih društava suprotno zakonu. Na ovaj način doprinijeće se suzbijanju sive ekonomije i sprečavanju izbjegavanju plaćanja poreza, odnosno utaje poreza. Naime, predloženim zakonskim rješenjem poreskom organu daje se mogućnost da izvrši blokadu računa privrednim društvima i preduzetnicima koji nijesu izvršili registraciju, odnosno nijesu uskladili akte i organizaciju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima kao i privrednim društvima koja su imala obavezu, a nijesu se registrovala u bilo kojem registru u skladu sa zakonom.
Takođe, u cilju unapređenja i olakšanja načina poslovanja poreskih obveznika navedenim izmjenama predlaže se rješenje koje će omogućiti poreskim obveznicima da transfer sredstava, osim preko računa otvorenog kod banke, vrše i preko platne institucije, odnosno institucije za elektronski novac koja ima odobrenje za pružanje platnih usluga, u skladu sa zakonom kojim se uređuje platni promet. Kako je na sjednici istaknuto, predloženim izmjenama predviđeno je da priređivači igara na sreću mogu da visinu blagajničkog maksimuma odrede u višem iznosu u odnosu na propisani, samo uz prethodno odobrenje poreskog organa.
Takođe, u cilju smanjenja broja poreskih obveznika koji izbjegavaju da izmire dospjela poreska potraživanja, kroz pokretanje postupka stečaja ili likvidacije preduzeća te dalje posluju kroz otvaranje drugog preduzeća, ovim izmjenama, kao poboljšanje postojećeg rješenja, propisuje se zabrana osnivanja novog privrednog društva ili registrovanja kao preduzetnik licu nad kojim je otvoren stečaj ili postupak likvidacije, kao i licu koje ima učešće preko 25 % u kapitalu privrednog društva nad kojim je otvoren stečaj ili postupak likvidacije, koje ne izmiruju poreske obaveze, odnosno čiji su računi blokirani u postupku prinudne naplate. Kako se navodi u materijalu, ovim licima zabranjeno je i sticanje akcija ili udjela u drugom privrednom društvu, odnosno svojstva člana drugog privrednog društva, osim ako su te akcije ili udjele stečene nasljedstvom ili na osnovu pravosnažne sudske odluke", navodi se u saopštenju Vlade.
Usvojena je Informacija o Analizi digitalnih tokova i alata u turizmu Crne Gore.
"Analiza postojećih digitalnih alata za registraciju turista u Crnoj Gori imala je za cilj procjenu trenutnog stanja, identifikaciju izazova i razvoj koncepta jedinstvenog turističkog informacionog sistema koji će unaprijediti upravljanje podacima i digitalnu transformaciju sektora. Obuhvatila je pregled zakonodavnog okvira, aktera, postojećih sistema i poslovnih procesa, te dala preporuke za efikasniju međuinstitucionalnu saradnju, unapređenje zakonodavnog okvira, smanjenje sive ekonomije i administrativno rasterećenje.
Trenutno stanje karakteriše nedostatak integrisanog sistema i digitalne zrelosti koji podrazumjeva postojanje fragmentisanih sistema - desetine softverskih rješenja parcijalno razvijenih, koji nisu interoperabilni sa postojećim centralnim sistemima niti međusobno. U tom smislu, uvođenje Turističkog informacionog sistema (TIS) predstavlja strateški prioritet Vlade Crne Gore, u skladu sa ciljevima Reformske agende 2022–2026 i nacionalnim dokumentima digitalne transformacije.
Kao centralna digitalna platforma za evidenciju turista, smještajnih objekata, prijava i odjava, kao i upravljanje taksama, TIS će omogućiti tačne, ažurne i dostupne podatke u realnom vremenu za sve relevantne institucije. Vlada Crne Gore prepoznaje TIS kao jedan od ključnih instrumenata za povećanje efikasnosti javne uprave, borbu protiv sive ekonomije i jačanje konkurentnosti turističkog sektora, stoga je njegova hitna implementacija neophodna kako bi se uspostavio transparentan, održiv i efikasan sistem upravljanja turizmom. Tim povodom, zadužuju se Ministarstvo turizma i Ministarstvo javne uprave da nastave sa aktivnostima u pravcu uvođenja TISa koji će omogućiti automatsko praćenje, bolju evidenciju i transparentnost podataka, automatizaciju i ubrzanje procesa, smanjenje administracije i sive ekonomije, kao i bolje planiranje i povećanje prihoda od taksi", saopštili su iz Vlade.
Vlada je usvojila Program mjera za imunizacije 2026- 2028 sa Akcionim planom 2026-2028.
"Program je usmjeren na poboljšanje obuhvata vakcinama i time prevenciju postojećih poznatih prijetnji. Ovaj dokumument je prvi put izrađen u Crnoj Gori, i posebna pažnja posvećena je najranjivijim grupama stanovništva, kao što su djeca, koji su najosjetljiviji na zarazne bolesti koje se preveniraju vakcinama kroz kalendar redovne vakcinacije. Osim toga, program obuhvata i mjere za obnavljanje povjerenja u vakcinaciju, naročito u zajednicama gdje postoji povećano oklijevanje ili odbijanje vakcinacije ili ograničen pristup vakcinama i vakcinalnim servisima/uslugama.
Kako je naglašenno u diskusiji, ovaj program nije samo odgovor na sadašnje izazove, već predstavlja srednjoročni plan koji će unaprijediti zdravlje i dobrobit svih građana, stvarajući temelje za sigurno i zdravo društvo u borbi protiv zaraznih bolesti. Samo kroz zajednički rad svih sektora – zdravstvenog, obrazovnog i civilnog – Crna Gora može postići ciljeve imunizacije koji će obezbijediti bolju zaštitu i kvalitet života za svoje građane. Za implementaciju predloženog Akcionog plana za period 2026-2028, potrebno je izdvajanje finansijskih sredstava u ukupnom iznosu od 607.050 eura. U 2026 godini, potrebno je izdvojiti finasijska sredstava u iznosu od 222.350 eura, 192.350 eura u 2027, a takođe u 2028. godini, 192.350 eura", stoji u saopštenju.
Usvojena je Informacija o potrebnim dodatnim finansijskim sredstvima za sprovođenje jesenje kampanje oralne vakcinacije lisica u Crnoj Gori u 2025. godini, u iznosu od 36.850 eura.
"Oralna vakcinacija lisica, koja se sastoji iz dvije kampanje godišnje (proljećne i jesenje) podrazumijeva nabavku mamaca/vakcina, transport uz poštovanje svih procedura poput hladnog lanca, te njihovu distribuciju iz vazduha. Broj mamaca koji se godišnje na teritoriju Crne Gore ispusti je 550.000, odnosno 275.000 mamaca po kampanji.
U okviru granta sa HADEA, odobrena maksimalna cijena po mamcu je 0.95 € + 7% „overheads“, što u konačnom iznosi 1.016 eura po mamcu. Minimalna cijena po kojoj je moguće sprovesti ovu vakcinaciju je 1.15 eura po mamcu, što čini razliku od 0.134 eura po mamcu, odnosno na 275.000 mamaca 36.850 eura. Na sjednici je naglašeno i da je sprovođenje vakcinacija protiv bjesnila u Crnoj Gori obaveza u okviru poglavlja 12, proistekla iz izvještaja Evropske komisije", navode iz Vlade.
Vlada je usvojila Program gazdovanja šumama za 2025. godinu.
"Sredstva za realizaciju Programa gazdovanja šumama planirana su budžetom Crne Gore za 2025. godinu na iznos od 7.497.959 eura. Usvajanje Programa i njegova implementacija, imaju u smislu odredbi Zakona o šumama zadatak kvantifikovanja mjera na gazdovanju šumama, po obimu, vrsti i vremenu izvođenja na godišnjem nivou, shodno planskim dokumentima u šumarstvu, a sve sa ciljem obezbjeđivanja održivog gazdovanja i upravljanja šumskim resursima.
Održivi način gazdovanja šumama, shodno Zakonu o šumama, podrazumijeva obezbjeđivanje prirodnog načina obnavljanja šuma i prirodne selekcije, podsticanje mješovite strukture sastojina koje su prilagođene stanišnim uslovima, obezbjeđivanje očuvanja trajne proizvodne sposobnosti šuma i unapređenja šumskog fonda u pogledu kvantiteta i kvaliteta i povećanja prinosa šuma, unapređivanje vitalnosti i ekološke stabilnosti šuma, obezbjeđivanje očuvanja biološke raznovrsnosti šuma, šumskog zemljišta i vodnog režima, kao i drugih povoljnih uticaja koje šuma ima na životnu sredinu i ljude", saopštili su iz Vlade.
Donijeta je Odluka o godišnjem planu formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025. godinu i Godišnji plan formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025. godinu.
"Formiranje obaveznih rezervi vrši se postepeno, u skladu sa dinamikom definisanom Akcionim planom, koji je Vlada Crne Gore usvojila 26. decembra 2024. godine. Članom 32 Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima propisana je obaveza donošenja Godišnjeg plana kojim se detaljno planira količina rezervi koje Uprava treba da formira do kraja godine, kao i finansijska sredstva potrebna za realizaciju nabavki. Ovaj plan je neophodan za usklađeno i transparentno djelovanje Uprave u ostvarivanju zakonskih obaveza. Godišnji plan za 2025. godinu predstavlja temeljni dokument koji obuhvata projektovane količine rezervi, potrebna sredstva prikupljena putem naknada za finansiranje obaveznih rezervi, pregled dostupnih skladišnih kapaciteta, te politiku nabavki i ostale ključne aktivnosti Uprave.
S obzirom na to da je zakon koji reguliše predmetnu oblast usvojen u decembru 2024. godine, te da su i podzakonski akti usvojeni u februaru 2025. godine, bilo je neophodno prikupiti precizne podatke o prihodima i potrebama kako bi plan bio realan i izvediv. U skladu sa zakonskim okvirima, minimalna količina obaveznih rezervi definiše se na osnovu prosječnog dnevnog neto uvoza ili potrošnje naftnih derivata, dok Uprava formira i održava minimalno 50% ukupnih rezervi, uvećano za rezerve uvoznike sa manjim obimom uvoza. Uprava djeluje kao tržišni subjekt, obavljajući kupovinu, skladištenje i kontrolu kvaliteta derivata, uz princip transparentnosti, tržišne neutralnosti i minimiziranja troškova.
Na osnovu podataka o uvozu, izvozu i potrošnji naftnih derivata i količini komercijalnih rezervi naftnih derivata u 2024. godini, utvrđena je obaveza formiranja rezervi za period od 1. jula 2025. do 30. juna 2026. godine u količini od ukupno 112.340 metričkih tona. Ova količina je ekvivalentna količini od 90 dana neto uvoza i predstavlja ukupnu količinu, odnosno obavezu Crne Gore, koju treba da ispune Uprava i uvoznici naftnih derivata. Donošenjem Godišnjeg plana Uprava obezbjeđuje pravovremenu i efikasnu realizaciju zakonskih obaveza, garantujući da će obavezne rezerve biti formirane u propisanim rokovima i količinama, čime se doprinosi sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima u Crnoj Gori, i ispunjavanju obaveza iz pristupnih pregovora, budući da formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata predstavlja jedno od tri ključna mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika", naveli su u saopštenju iz Vlade.
Vlada je usvojila Informaciju o zaključivanju Sporazuma o finansiranju između programa Ujedinjenih nacija za razvoji i Ministarstva unutrašnjih poslova, a u cilju realizacije Programa saradnje između Ministarstva unutrašnjih poslova i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) na pružanju operativne podrške Ministarstvu u periodu 2025 – 2027. godina.
"Sporazumom se rješava jedan od ključnih izazova, a tiče se obezbjeđivanja osnovne opreme za rad policijskih službenika – nabavka policijske uniforme, koja je ne samo dio vizuelnog identiteta institucije, već jedno od ključnih službenih obilježja koje policijskim službenicima daje legitimitet u primjeni policijskih ovlašćenja i od vitalnog je značaja ne samo za efikasno obavljanje njihovih dužnosti, već i za očuvanje povjerenja javnosti i operativne spremnosti institucije. U diskusiji je ukazano i da je nabavka uniformi za širi sastav Uprave policije je posljednji put realizovana 2016. godine. U cilju realizacije Programa saradnje, potrebno je obezbjeđivanje finansijskih sredstava iz budžeta Crne Gore u ukupnom iznosu od 4.434.477 eura od strane Ministarstva unutrašnjih poslova.
Obezbjeđenje finansijskih sredstava će se sprovesti kroz dvije tranše. Prva tranša je predviđena za sredinu septembra 2025. u iznosu od 1.934.477 eura dok će druga tranša u iznosu od 2.500.000 eura biti realizovana krajem aprila 2026. godine. Napominje se da je Aktivnost nabavke policijske uniforme prepoznata kao višegodišnji projekat u okviru Zakona o budžetu za tekuću fiskalnu godinu, te da su sredstva za uplatu prve tranše obezbijeđena na potrošačkoj jedinici Ministarstvo unutrašnjih poslova. Uplata druge tranše planirana je nakon usvajanja Zakona o budžetu za 2026. godinu", zaključuju iz Vlade.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR