Republikanski i demokratski kongresmeni podnijeli su rezoluciju kojom od američkog predsjednika Donalda Trampa i državnog sekretara Marka Rubija traže zalaganje za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Rezoluciju su pripremili kongresmeni, republikanac Majk Tarner i demokrata Šeli Pingri.
Ova inicijativa, prema ocjeni Siniše Vukovića, profesora na Univerzitetu ,,Džons Hopkins” u Vašingtonu, ima simbolički karakter, ali je veoma jaka politička poruka, kojom se održava politika kontinuiteta, koju su SAD zastupale decenijama unazad.
"Više je savjetodavnog karaktera i služi da uputi očekivanja prema Stejt dipartmentu i Bijeloj kući da se sa posebnom pažnjom odnose upravo na ona očekivanja koja su zacrtana u toj rezoluciji. Samim tim, da Stejt dipartment u svakoj prilici ima na umu i stavlja kao prioritet vrste podrški koje bi bile od koristi za Crnu Goru na njenom daljem putu prema Evropskoj uniji i da bude u tom zapadnom bloku, koji se očigledno formira u realnom vremenu kao neka vrsta antiteze ili protivteže onim blokovima ili blokovskim podjelama koje vuku ka Pekingu ili Moskvi", ističe Vuković.
Rezolucija se, naglašava, može tumačiti na tri nivoa. Prvi je, pojašnjava, da se, uprkos mnogim promjenama koje su se desile na planu vanjske politike SAD-a, i dalje ostaje na istom kursu kada je riječ o integracionom procesu država Zapadnog Balkana.
"Ovo je i jedna vrsta političke poruke, ne samo Crnoj Gori već i Bijeloj kući i Stejt Dipartmentu, da makar kad je u pitanju taj konsenzus unutar Kongresa, on je nedvosmislen i konkretan - Zapad je jedina destinacija za države Zapadnog Balkana, samim tim i Crne Gore. Ovim se poručuje i da se Crna Gora izdvaja kao država na koju treba posebno obratiti pažnju i dati joj dodatnu podršku, kako bi ostvarila zacrtani cilj i postala primjer svim ostalim državama", kaže Vuković.
Rezolucija američkih kongresmena o podršci prijemu Crne Gore u EU
12.09.2025. 14:42
Istovremeno, ovo je poruka i trećim akterima, navodi Vuković, da Crna Gora i države Zapadnog Balkana nijesu zaboravljene i da se neće naći u raskoraku između promjena na geopolitičkom planu od strane SAD-a, već da trajektorija koja je uspostavljena opstaje i opstaće u narednom periodu. Vuković ne očekuje da će se američki predsjednik Donald Tramp i državni sekretar Mark Rubio protiviti ukoliko ova rezolucija prođe Kongres.
"Ovo je isto jedna poruka kojom se očekuje da se Zapadni Balkan uključi u američku sferu uticaja. I to možemo čitati na način da se ohrabri Trampova administracija da radi sa pretpostavkom da Zapadni Balkan ostaje u američkoj sferi uticaja, a ne da padne u sferu uticaja Kine, Rusije ili nekih drugih trećih strana", naglašava Vuković.
Treba uvijek imati u vidu, naglašava Vuković, da kolika god neslaganja bila između Amerike i Evropske unije, one su i dalje ključni partneri koji su upućeni jedni na druge.
"Evropa je upućena na SAD u onoj mjeri u kojoj se to i odslikava kada je u pitanju pronalaženje rješenja za izlazak iz krize koju je izazvla ruska agresija na Ukrajinu, kolektivna bezbjednost, međusobni trgovinski odnosi. Ne treba zaboraviti da, uprkos svim tim natezanjima i jednoj veoma neočekivano oštroj inicijalnoj retorici koju je Tramp imao prema Evropskoj uniji, prvi veći trgovinski dogovor koji su napravile SAD su bili sa Evropskom unijom", pojašnjava naš sagovornik.
To što Sjedinjene Američke Države podržavaju evropski put Crne Gore, nije hendikep za našu zemlju, uprkos činjenici da postoje zatezanja između Amerike i Evrope, naglašava Vuković i dodaje da Amerika nije oponent Evropskoj uniji.
d vujicic
Privatizacija države implicira krupno novčano poigravanje s njenim ustavom, zakonima, ali i međunarodnim pravom. S potpunim cinizmom upravo to je rekao Henri Kisindžer na skupu američkih i turskih političara 1975 god: „Ono što je nezakonito, to činimo odmah; ono što je protivustavno, to nam naprosto uzima malo vremena.“ Pola stoljeća kasnije, on glumi englesku sobaricu pa se čudi „iznenadnoj pojavi“ SS fašizma u Evropi i po svijetu!
d vujicic
Henri Kisidžer koji je uticao da se Amerika jedva izvuče iz pakla Vijetnamskog rata, definisao je paradoksalni karakter njene USA logike: „Opasno je biti neprijatelj Amerike; smrtonosno je opasno biti njen prijatelj!“Mnogi su iskusili posljedice zakučaste logike američkog prijateljstva. Traumatično ih je ośetila i ja i Jugoslavija Potonjih devet godina i CG se našla na putanji „negativne dijalektike“ američke politike.
d vujicic
Plauzibilan je stav da se CG bez američkog nagovora i podrške od 1997. do 2006 ne bi mogla zapututi u ostvarivanje independističkog projekta ni sretno izmaći kandžama bgd SS hegemonizma. Bez američkog „odvraćanja“ u vrijeme NATO bombardovanja, Miloševićeva soldateska bi svoje frustracije i agresiju iskalila na CG dva puta krvoločnije no što je činila Kosovu.Međutim "elita" koja je vodila independistički proces i dovela CG do osamostaljenja zapala je šestu godinu u kandže kod Amerikanaca.